Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRIPREME ZA IZBORE U PODGORICI: Kampanja prije kampanje

Objavljeno prije

na

Iako kampanja nije još zvanično počela, nijesu definisane izborne liste i dogovorene koalicije, javni prostor postao je poprište svakodnevnih okršaja budućih učesnika podgoričke izborne  trke.  Koja se istovremeno posmatra i kao bitka za moć na državnom nivou

 

 

Predsjednik  Crne Gore Jakov Milatović raspisao je prethodne sedmice vanredne lokalne izbore u Podgorici za 29. septembar. Iako kampanja nije još zvanično počela, nijesu definisane izborne liste i dogovorene koalicije, javni prostor postao je poprište svakodnevnih okršaja budućih učesnika ove važne lokalne trke.  Koja se istovremeno posmatra i kao bitka za moć na državnom nivou.

Izbori su raspisani nakon što je u srijedu prethodne sedmice glasovima opozicije, Pokreta za Podgoricu bliskog Milatoviću, GP URA  i odbornice Pokreta za promjene (PzP) raspušten podgorički parlament.

Razmjena optužbi između PES-a i Pokreta za Podgoricu, odnosno PES-a i Milatovića, koja traje još od razlaza bivših partijskih saboraca Milatovića i Milojka Spajića , zahuktala se čim je utvrđen datum izbora u Podgorici.  Iz PES-a su ponovili optužbe da je Milatović sa opozicijom dogovorio rušenje vlasti u Podgorici, te da je datum podešen tako da se izbori održe prije implementacije programa Evropa sad 2.

„Žuri se da se izbori u Podgorici održe prije sprovođenja programa Evropa sad 2 i povećanja zarada od 1. novembra.  Imali smo jedinstvenu situaciju- PES je imao predsjednika države, premijera i gradonačelnicu Podgorice. Umjesto da započnemo neku novu političku realnost, došlo je do iskakanja predsjednika Milatovića iz tog voza promjena i on je počeo da kontrira svojim partijskim kolegama i ljudima koji su ga izabrali na tu funkciju”, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić.

Milatović je prethodno saopštio da će građani na podgoričkim izborima imati jasan izbor: “Na jednoj strani nacionalističko-populistički blok oličen u sadašnjoj Vladi, koja je nastala kao rezultat trulih kompromisa i političke trgovine sitnih partijskih interesa, i čiji su akteri u prethodnom periodu pokazali djelovanje suprotno državnim interesima. Takođe, i blok oko i dalje nereformisane Demokratske partije socijalista. A na drugoj strani će se iskristalisati građanski blok, blok centra, blok pristojne Crne Gore koju podržava najveći broj naših građana”.

I ove sedmice, pojašnjavajući svoj prošlonedeljni stav o političkoj sceni uoči izbora, te rekonstrusanoj vladi,  Milatović je nastavio sa kritikama na račun nekadašnje partije.. On je ocijenio da su “državni interesi u ovom momentu ugroženi djelovanjem pojedinih političkih aktera, uključujući i PES, partiju koja je upravo zbog takvog djelovanja u slobodnom političkom padu”.

Sukob na realaciji Milatović Spajić prenio se i na zakazivanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost. Nakon što je Spajić saopštio da bi sjednica trebalo da se održći krajem ove sedmice, Milatovićev savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić saopštio je da se sjednice Savjeta “ne mogu zakazivati po ‘paf-paf’ sistemu” bez prethodno sprovedene procedure”, i najavio je za narednu sedmicu.

Izlazak na podgoričke izbore najavila je  Stranka evropskog progresa  Duška Markovića,  bivšeg premijera, dugogodišnjeg šefa tajne policije i potpredsjednika DPS. U borbi za osvajanje glasova  Marković će neminovo krenuti na još  nerazvrstanu biračku bazu svoje bivše partije. Predstaviće se kao reformska snaga. Biće zanimljivo.

Još jedan “rat” nekadašnjih partijskih saboraca zahuktao se posljednjih dana.  I nekadašnji ministar pravde u Spajićevoj Vladi i bivši funkcioner PES-a Andrej Milović najavio je svoju novu partiju i njen samostalni izlazak na podgoričke izbore

Na konferenciji za štampu koju je održao početkom sedmice, Milović je saopštio da će se kandidovati za gradonačelnika Podgorice, te nastavio sa kritikom Spajića i njegovih odluka. Ocijenio je da se “PES  izgradio u populistički pokret koji sve više gura državu sa EU puta.”

Populizam u PES-u Milović nije primjećivao dok nije isključen iz te partije, a nakon slučaja Čamgoz, odnosno nakon što je kao ministar pravde odbio da izruči kontroverznog turskog državljanina, uprkos odlukama sudova.  Do tada je za sebe volio da kaže da je “Spajićeva politička kičma“.  Nakon isključenja iz partije ostao je na poziciji ministra pravde do dobijanja IBAR-a, nakon čega je traženo njegovo razrešenje. Nije dobio priliku da o tome govori u parlamentu,  zbog rekonstrukcije vlade  u kojoj za njega više nije bilo mjesta.

 

“Njih je strah od mene i nisu mi dali da govorim, koalicija Spajić i Mandić ima svoje dogovore, tendere, puteve, kupljene mašine i slične stvari…neko vidi da mu je ovo poslednji mandat i zato su krenuli u grabež da grabe ko šta može”, saopštio dojučerašnji ministar pravde na ovonedeljnoj konferenciji. Zvuči kao nešto što je kao ministar pravde bio dužan da javno saopšti.

Zanimljivo, na septembarskim podgoričkim izborima, prema medijskim najavama, pojaviće se  partije tri bivša ministra pravde. Milovića, partija Marka Kovača, ministra pravde u vladi Dritana Abazovića, te partija Duška Markovića ministra pravde jedne od Đukanovićevih vlada.

Osim tih partija, kojima će ovo biti prva izborna trka, samostalno će na podgoričkim izborima nastupiti i Preokret Srđana Perića, koji na prethodnim izborima nije uspio da uđe u parlament. “Građani su svjesni da je na sceni politika koja ih tretira kao sredsvo za uhljebljivanje partijskog kadra od istih onih koji računaju na njihove glasove na izborima. Politička klasa tako obesmišljava čak i same izbore. Kao odgovor na takvu destruktivnu politiku, ponudićemo jasan i konkretan program, te predstaviti listu sastavljenu od sposobnih i kredibilnih ljudi”, najavio je Perić ponovni samostalni izlazak Preokreta.

Samostalni nastup najavila je i Crnogorska evropska partija (CEP), pozvavši “crnogorske suvereniste da ih podrže”.   Eventualni izlazak na izbore u Podgorici najavio je i najnoviji  Demokratski bošnjački pokret, koji je formirao dio funkcionera  Bošnjačke stranke, nakon što je ona ušla u rekonstruisanu vladu.  Pokret predvodi Sead Šahman. On je najavio da će okupljeni pokret nastupiti samostalno u Gusinju na septembarskim izborima, te da su za njih „izbori u Podgorici izazov“. Formalno su još u „nastajanju“.  Predstavljanje ovog pokreta  obiluje kritikama vrha BS, na čelu sa  Ervinom Ibrahimovićem, zbog ulaska u rekonstruisanu vladu.

Što se tiče koalicionih nastupa i političkih saveza, za sada je izvjesno da će na izborima nastupiti nedavno oformljeni Evropski savez, kojeg čine SD, SDP, LP i nezavisni intelektualci i građanski aktivisti. Taj savez će, moguće, prema medijskim napisima, predstavljati poslanik SD Boris Mugoša.

Partije vlasti još nijesu saopštile svoje izborne kombinatorike za Podgoricu.  Iz Demokratske partije socijalista tvrde da PES pregovara o tome da svi konstituenti Vlade budu na jednoj listi. Iz Demokrata i ZBCG tvrde da još nijesu vođeni pregovori o modelu izlaska na izbore.   Mediji pišu da bi se na čelu liste PES-a mogao naći aktuelni ministar energetike Saša Mujović.

Objavljeno je i  da bi udruženo na podgoričke izbore mogli izaći URA, Pokret za Podgoricu, te eventualno Pokret za promjene. Opcije su navodno  da na čelu liste bude nestranačka ličnost, što zastupaju Milatoviću bliski odbornici, ili da listu predvodi Luka Rakčević ( URA). trenutni potpredsjednik  gradonačelnice  Injac.

Lider URA,  bivši premijer Dritan Abazović , zaoštrio je retoriku u susret podgoričkim izborima. On je, kritikujući premijera Spajića, nakon što je otkazan premijerski sat u Skupštini, kazao: “Ovakvog dripca Crna Gora nije imala na čelu države. Ovakve ljude koji nemaju nikakvu emociju prema državi, kojima nije ništa sveto, a koji imaju samo jednu agendu – da upropaste državu i da pobjegnu”.  Valjda je zaboravio kako ga je u parlamentu tadašnji premijer Milo Đukanović nazvao „bitangom“.  Nakon izlaska tadašnjih poslanika Pozitivne Crne Gore kojoj je pripadao Abazović iz skupštinske sale,  te osude javnosti, Đukanović se izvinio. Takav govor je izgleda,  u međuvremenu,   normalizovan.

DPS se još nije izjasnio o modelu svog izlaska na podgoričke izbore. To će, kako su saopštili, učiniti početkom avgusta. Prema pisanju medija, na čelu te liste mogao bi se naći dr Nermin Abdić.

Protiče vrelo ljeto.  Fale nam turisti, ali predizbornih kampanja nikada.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo