Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIMOPREDAJA VLASTI U BUDVI KASNI: Opustošene kase čekaju novu upravu

Objavljeno prije

na

Primopredaja vlasti u Budvi ne ide baš glatko kako se u civilizovanom društvu očekuje.

Nakon neuspjelih pokušaja da se žalbama obezbijedi ponavljanje glasanja na nekoliko biračkih mjesta radi obezbjeđenja odborničkog mandata koji nedostaje DPS-u i satelitskim partijama CDU i SD, kako bi se produžila vladavina u najpoznatijem turističkom gradu, odlazeća vlast na svaki način pokušava da osujeti ili kompromituje instaliranje nove lokalne uprave.

Svojevrsnu političku nekulturu tokom primopredaje vlasti čelnici budvanskog DPS-a demonstrirali su prilikom izbora novog predsjednika Skupštine opštine Budva, kada su kao organizatori sjednice na kojoj su verifikovani mandati odbornika napravili namjeran propust kako bi umanjili svečanost trenutka ustoličenja nove parlamentarne većine. Izbor Veselina Markovića (SNP) za predsjednika lokalnog parlamenta prošao je bez intoniranja nacionalne himne i bez istaknute državne zastave, što su iskoristili odbornici CDU da demonstrativno napuste sjednicu i javnosti razglase navodnu nesposobnost i upitnu opredijeljenost onih koji dolaze.

Ovakva situacija moguća je samo u Budvi jer u zgradi opštinske uprave, glavnoj gradskoj kući nekada najbogatije opštine u državi, ne postoji svečana sala za takve prilike, standardno opremljena potrebnim rekvizitima, već se skupštinske sjednice i prigodne manifestacije održavaju u drugim, pozajmljenim prostorima, u zgradi takozvane Akademije znanja.

Međutim, ,,najljubaznija” i najupečatljivija dobrodošlica novoj budvanskoj vlasti, koaliciji četiri političke grupacije, Demokrata CG, Demokratskog fronta, Bura Budi Budvu Demos – SNP, te Budva Mora URA-SDP-LP, koja je osvojila 17 od 33 mandata – biće prazna opštinska kasa.

Vlast DPS-a čiji su istaknuti članovi tokom decenijske uprave oštetili gradski budžet za nebrojene milione eura, zbog čega su u pritvoru završile desetine opštinskih funkcionera među kojima i dva predsjednika Opštine, umjesto mirne predaje vlasti odlučila se na finansijski revanšizam i jeftine smicalice. Na pražnjenje opštinske kase isplatama zaostalih potraživanja povjerilaca, uglavnom njihovih poslovnih partnera sa kojima su sklapali sporne ugovore, kako bi nasljednike već na startu doveli u nezavidnu poziciju.

Uoči formiranja nove opštinske uprave, po osnovu sudskih presuda i rješenja javnog izvršitelja, iz gradske kase isplaćeno je više od milion eura. Najprije je Vladin Fond za obeštećenje, u petak, 11. novembra, prinudnim putem naplatio 980.000 eura duga od Opštine. Taj novac bio je planiran za isplatu novembarske plate zaposlenima u lokalnoj upravi.

Zatim je na volšeban način iz kase isplaćena suma od 82.000 eura i prebačena na račun NVO Internacionalna liga humanista iz Budve. Riječ je o crnogorskoj filijali poznate međunarodne asocijacije Liga humanista iz Sarajeva, (ILH), koja je 28. maja 2007. godine dodijelila nagrade, povelje za mir i humanost premijeru Milu Đukanoviću i potpredsjedniku DPS-a Svetozaru Maroviću, uprkos javnom apelu i protivljenju crnogorskih intelektualaca i nevladinih organizacija.

Zanimljivo je kako je sarajevska ILH posao odradila preko budvanske kancelarije koja je osnovana 2006. godine, godinu dana prije svečanosti dodjele nagrada za humanost u hotelu Splendid u Bečićima. Budvanska ILH finansirana je iz lokalnog budžeta punih deset godina po osnovu ugovora koji je zaključen između Opštine i Lige humanista čiji je direktor i ovlašćeni zastupnik Slavko Dašić iz Petrovca.

Prema kazivanju Dašića, ugovor o saradnji potpisao je tadašnji predsjednik Rajko Kuljača, saradnja je nastavljena tokom mandata Lazara Rađenovića i Srđe Popovića. Kancelarija ILH u Budvi dobijala je svakog mjeseca 1.000 eura iz budžeta Opštine, novac je redovno uplaćivan sve do 2009 godine, kada je došlo do zastoja. Tokom prvih nekoliko godina poziciju direktora za komunikacije budvanske Lige humanista pokrivao je Srđa Popović, odlazeći predsjednik Opštine Budva, po rješenju ILH iz Sarajeva. Popović je tu funkciju napustio 2012. godine kada je postao odbornik lokalnog parlamenta. Dašić je uspio da u zadnji čas, pred promjenu vlasti, naplati sva zaostala potraživanja od 7 godina i sa računa Opštine, prinudnim putem, naplati iznos od 82.188 eura. Nakon čega je Popović raskinuo višegodišnji ugovor sa ovom kancelarijom.

Šta je budvanska ekspozitura sarajevske Lige humanista učinila za Budvu, čime je zadužila građane da za svaki mjesec dobija iznos ravan ličnom dohotku jednog predsjednika Opštine, nikome nije poznato. Koliko je takvih dilova prethodna vlast imala, možda će se uskoro saznati.

Informaciju o skidanju para sa računa Opštine u javnosti je objelodanio Đorđe Vujović iz DF-a. On je kazao kako je to nastavak pustošenja opštinske kase od strane DPS-a i istakao kako je „novac sa računa skinut po osnovu duga koji do sada nije evidentiran….Pošto je dodjeljivanje nagrada Đukanoviću i Maroviću izazvalo brojne kontroverze u javnosti, pitam se da li su pare građana Budve, poreskih obveznika koje je ova Liga humanista uzela od Opštine, dijelom otišle i za novčane nagrade pomenutih laureata”.

Prazne se ubrzano i računi opštinskih preduzeća. U preduzeću Vodovod i kanalizacija spriječena je naplata potraživanja na ime troškova advokatskih usluga u iznosu od 120.000 eura, advokatskoj kancelariji iz Podgorice, kojoj je nedavno isplaćen iznos od 70.000 eura. Ovakvi primjeri samo pokazuju sve oblike budvanskih poslovnih aranžmana preko kojih je izvlačen novac iz gradske kase i opštinskih preduzeća i ustanova.

Iz redova Demokrata zato poručuju „da će brojni ugovori koje je organizovana kriminalna grupa DPS-a sklapala sa svojim članovima ili pridružnicama biti predmet revizije”.

Ukoliko DPS želi da pravi opstrukcije novoj vlasti, imaće širok izbor mogućnosti. Budvanska Opština je prezadužena. Poreski dug po osnovu poreza i doprinosa iznosi 8,2 miliona eura, koji Vlada može u bilo kojem momentu aktivirati. Tu su i milionska dugovanja zbog neplaćanja redovnih rata kredita od 56 miliona eura za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Samo taj projekta Budvu će koštati preko 120 miliona eura, prema navodima Državne revizorske institucije.

Konstituisanje nove lokalne vlasti već zabrinjavajuće kasni, što vlasti koja odlazi ostavlja prostor za svakovrsne podjele novca, za prekomjerna zapošljavanja ljudi na neodređeno vrijeme, za što veću opstrukciju nove administarcije, po principu, posle nas može i zemljotres.

Gdje je zapelo nije poznato. Na mjesto predsjednika Opštine pretenduju Demokrate sa najviše osvojenih glasova, dok će potpredsjednička mjesta popuniti koalicije Budva mora i Bura budi Budvu. Međutim, političke prilike u Budvi opterećene su velikim interesima sa raznih adresa, posebno zainteresovanih za poziciju prvog čovjeka ove Opštine. Kako će se dogovori okončati, znaće se već za nekoliko dana.

PREVIRANJA U DPS-U

Unutar opštinskog odbora DPS-a vlada veliko nezadovoljstvo nakon kraha na oktobarskim izborima. Mlađi članovi partije krivicu za gubljenje vlasti svaljuju na starije, prije svih na Srđu Popovića, poslednjeg predsjednika Opštine iz redova DPS-a. Kako se nezvanično saznaje njegovu ostavku sa mjesta šefa stranačkog odbora zatražio je Nikola Divanović, kandidat za poslanika na listi DPS-a, koji se istakao vatrenim govorom protiv opozicije na konvenciji te stranke u Budvi, kada je pokušao da imitira Svetozara Marovića sa očiglednim nastojanjem da zauzme njegovo upražnjeno mjesto

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo