Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRIPREME ZA IZBORE U PODGORICI: Kampanja prije kampanje

Objavljeno prije

na

Iako kampanja nije još zvanično počela, nijesu definisane izborne liste i dogovorene koalicije, javni prostor postao je poprište svakodnevnih okršaja budućih učesnika podgoričke izborne  trke.  Koja se istovremeno posmatra i kao bitka za moć na državnom nivou

 

 

Predsjednik  Crne Gore Jakov Milatović raspisao je prethodne sedmice vanredne lokalne izbore u Podgorici za 29. septembar. Iako kampanja nije još zvanično počela, nijesu definisane izborne liste i dogovorene koalicije, javni prostor postao je poprište svakodnevnih okršaja budućih učesnika ove važne lokalne trke.  Koja se istovremeno posmatra i kao bitka za moć na državnom nivou.

Izbori su raspisani nakon što je u srijedu prethodne sedmice glasovima opozicije, Pokreta za Podgoricu bliskog Milatoviću, GP URA  i odbornice Pokreta za promjene (PzP) raspušten podgorički parlament.

Razmjena optužbi između PES-a i Pokreta za Podgoricu, odnosno PES-a i Milatovića, koja traje još od razlaza bivših partijskih saboraca Milatovića i Milojka Spajića , zahuktala se čim je utvrđen datum izbora u Podgorici.  Iz PES-a su ponovili optužbe da je Milatović sa opozicijom dogovorio rušenje vlasti u Podgorici, te da je datum podešen tako da se izbori održe prije implementacije programa Evropa sad 2.

„Žuri se da se izbori u Podgorici održe prije sprovođenja programa Evropa sad 2 i povećanja zarada od 1. novembra.  Imali smo jedinstvenu situaciju- PES je imao predsjednika države, premijera i gradonačelnicu Podgorice. Umjesto da započnemo neku novu političku realnost, došlo je do iskakanja predsjednika Milatovića iz tog voza promjena i on je počeo da kontrira svojim partijskim kolegama i ljudima koji su ga izabrali na tu funkciju”, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić.

Milatović je prethodno saopštio da će građani na podgoričkim izborima imati jasan izbor: “Na jednoj strani nacionalističko-populistički blok oličen u sadašnjoj Vladi, koja je nastala kao rezultat trulih kompromisa i političke trgovine sitnih partijskih interesa, i čiji su akteri u prethodnom periodu pokazali djelovanje suprotno državnim interesima. Takođe, i blok oko i dalje nereformisane Demokratske partije socijalista. A na drugoj strani će se iskristalisati građanski blok, blok centra, blok pristojne Crne Gore koju podržava najveći broj naših građana”.

I ove sedmice, pojašnjavajući svoj prošlonedeljni stav o političkoj sceni uoči izbora, te rekonstrusanoj vladi,  Milatović je nastavio sa kritikama na račun nekadašnje partije.. On je ocijenio da su “državni interesi u ovom momentu ugroženi djelovanjem pojedinih političkih aktera, uključujući i PES, partiju koja je upravo zbog takvog djelovanja u slobodnom političkom padu”.

Sukob na realaciji Milatović Spajić prenio se i na zakazivanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost. Nakon što je Spajić saopštio da bi sjednica trebalo da se održći krajem ove sedmice, Milatovićev savjetnik za bezbjednost Dejan Vukšić saopštio je da se sjednice Savjeta “ne mogu zakazivati po ‘paf-paf’ sistemu” bez prethodno sprovedene procedure”, i najavio je za narednu sedmicu.

Izlazak na podgoričke izbore najavila je  Stranka evropskog progresa  Duška Markovića,  bivšeg premijera, dugogodišnjeg šefa tajne policije i potpredsjednika DPS. U borbi za osvajanje glasova  Marković će neminovo krenuti na još  nerazvrstanu biračku bazu svoje bivše partije. Predstaviće se kao reformska snaga. Biće zanimljivo.

Još jedan “rat” nekadašnjih partijskih saboraca zahuktao se posljednjih dana.  I nekadašnji ministar pravde u Spajićevoj Vladi i bivši funkcioner PES-a Andrej Milović najavio je svoju novu partiju i njen samostalni izlazak na podgoričke izbore

Na konferenciji za štampu koju je održao početkom sedmice, Milović je saopštio da će se kandidovati za gradonačelnika Podgorice, te nastavio sa kritikom Spajića i njegovih odluka. Ocijenio je da se “PES  izgradio u populistički pokret koji sve više gura državu sa EU puta.”

Populizam u PES-u Milović nije primjećivao dok nije isključen iz te partije, a nakon slučaja Čamgoz, odnosno nakon što je kao ministar pravde odbio da izruči kontroverznog turskog državljanina, uprkos odlukama sudova.  Do tada je za sebe volio da kaže da je “Spajićeva politička kičma“.  Nakon isključenja iz partije ostao je na poziciji ministra pravde do dobijanja IBAR-a, nakon čega je traženo njegovo razrešenje. Nije dobio priliku da o tome govori u parlamentu,  zbog rekonstrukcije vlade  u kojoj za njega više nije bilo mjesta.

 

“Njih je strah od mene i nisu mi dali da govorim, koalicija Spajić i Mandić ima svoje dogovore, tendere, puteve, kupljene mašine i slične stvari…neko vidi da mu je ovo poslednji mandat i zato su krenuli u grabež da grabe ko šta može”, saopštio dojučerašnji ministar pravde na ovonedeljnoj konferenciji. Zvuči kao nešto što je kao ministar pravde bio dužan da javno saopšti.

Zanimljivo, na septembarskim podgoričkim izborima, prema medijskim najavama, pojaviće se  partije tri bivša ministra pravde. Milovića, partija Marka Kovača, ministra pravde u vladi Dritana Abazovića, te partija Duška Markovića ministra pravde jedne od Đukanovićevih vlada.

Osim tih partija, kojima će ovo biti prva izborna trka, samostalno će na podgoričkim izborima nastupiti i Preokret Srđana Perića, koji na prethodnim izborima nije uspio da uđe u parlament. “Građani su svjesni da je na sceni politika koja ih tretira kao sredsvo za uhljebljivanje partijskog kadra od istih onih koji računaju na njihove glasove na izborima. Politička klasa tako obesmišljava čak i same izbore. Kao odgovor na takvu destruktivnu politiku, ponudićemo jasan i konkretan program, te predstaviti listu sastavljenu od sposobnih i kredibilnih ljudi”, najavio je Perić ponovni samostalni izlazak Preokreta.

Samostalni nastup najavila je i Crnogorska evropska partija (CEP), pozvavši “crnogorske suvereniste da ih podrže”.   Eventualni izlazak na izbore u Podgorici najavio je i najnoviji  Demokratski bošnjački pokret, koji je formirao dio funkcionera  Bošnjačke stranke, nakon što je ona ušla u rekonstruisanu vladu.  Pokret predvodi Sead Šahman. On je najavio da će okupljeni pokret nastupiti samostalno u Gusinju na septembarskim izborima, te da su za njih „izbori u Podgorici izazov“. Formalno su još u „nastajanju“.  Predstavljanje ovog pokreta  obiluje kritikama vrha BS, na čelu sa  Ervinom Ibrahimovićem, zbog ulaska u rekonstruisanu vladu.

Što se tiče koalicionih nastupa i političkih saveza, za sada je izvjesno da će na izborima nastupiti nedavno oformljeni Evropski savez, kojeg čine SD, SDP, LP i nezavisni intelektualci i građanski aktivisti. Taj savez će, moguće, prema medijskim napisima, predstavljati poslanik SD Boris Mugoša.

Partije vlasti još nijesu saopštile svoje izborne kombinatorike za Podgoricu.  Iz Demokratske partije socijalista tvrde da PES pregovara o tome da svi konstituenti Vlade budu na jednoj listi. Iz Demokrata i ZBCG tvrde da još nijesu vođeni pregovori o modelu izlaska na izbore.   Mediji pišu da bi se na čelu liste PES-a mogao naći aktuelni ministar energetike Saša Mujović.

Objavljeno je i  da bi udruženo na podgoričke izbore mogli izaći URA, Pokret za Podgoricu, te eventualno Pokret za promjene. Opcije su navodno  da na čelu liste bude nestranačka ličnost, što zastupaju Milatoviću bliski odbornici, ili da listu predvodi Luka Rakčević ( URA). trenutni potpredsjednik  gradonačelnice  Injac.

Lider URA,  bivši premijer Dritan Abazović , zaoštrio je retoriku u susret podgoričkim izborima. On je, kritikujući premijera Spajića, nakon što je otkazan premijerski sat u Skupštini, kazao: “Ovakvog dripca Crna Gora nije imala na čelu države. Ovakve ljude koji nemaju nikakvu emociju prema državi, kojima nije ništa sveto, a koji imaju samo jednu agendu – da upropaste državu i da pobjegnu”.  Valjda je zaboravio kako ga je u parlamentu tadašnji premijer Milo Đukanović nazvao „bitangom“.  Nakon izlaska tadašnjih poslanika Pozitivne Crne Gore kojoj je pripadao Abazović iz skupštinske sale,  te osude javnosti, Đukanović se izvinio. Takav govor je izgleda,  u međuvremenu,   normalizovan.

DPS se još nije izjasnio o modelu svog izlaska na podgoričke izbore. To će, kako su saopštili, učiniti početkom avgusta. Prema pisanju medija, na čelu te liste mogao bi se naći dr Nermin Abdić.

Protiče vrelo ljeto.  Fale nam turisti, ali predizbornih kampanja nikada.

Milena PEROVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo