Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIMORCI SLOŽNO TRAŽE DECENTRALIZACIJU: Nadležnost, briga o resursima i novac da ostanu opštinama

Objavljeno prije

na

Nekada su samo Ulcinjani morsko dobro nazivali “morsko zlo”. Sada su predstavnici svih opština  na Primorju saglasni da lokalne samouprave moraju da  upravljaju svojim navrjednijim resursom

 

 

Iako su gotovo svi iz različitih političkih partija i grupacija čelnici opština na Crnogorskom primorju su jedinstveni u stavu: država treba da se decentralizuje. U tom smjeru, oni insistriraju na izmjenama i dopunama ključnih zakona kojima se reguliše upravljanje prostorom i finansijama na njihovim teritorijama. Više od pet mjeseci stručnjaci iz tih lokalnih samouprava, uz podršku Zajednice opština Crne Gore, zajednički su radili kako bi se centralnim vlastima uputila Inicijativa kojom se traže izmjene i dopune zakona o morskom dobru, planiranju prostora i izgradnji objekata, te o lukama.

„Pitanje je kompleksno i zadire u same ingerencije lokalnih samouprava, i ispravljanje velike nepravde prema stanovnicima Primorja, koja traje preko tri decenije. Ovim rješenjima se vraćaju ingerencije opštinama u dijelu u kojem te ingerencije i suštinski sežu u ono što jeste lokalna samouprava. Bez toga nema decentralizacije i mnogo efikasnijeg i boljeg upravljanja obalom primorja“, kaže predsjednik Tivta Željko Komnenović.

I predsjednik Bara Dušan Raičević navodi da je ključni zahtjev inicijative da se, shodno Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, upravljanje najvrjednjim resursima vrati u ruke lokalnih samouprava sa ciljem da se mnogo kvalitetnije i odgovornije upravlja morskim dobrom.

„Za ovu inicijativu nijesu opredjeljujući kriterijum samo finansijska sredstva već želja da se obalne zone na kvalitetniji način regulišu i sa njima upravlja i da pokušamo da sačuvamo i zaštitimo nešto što je prirodno dobro Crne Gore. Smatramo da je Morsko dobro do sada najmanje uradilo kako bi se plaže sačuvale i dodatno prihranjivale i kako bi se ta zona širila i zadovoljile sve pretpostavke koje su neophodne za dalji razvoj turizma“, ističe Raičević.

Prema riječima potpredsjednika Budve Nikole Jovanovića, ta opština učestvuje sa preko 50 odsto u ukupnom turističkom prihodu u budžetu države, a njeni su građani nezadovoljni jer ne dobijaju satisfakciju za ono što je rezultat rada turističkih poslenika i privrede.

„Preko 500 miliona na godišnjem nivou se ubere od turističkog prihoda na teritoriji Budve, a povrat kapitalnih investicija je praktično na nuli decenijama unazad i ta se loša praksa nastavlja. Morsko dobro u ukupnoj teritoriji Crne Gore iznosi oko 300 kilometara, što pokazuje koliko je to važan i značajan resurs koji nije povjeren opštinama, koji je od 1992. godine oduzet opštinama i da praktično opštine nemaju nikakvo upravljanje i prihod na toj teritoriji“, kaže on. Jovanović napominje da je potpisivanjem inicijative izražena volja svih primorskih opština da se prihod koji ostvaruje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) vrati građanima opština koji trebaju da imaju prihod, ali i da savjesno upravljaju tim prostorom.

Kako su procijenili predsjednici opština, svega jedna trećina prikupljenih prihoda se vraća kroz infrastrukturu i ulaganja JPMD. U Ulcinju tvrde da je ta cifra bar još dva puta manja. Stoga su iz ove opštine u aprilu uputili inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o morskom dobru, i još čekaju na odluku Ustavnog suda.

JPMD je formirano 1993. godine da bi se, na legalan način, od Ulcinja, tada jedine opozicione opštine na Primorju, u državnu kasu preusmjeravali prihodi i upravljalo njenom najvrjednijom imovinom. Stoga je i razumljivo što je čak 57 odsto teritorije kojom gazduje Morsko dobro, odnosno čitavih 33 miliona metara kvadratnih, nalazi  u toj opštini. U kojoj su i obale rijeke Bojane morsko dobro!? A to nije Solana!?

Predsjednik Herceg Novog Stevan Katić smatra da će inicijativa dobiti podršku u državnom parlamentu i to prije početka sljedeće turističke sezone. Nju su, kako naglašava, pokrenuli predstavnici političkih partija u Skupštini Crne Gore.

„Predložene izmjene zakona nijesu usmjerene protiv bilo koga, posebno protiv sadašnjeg menadžmenta kada je u pitanju JPMD, već sistemsko rješenje, nezavisno od upravljačke garniture. Riječ je o potrebi da se to pitanje sistemski riješi, da opštine konačno upravljaju svojom obalom, a ostavljen je i upravni nadzor kada je u pitanju morsko dobro kojim bi se ovo preduzeće transformisalo u jednu regulatornu agenciju koja bi vršila kontrolni nadzor pojasa morskog dobra“, naveo je Katić.

Ni Vlada ni Skupština Crne Gore nijesu u proteklim godinama i decenijama iskazivale razumijevanje i sluh za zahtjeve i apele iz primorskih opština. Čini se da se i u tom pogledu stvari, ipak, mijenjaju. Ministar javne uprave Maraš Dukaj pozdravio je dogovor predstavnika svih primorskih opština da iniciraju izmjene i dopune Zakona o morskom dobru.

Istakao je da posebnu težinu inicijativi daje činjenica da je zajedno podnose predstavnici po mnogim pitanjima različitih političkih vizija, ali očigledno podudarne razvojne perspektive.

“Saradnja opština na konkretnim pitanjima i decentralizacija predstavljaju put kojim Crna Gora treba i mora da ide. Ova inicijativa zahtijeva konstruktivni i otvoreni dijalog lokalnih i centralnih vlasti, koji ću kao ministar podržati, a u cilju kreiranja rješenja u interesu građana, lokalnih samouprava i države”, rekao je Dukaj.

Dok se čeka izjašnjenje centralnih vlasti na ovu inicijativu, na Crnogorskom primorju se čeka i raspisivanje tendera za davanje u zakup kupališta i privremenih objekata u zoni morskog dobra. U pripremi tendera izrađen je novi atlas crnogorskih kupališta, sa 57 novih.

To znači dodatne prihode za JPMD. Čuveni njemački kancelar Oto fon Bizmark je govorio da je “90 odsto politike finansijska politika, a da ni onih 10 odsto nije džabe”.

                                                                                                                     Mustafa CANKA

 

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo