Šest članova Društva prijatelja bokeške baštine obratilo se pismom nadležnim radnim tijelima UNESCO-a reagujući na Izvještaj o stanju za područje Kotora, koji je u ime Crne Gore kao zemlje članice, Komitetu za svjetsku baštinu podnijela Nacionalna organizacija za UNESCO sa Cetinja.

Podsjećamo da je Komitet UNESCO-a u junu 2016. na zasjedanju u Istanbulu donio Odluku o zaštićenom području Kotora kojom je oštro kritikovano stanje prirodnog i kulturno-istorijskog područja Boke kao dijela svjetske kulturne baštine, kojom je između ostalog Crnoj Gori dat rok do 1. decembra prošle godine da podnese izvještaj o sprovođenju čitavog niza mjera kojima bi se ovo područje zadržalo na Listi svjetske baštine. To je učinjeno dan uoči isteka roka, 30. novembra prošle godine.

Tek kada je UNESCO postavio crnogorski Izvještaj o stanju na svoju veb stranicu, čime je postao dostupan široj javnosti, jedan broj renomiranih arhitekata i konzervatora, okupljenih u udruženju prijatelja Boke, dostavio je na više adresa, Komitetu za svjetsku baštinu, Centru za svjetsku baštinu UNESCO i Međunarodnom savjetu za spomenike i spomenička područja – ICOMOS-u, reagovanje na zvanični izvještaj i svoj stav povodom zabrinjavajućeg stanja zaštićenog područja čija je univerzalna vrijednost ozbiljno dovedena u pitanje, a time i ostanak Kotora na Listi svjetske baštine.

U izvještaju iz Crne Gore uljepšana je slika stvarnog stanja u Kotoru, čiji je atraktivni i zaštićeni prostor napadnut nekontrolisanom urbanizacijom za koju pred svijetom nema opravdanja. Međutim, do teksta Izvještaja o stanju koji je poslat na adresu UNESCO-a u Parizu, nije bilo moguće doći na crnogorskom jeziku, osim na „izvornom” engleskom.

Pa čak ni ta verzija na engleskom jeziku nije dostupna javnosti ni na jednom od „nadležnih” sajtova, Nacionalne organizacije za UNESCO, ili na sajtu Ministarstva kulture, kome organizaciono pripada.

Generalna sekretarka Nacionalne organizacije Milica Nikolić, jedina autorka i potpisnica Izvještaja o stanju, saopštila nam je da ovaj zvanični državni dokument nije ni rađen na crnogorskom jeziku već isključivo na engleskom, te da se može naći samo na sajtu UNESCO-a. Znači li to da je engleski zvanični jezik državne administracije u Crnoj Gori i da li postoji obaveza državnih institucija da svoja dokumenta „prevedu” na crnogorski i arhiviraju negdje gdje mogu biti dostupna zainteresovanoj javnosti. Vlada je inače, samo usvojila informaciju o Izvještaju o stanju, bez rasprave o ovom značajnom dokumentu.

Sajt Nacionalne organizacije UNESCO trenutno nije u funkciji, mada to nije bio ni godinama unazad. Na njemu, osim opštih informacija, nema ničega, ni jednog dokumenta, redovnih izvještaja Komiteta za svjetsku baštinu na primjer, ili odgovora zemlje članice, svih odluka od 1979. godine od kada je područje Kotora dospjelo na prestižnu Listu, baš ničega… Ova institucija koja stoji iza veoma važnog Izvještaja o stanju ima samo jednog zaposlenog, generalnog sekretara i jedanaest članova Nacionalne komisije za UNESCO, čiji je predsjednik Branislav Mićunović, ambasador Crne Gore u Srbiji. Netransparetnost rada institucije koja nosi pretenciozan naziv samo pokazuje pristup Vlade i Ministarstva kulture ovoj izuzetno važnoj oblasti, zaštiti nacionalnih vrijednosti sa Liste svjetske baštine.

Bokelji su strpljivo čekali par mjeseci da Izvještaj o stanju ugledaju, pa makar i na engleskom jeziku, da bi reagovali i ukazali kako se degradacija prostora Boke pokušava prikriti.

U dopisu upućenom 9. aprila, navodi se kako su informacije navedene u Izvještaju o stanju date na način koji ne odslikava u potpunosti stanje zaštićenog područja te da je neophodno, da prije donošenja nove odluke o Crnoj Gori u UNESCO-u imaju potpuniju sliku onoga što se dešava na terenu. Oni su tekstom i slikom, po principu – prije i poslije, dostavili dokaze o galopirajućoj devastaciji područja Kotora i zaliva, na lokacijama Turski rt, Kamp Dobrota, Glavati, Kostanjica, Perast, kao i podatke o namjeri Vlade da gradi most na Verigama, iako je Studija vizuelnog uticaja iz 2013, takvu mogućnost odbacila.

Ova NVO ukazuje kako gradnja objekata na zaštićenom području nije zaustavljena, o čemu svjedoče brojna gradilišta, „iako je Vlada na osnovu Akcionog plana koji je donijela u februaru 2017, u martu usvojila Odluku o zabrani građenja na dijelu prostora u granicama prirodnog i kulturno- istorijskog područja Kotora, do donošenja Prostorno-urbanističkog plana Opštine Kotor”.

Kao trenutno najproblematičniju vide gradnju objekata u naselju Dobrota, posebno u zoni Kamp, gdje se uz samu obalu gradi turističko-apartmansko naselje a u zaleđu brojne stambene zgrade visoke spratnosti.

„Ovo je bila jedna od rijetkih sačuvanih zelenih površina između tradicionalnih grupacija kuća u obalnom dijelu Dobrote, gdje se među stoljetnim hrastovim stablima nalazio prizemni objekat auto-kampa iz 60-ih godina XX vijeka. Iako je konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu kulturnih dobara iz januara 2014. definisano da postojeća stabla treba sačuvati i graditi na prostoru između njih i da spratnost objekata može biti maksimalno prizemlje, iako je od strane stručnjaka iz Boke u martu 2015. podnijeta inicijativa za pravnu zaštitu kompleksa auto-kampa, objekat je srušen, skoro sva stabla su posječena i počelo se sa izgradnjom turističkog naselja Dobrota Palazzi, sa hotelom i vilama uz samu obalu..”, navodi se u pismu.

Namjeru investitora da ispred naselja gradi vještačku plažu u dužini od 120 metara, u Društvu ocjenjuju suprotnom odredbama Zakona o zaštiti prirodno i kulturno-istorijskog područja Kotora.

Zanimljivo je da se nasipanje mora u Dobroti radi po projektu bivšeg dekana Arhitektonskog fakulteta Gorana Radovića i njegovog biroa Studio prostor. Ovaj projekat naišao je na osudu velikog broja građana Boke, stručnjaka za biologiju mora, arhitekata i planera.

Turističko naselje Dobrota Plazzi gradi firma MD Enterprise iza koje stoji Edin Kolarević.

U dopisu se upozorava na eskalaciju gradnje u naselju Kostanjica, koja ne samo što nije zaustavljena po zahtjevu Komiteta za svjetsku baštinu iz 2016. godine, nego su Opštini Kotor pristigli zahtjevi za izdavanje građevinskih dozvola za više od 20 novih objekata.

Poseban osvrt dat je planiranoj gradnji turističkog kompleksa na lokaciji Glavati u Prčnju.

Komitet za Svjetsku baštinu je u Odluci iz 2016, istakao zahtjev da je potrebno izraditi studiju HIA za PUP Kotor kao i pojedinačnu studiju za konkretnu lokaciju.

Opština Kotor je, međutim, raspisala međunarodni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje turističkog kompleksa prije izrade studija i prije izdavanja konzervatorskih uslova za ovu lokaciju. Iako HIA za Glavati nije urađena i nije podnijeta Komitetu na ocjenu niti je projektna dokumentacija dostavljena na saglasnost Upravi za zaštitu kulturnih dobara, investitor, firma Hexagon Investments iz Podgorice, počela je pripremne radove na terenu.

Oni takođe upozoravaju na nelogičnost usvajanja Vladine HIA studije procjene uticaja na baštinu za kompletno područje prije nego je donijeta Studija zaštite kulturnih dobara za isto to područje. Pa se postavlja pitanje kako je Vlada mogla usvojiti ovaj dokument prije nego je podnijet Centru za Svjetsku baštinu kako bi bio pregledan od strane savjetodavnih tijela.

Baštinari Boke su informisali UNESCO o učincima novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, „čijem se donošenju protivila cjelokupna stručna i laička javnost u Crnoj Gori zbog njegovog izrazito centralističkog koncepta kojim sve poslove izrade i sprovođenja planskih dokumentata vrši Ministarstvo održivog razvoja i turizma, ali i zbog isključivanja lokalnih samouprava iz procesa odlučivanja u planiranju sopstvenih teritorija.

„Ovaj Zakon nije usklađen sa Zakonom o zaštiti kulturini dobara, tretman kulutrnih dobara i baštine u njemu je površan i nedorečen a njegove posledice u praksi već su vidljive na primjeru rekonstrukcije kompleksa palate Smekja i fabrike Jadran u istorijskom jezgru Perasta tokom koje su radovi obavljani bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara”.

„Želimo da istaknemo da cilj našeg obraćanja vama nije želja da područje Kotora izgubi status na Listi svjetske baštine, već naprotiv, nadamo se vašoj pomoći u sprečavanju dalje devastacije ovoga prostora i gubljenja atributa izuzetne univerzalne vrijednosti. Smatramo da bi za donošenje budućih odluka Komiteta bilo korisno da eksperti UNESCO-a obiđu područje Kotora i sagledaju stanje”, navode potpisnici ovog apela.

Branka PLAMENAC