Prema najavama nadležnih, osnovci u Crnoj Gori će, od septembra ove godine, moći da biraju medijsku pismenost kao izborni predmet. Do sada su taj predmet imali prilike da izučavaju samo gimnazijalci, i u tragovima – učenici srednjih stručnih škola. Podaci evropskog Instituta za otvoreno društvo potvrđuju – naša država do sada nije na valjan način prepoznala važnost medijskog opismenjavanja

Osnovci u Crnoj Gori će, od septembra, prema najavama nadležnih, moći da biraju medijsku pismenost kao izborni predmet. Ukoliko tu inicijativu odobri Nacionalni savjet za opšte obrazovanje. Taj su predmet do sada imali prilike da izučavaju samo gimnazijalci, i u tragovima – učenici srednjih stručnih škola. Školski sistem nije pružio adekvatan odgovor na izazove sa kojima se suočavaju mladi ljudi, koji kao glavni izvor informisanja koriste internet i onlajn medije – prostor u kom bujaju dezinformacije i lažne vijesti.

Medijska pismenost, koja kao izborni predmet postoji više od deset godina, do sad je bila dostupna otprilike samo oko 30 odsto učenika u Crnoj Gori. To ne znači  da su je svi oni i izučavali. ,,Tako se sadržaj koji podstiče razvoj kritičkog mišljenja nalazi na margini obrazovnog sistema i zavisi od dobre volje pojedinaca u prosvjeti koji su prepoznali njegov značaj i motivisali učenike/ce da je izučavaju”, navodi se u publikaciji Instituta za medije pod nazivom Medijska pismenost za sve đake koja je objavljena krajem prošle godine.

Od Instituta, kao i od neformalne koalicije za medijsku pismenost – tijela koje čine predstavnici Zavoda za školstvo, Univerziteta Crne Gore, profesora medijske pismenosti u školama u Crnoj Gori, stručnjaka za medije, novinara i NVO sektora, i potekla ideja da se medijska pismenost uvede u škole.

Iz Zavoda za školstvo su predlogu dali zeleno svjetlo. ,,Nacrt Predmetnog programa nedavno je dostavljen našoj ustanovi na evaluaciju, ali i drugim institucijama kao što su: Univerzitet Crne Gore, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Centar za stručno obrazovanje i nezavisni eksperti. Cilj je da se dobije, sa stručne ali i metodičko-pedagoške strane, kvalitetan program. Od suštinske je važnosti da osnovci kroz nastavu medijske pismenosti stiču vještine kritičkog mišljenja, analiziranja ponuđenih sadržaja u medijima, osviješćenog pristupanja virtuelnom svijetu, ali i stvaranja i kreiranja medijskih sadržaja”, kažu za Monitor iz Zavoda za školstvo Crne Gore (ZZŠCG).

Predviđeno je da učenici osnovnih škola uče o vrstama medija i medijskih sadržaja, informacijama, dezinformacijama i lažnim vijestima, o odnosu medija i algoritama, vještačkoj inteligenciji, notifikaciji, aplikaciji i bezbjednosti na internetu. Osposobljavaće se, između ostalog, da prepoznaju govor mržnje, plasiranje stereotipa i predrasuda putem socijalnih mreža i portala.

Iz te institucije najavljuju i da bi i unaprijeđena verzija izbornog predmeta za gimnaziju mogla da bude završena do početka juna sljedeće godine.

Prema podacima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) i Instituta za medije, iz godine u godinu interesovanje učenika za ovaj predmet sve je veće.

U školskoj 2019/2020. ovaj predmet biralo je 200 učenika/ca, što je tri puta više nego 2018, kad ih je bilo oko 60. U 2020/2021. ovaj izborni predmet odabralo je 148 đaka crnogorskih gimnazija, a grupe su bile formirane u sedam gimnazija. U tekućoj školskoj godini – 248 učenika, iz devet gimnazija. Najviše zainteresovanih je u Podgorici (47), Danilovgradu (38) i Bijelom Polju (35).

,,Medijska pismenost omogućava nastavnici/ku da otvori potpuno novo polje komunikacije sa učenicima. Riječ je o sadržajima koji su aktuelni, tiču se medija, a svjesni smo da posjedovati smart telefon znači biti sve vrijeme izložen različitim medijskim sadržajima. Teme o kojima se razgovara na ovim časovima kreću se od emocija izazvanih medijskim sadržajem, preko učenja o razlici između informisanja i ubjeđivanja, do tipova medijske manipulacije, velikih podataka i klikbejta. Sadržaji su zanimljivi i korisni”, kaže za Monitor Svetlana Koprivica, profesorica medijske pismenosti koja u školi radi gotovo dvije decenije.

Kada je riječ o izbornim predmetima u gimnazijama, do sada je na menadžementu škole bilo da procijeni hoće li uključiti i medijsku pismenost, odnosno da li će formirati grupu i omogućiti učenicima da razviju vještine za razumijevanje medijskog sadržaja. U srednjim stručnim školama i u osnovnoj školi ovog predmeta nema. No, ima entuzijasta, koji, uz podršku uprava škola, katkad, u modulima medijski opismenjavaju učenike.

Godinama se realizuju i obuke nastavnika/ca. Akreditovane obuke Zavoda za školstvo je, zaključno sa 2020. godinom, prošlo 250 nastavnika/ca srednjih i osnovnih škola. Neformalne oblike usavršavanja završilo je najmanje njih 200.

Svetlana Koprivica ističe da medijska pismenost, za sada, nije dobila mjesto koje joj objektivno pripada: ,,Očekuje se da ovaj predmetni sadržaj bude dostupan osnovcima od sedmog do devetog razreda, ali i učenicima srednjih stručnih škola. Nećemo poraniti ni ukoliko ovakve aktivnosti ponudimo u predškolskom uzrastu. Gotovo da nema škole u Crnoj Gori koja nije prisutna na društvenim mrežama, pa bi bilo korisno da posvete pažnju medijskom opismenjavanju. Svjedoci smo koliko to prestaje da bude poželjno, a postaje neophodno”, objašnjava.

Učenici od 12 do 14 godina, prema različitim analizama (domaćim i evropskim), u prosjeku provode po osam sati na portalima i društvenim mrežama koje obiluju neprovjerenim informacijama, stavovima i oblicima ponašanja koji mogu loše da utiču na njihov socijalno-emocionalni razvoj.

U 2020, prema istraživanju UNICEF-a u Crnoj Gori iz te godine, porastao je broj roditelja koji svojoj djeci postavljaju ograničenja u vezi s korišćenjem televizije i interneta.

Boraveći u onlajn prostoru, kako još ističe profesorica Koprivica, svi postajemo kreatori medijskih poruka ili njihovi prenosioci. Zato je, kako kaže, neophodno napuštati ‘eho komoru’ i sagledati širi kontekst tumačenja sadržaja. ,,Medijski pismena osoba, u tom smislu, ima set različitih vještina – umije da dekonstruiše medijsku poruku, da razumije da postoji razlika između empirijske i medijske stvarnosti, i da svakom trenutku procjenjuje na koji način je određena medijska poruka čitana od strane različitih tipova publike. Takva osoba ima potrebu da pogleda impresum nekog medija, da porazmisli o tome ko su njegovi vlasnici, da razmotri u kojoj mjeri neki tekst poštuje etički kontekst kad je u pitanju novinarska profesija. Nije jednostavno, ali je veoma važno”.

Medijska nepismenost i odraslih i učenika/ca, upozoravaju iz Zavoda za školstvo, umnogome suzbija dalji razvoj demokratskog kapaciteta društva. ,,U našem obrazovnom sistemu, kao i u evropskim, ali i svjetskim obrazovnim politikama, treba da ima status jedne od ključnih kompetencija za 21. vijek”, navode još za Monitor.

Analizirajući podatke evropskog Instituta za otvoreno društvo iz Sofije – naša država do sada nije prepoznala važnost medijskog opismenjavanja građana. Indeks medijske pismenosti te organizacije za 2021. godinu, kojim se procjenjuje potencijal 35 evropskih društava da se odupru fenomenu post-istine, smjestio je Crnu Goru još niže na samo dno ljestvice – sa 31. na 32. mjesto. Gore se u ovoj oblasti od naše države snalaze samo Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. Države sa najvišim stepenom medijske pismenosti su Finska na prvom mjestu, a potom Danska, Estonija, Švedska i Irska. Sem što njihovi građani od malena razvijaju sposobnosti da razumiju medijske poruke, te su države donijele i različite zakone čiji je cilj da spriječe širenje dezinformacija i lažnih vijesti.

Vrijeme je da medijska pismenost zaživi i u našim školama, jer nam je, zarad kritičkog razmišljanja, prijeko potrebna.

Andrea JELIĆ