Povežite se sa nama

OKO NAS

Prinudna uprava za jubilej

Objavljeno prije

na

Filozofski fakultet u Nikšiću ove godine slavi 50 godina postojanja. Umjesto proslave jubileja očekuje se da im iz Rektorata uskoro stigne nalog o uvođenju prinudne uprave.

Početkom mjeseca je na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore većina članova predložila uvođenje prinudne uprave na ovoj univerzitetskoj jedinici. Sa sjednice je čak otišla i preporuka da problemima na Filozofskom treba da se bave i policija i tužilaštvo.

U Zaključku kojeg smo dobili od predsjednika Upravnog odbora UCG Duška Bjelice konstatuje se da ,,nalaz unutrašnje revizije ukazuje na brojne i ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovanju Filozofskog fakulteta, koje imaju karakter nesavjesnog i nezakonitog poslovanja”. Stoga je UO UCG utvrdio da su ,,ispunjeni uslovi za uvođenje privremenih mjera na Filozofskom fakultetu”.

UO je zadužio rektora Predraga Miranovića da preduzme odgovarajuće mjere i najkasnije u roku od 10 dana predloži modalitete prinudne uprave na ovom fakultetu.

Rok je prošao a rektor se još nije oglasio. Situaciju na Filozofskom za naš list nijesu htjeli da komentarišu predsjednik UO Bjelica, kao ni dekan Filozofskog fakulteta Blagoje Cerović koji je ovih dana u stalnim konsultacijama sa rektorom.

Neposredno prije sjednice u Nikšiću su protestovali studenti. Oni su, između ostalog, iskazali zabrinutost zbog najave pojedinih profesora da zbog neredovnog honorara neće više držati predavanja. Javno su pitali što je sa parama od školarina, zašto plate i honorari profesora kasne…

Nakon sjednice UO UCG studentima nije odgovoreno na postavljena pitanja, konstatovano je da je ,,indikativno što se uvijek oglašavaju studenti na Filozofskom fakultetu”.

O problemima na Filozofskom studenti su saznali iz medija. Glavni problem je što Filozofski fakultet nije plaćao poreze i doprinose za zaposlene. U izvještaju revizora navodi se da su neizmirene obaveze na ime poreza i doprinosa dostigle 726.111 eura.

Problematičan je i kredit iz 2011. od 120.000 eura uzet od Crnogorske komercijalne banke, koji je iskazan kao prihod. Revizor je utvrdio da je i u prošloj godini Fakultet podigao pozajmicu kod Erste banke od 108.890 eura, što je opet prikazano kao prihod.

Ranije je dekan Cerović obavijestio rektora Miranovića da prihodi iz državnog budžeta i školarina nijesu dovoljni za funkcionisanje fakulteta i da su prinuđeni da podižu kredite i koriste novac predviđen za doprinose za zarade.

Izvjesno je da Filozofski fakultet čeka sudbina Pravnog fakulteta na kome je krajem prošle godine uvedena prinudna uprava. Protiv takvih mjera na Pravnom bezuspješno se bunio dio profesora i studenata. Na Filozofskom za sada mirno.

,,Studenti su nezainteresovani, preče su im žurke i koncerti nego gdje će raditi poslije studiranja”, kaže Danilo Smolović, jedan od studentskih aktivista sa Filozofskog fakulteta. On smatra da uvođenje prinudne uprave nije rješenje: ,,Ako ima zloupotrebe, kazniti one koji su to radili. S obzirom na to da najsiromašniji studenti dolaze na ovaj fakultet, profesor Cerović je bio liberalan što se tiče školarina. Imao je razumijevanja pa je dozvoljavao da se školarina plaća i na rate”.

Rukovodilac Studijskog programa za istoriju Šerbo Rastoder kaže da je ,,sadašnji dekan očigledno postao ‘persona non grata’ jer mi je podizanje prašine oko mrvica a prenebregavanje suštine, degutantno i ispod akademskog nivoa. Posebno zato što čovjek ide sljedeće godine u penziju. Da li neko nema strpljenja da to sačeka, ja ne znam, ali sam posljednji koji bi se uključivao u tu vrstu kampanja”.

Rastoder smatra da su problemi na Univerzitetu daleko složeniji od toga da li je ili nije neko uplaćivao doprinose. On navodi da nastava teče normalno ali i da je evidentno nezadovoljstvo prosvjetnog kadra zbog kašnjenja isplata honorarnog i redovnog angažmana.

Dragan Koprivica, šef Odsjeka za ruski jezik i književnost, kaže: ,,Ne znam da li ostali fakulteti uplaćuju poreze i doprinose. Ali nikako ne bih bio za uvođenje prinudne uprave, kao rigidne i nepopularne mjere, u jednu tako uglednu instituciju kakav je Filozofski fakultet u Nikšiću, sa svojom prebogatom tradicijom i rezultatima”.

Što se tiče isplata i problema s honorarima, Koprivica navodi primjer profesora sa Filozofskog, koji nastavu izvode na Učiteljskom fakultetu u Beranama, koji nijesu primili honorare čak od oktobra. Naglašava da uz prećutno razumijevanje među profesorima i upravom, niko to pitanje nije izdizao na nivo problema.

Goran Radonjić, docent na Filozofskom fakultetu, smatra da je Univerzitet Crne Gore, uz sve nedostatke, ipak najbolja obrazovna institucija, koja je daleko ispred privatnih fakulteta koji niču posljednjih godina. ,,Ako je bilo nepravilnosti na Filozofskom fakultetu, to treba da utvrde nadležne institucije. S druge strane, ako ih nije bilo, treba prestati sa spekulacijama. Bilo u jednom, bilo u drugom slučaju, cilj mora biti da Filozofski fakultet, kao i Univerzitet Crne Gore, postane bolji nakon ovih iskušenja. U zemlji u kojoj je poljuljano povjerenje u gotovo sve institucije, ne smijemo se igrati ugledom Univerziteta, nego svako treba da iskaže posebnu odgovornost kako bi se otklonile nedoumice”.

Koprivica tvrdi da država i inače ne opredjeljuje dovoljno sredstava za UCG, pa da postoje sumnje da je možda riječ i o favorizovanju nekih drugih univerziteta. ,,Moj stav je da, prvenstveno u interesu mladih Crne Gore, treba da traje fer i korektna utakmica među visokoškolskim institucijama. I da se ne zaboravlja ko je bio i ostao glavni nosilac obrazovnog razvoja mladih generacija tokom svih ovih decenija”, kaže Koprivica.

I Rastoder je mišljenja da je neopravdano da se ,,neki privatni fakulteti ‘reanimiraju’ sredstvima iz budžeta a da se UCG smanjuju dotacije od države”.

Poznato je da je država od prošle godine počela da izdvaja sredstva iz budžeta i za privatne univerzitete. Najviše novca, naravno, za premijerov UDG. S druge strane državni UCG grca u milionskim dugovima.

,,Skloniji sam rješenju da ako već mora da se uvede prinudna uprava da po logici stvari i uprava Univerziteta ne bude amnestirana od odgovornosti za ukupno stanje. Jer, ako je bar vjerovati štampi neplaćanje doprinosa dođe kao šala u odnosu na stanove i garaže koji su pominjani”, smatra Rastoder.

Nadležni na UCG pokušavaju da prodajom stanova, kojih Univerzitetu ne fali, zakrpe rupe u budžetu. Za brojne nepravilnosti u izgradnji stambenih objekata i štetne ugovore sa građevinskom firmom Kroling, koje su potpisivali bivši i sadašnji rektor (Miranović i Ljubiša Stanković) niko ne pominje odgovornost i ,,prinudnu upravu”.

Rastoder kaže da je Univerzitet sirotinjsko čedo budžetskog deficita i poligon treniranja štednje. Smatra da nije normalno da plata profesora na Filozofskom bude pet do šest puta manja u odnosu na profesore u istom zvanju u Podgorici. ,,Dolazi vrijeme u kojem je sazrela za preispitivanje cjelokupna politika visokog školstva u Crnoj Gori. Uspostavljanje sistema liberalnog tržišta u obrazovanju je nasilje nad znanjem kao investicijom i medveđa usluga društvu. Uopšte nijesam siguran da je, navodni ‘finansijski deficit’ izveden ili naslijeđen, svejedno, i stvarni razlog uvođenja ‘prinudnih ili nekih drugih uprava”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo