Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prijetnje bijelim mantilima

Objavljeno prije

13 godina

na

strajk-zdravstvenih-radnika

Medicinari su prelomili. Započeli su štrajk. Čekaće, kažu, još dvije sedmice da im nadležni ispune zahtjeve i vrate plate na nivo prije smanjenja iz 2009. godine. A onda će u bijelim mantilima išetati na podgoričke ulice.

Sindikalci tvrde da u narednih 15 dana neće radikalizovati štrajk. No, ukoliko iz Vlade ne dobiju pozitivan odgovor eto ih pred zgradu Ministarstva zdravlja. U međuvremenu – štrajk se nastavlja, zaposleni će nositi bedževe i čekati odgovor iz Vlade.

Dr Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, objasnio je da su htjeli već u naredni utorak da organizuju proteste, ali su zbog ,,kohezije među sindikalcima” ostavili još 15 dana Ministarstvu da im ispuni zahtjeve.

Iako bedževe na kojima piše Štrajk nosi, prema tvrdnjama sindikalaca, oko pet hiljada ljudi – njihovi pacijenti, kako kažu, ne trpe.

,,Minimum procesa rada u zdravstvu znači da svi rade”, rekla je dr Ljiljana Krivokapić, predsjednica sindikata zdravstva pri SSSCG.

No, upravo minimum procesa rada koji moraju da ispoštuju stvara i niz zabuna među ljekarima i sestrama, pa nisu svi sasvim sigurni smiju li i koliko štrajkovati.

Prema tvrdnjama sindikalaca, u nekim zdravstvenim ustanovama direktori štrajkačima prijete otkazima, smanjenjem plate i oduzimanjem dnevnica. No, dr Vladimir Pavićević tvrdi da su svi radnici koji su potpisali da su u štrajku – zaštićeni, ali i da moraju da ispune minimum procesa rada.

I pored štrajka – u zdravstvenim ustanovama nema gužve. Kao da se i pacijenti solidarišu sa ljekarima i sestrama i ne dolaze na preglede ako to nije baš neophodno.

Pitanje je, kako u ovoj situaciji, kada Vlada uporno tvrdi da para nema a zdravstveni radnici moraju poštovati minimum procesa rada – natjerati nadležne da im izađu u susret. Jer, zdravstveni radnici nisu jedini koji štrajkuju i traže povišice. Zajednička kasa je prazna, a nema ni naznake da će biti pripunjena. Novih, velikih investicija, odavno nema. Pompezno najavljivane uštede u Vladi nikako da postanu vidljive. Službeni skupi automobili se i dalje kupuju, voze i van radnog vremena, ne smanjuju se visoke plate direktora pojedinih vladinih agencija i državnih firmi kao i naknade za članstva u upravnim odborima, kolegijumi se, umjesto u kancelarijama, održavaju i po restoranima uz ručak, novac se troši često nenamjenski i niko zbog toga ne snosi posljedice. Racionalno postavljen sistem potrošnje mogao bi, za početak, donijeti makar male uštede u budžetu. Ovako – sa jedne strane pravi se neracionalan trošak, sa druge se zavrće slavina. I nikome ništa.

Sindikalci kažu da su strpljivi i ubijeđeni kako Vlada mora naći načina da im izađe u susret.

,,U Bosni i Hercegovini štrajk zdravstvenih radnika trajao je čak šest mjeseci. I na kraju su uspjeli u svojim zahtjevima. Sredstva koja mi tražimo nisu velika i treba da nam izađu u susret”, kaže dr Vladimir Pavićević.

Već prvog dana štrajka obje strane – i sindikalci i ministar zdravlja – bili su zadovoljni brojem štrajkača. Zbog konfuzije menadžmenti su kasnili sa odlukama i spiskovima radnika koji su u minimumu procesa rada, a bilo je i onih koji su propisali da čak 90 odsto zaposlenih mora da radi. Iz Ministarstva se čulo da samo šest posto zadravstvenih radnika štrajkuje. Sindikalci tvrdili da ih je više.

Koliko god da je štrajkača i kakvi god da budu rezultati ovog protesta – krajnje je vrijeme da se shvati da je zdravstvo zajedničko dobro svih građana Crne Gore i da svi prema tom sistemu treba da se odnose odgovorno. Krpljenje rupa je više nego opasno u sistemu koji odavno nagrizaju razni problemi i duboka kriza.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

6 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

6 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

6 dana

na

28 Februara, 2025

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo