Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREVOZ ĐAKA SA SJEVERA: Kako se ko snađe

Objavljeno prije

na

Iz Ministarstva prosvjete, pred početak školske godine, stigla su brojna obećanja oko rješavanja problema prevoza đaka. Uprkos tome, na desetine roditelja  svakog dana smišljaju kako djeci da obezbijede da stignu i  vrate se sa nastave

 

Do početka nove  školske godine, predstavnici Ministarstva prosvjete, bar kako je najavljeno u avgustu, trebalo je da obiđu  škole u svim opštinama na sjeveru Crne Gore i saznaju  probleme vezane za prevoz učenika. Iz tog resora  najavili su i  da  će školama biti raspoređeno 30 novih vozila, koji će zamijeniti stare.  Neke škole su, u međuvremenu  i obišli, u rijetkima  riješili višegodišnje probleme prevoza, ali vozila  nijesu stigla do svih opština u kojima su bila neophodna. Zbog  toga, ovih dana, na desetine osnovaca i srednjoškolaca na nastavu stiže po principu “kako se ko snađe”.

Između 30 i 40 djece iz sela Gornje Lipovo, Blatina i naselja prema Mušovića Rijeci, od početka školske godine, ne stižu na nastavu školskim autobusom.  Njihovi roditelji uz velike i organizacione i finanasijske  napore pokušavaju da obezbijede prevoz. Pojedini, ipak, to ne  uspijevaju, pa su odsustava sa nastave sve češća.   To potvrđuju i direktorice SMŠ Braća Selić i OŠ Risto Mnaojlović, Ana Šćepanović Golubović i Nataša Peković.

OŠ Risto Manojlović nije trenutno  u mogućnosti da obezbijedi prevoz do nekoliko djelova kolašinske opštine, jer se kombi koji je korišćen za tu namjenu – pokvario. Drugi, dobijen kao poklon od škole u Rijeci Crnojevića, nije prošao tehnički pregled.  Pored kombija, jedina kolašinska osnovna škola ima i autobus, koji je angažovan za prevoz učenika iz drugih sela. Zbog razuđenosti kolašinske opštine, to jest udaljenosti pojedinih sela, organizovanje prevoza đaka godinama je veliki organizacioni izazov. S vremena na vrijeme rješavan je angažovanjem privatnika, ali se to pokazalo kao preskupo i dugoročno neodrživo.

“Nemamo kombi, a ni dugoročnu mogućnosti da plaćamo privatnike koji bi prevozili učenike iz tih sela, jer su troškovi oko 70 eura dnevno, što je nemoguće finansirati. Razmatramo nekoliko mogućnosti, a jedna od njih je i dobijanje saglasnosti Ministarstva da kupimo kombi na lizing. Međutim, kako to podrazumijeva kupovinu u inostranstvu, procedure koje prate takvu nabavku mogu potrajati dugo, to jest, postoji mogućnost da ne budu završene do kraja ove školske godine.  Svjesna sam teškoća koje roditelji imaju zbog toga, ali za sada nemamo mogućnosti da bilo šta drugo uradimo”, kazala je Peković.

Prevozom, koji je ranije obavljan kombijem, obuhvaćeni su i  učenici SMŠ, objašnjava Šćepanović Golubović. I za tu ustanovu nedostatak prevoza za đake sa jednog dijela sesokog područja opštine je veliki problem. Iako, kako tvrdi direktorica, odsustva sa nastave još nijesu alarmantna, jasno je koliko napora roditelji ulažu da njihova djeca stignu do grada.Direktorice podsjećaju da je Gornje Lipovo udaljeno više od 12 kilometara, te da će situacija biti lošija sa dolaskom jeseni i lošijih vremenskih uslova.   Pojedinoj djeci iz Gornjeg Lipova,  čak i do lokacije do koje je ranije saobraćao školski kombi, trebalo je nekoliko kilometara pješačenja.

“Nezadovoljstvo roditelja je veliko. Trenutna situacija iziskuje velike materijalne i organizacione napore za porodice tih učenika. Dešava se i da neka djeca ne mogu doći na nastavu, što je nedopustivo. Savjet roditelja apeluje na nadležne organe, prije svega Ministarstvo prosvjete, da preduzmu aktivnosti kako bi se na kvalitetan način riješio prevoz učenika”, rekla je Milena Vlahović iz  Savjeta roditelja.

Na području kolašinske opštine nema ni drugog vida javnog prevoza. Brojnim mjerama planirano je rješavanje tog višedecenijskog problema, no do sada nije bilo konkretnih poteza. Način realizacije i rokovi aktivnosti, koje bi trebalo da doprinesu tom cilju, definisani su Planom urbane mobilnosti, koji je izrađen još prije tri godine.

Roditelji đaka iz mojkovačkog sela Prošćenje nedavno su najavili protest, zbog , kako kažu sveukupne nebrige nadležnih, a jedan od razloga je i činjenica da desetoro djece, učenika srednje škole,  nema prevoz do škole u gradu. U tom selu, tvrde da su zaboravljeni od nadležnih, pa ih pored nedostatka prevoza za đake muče i višegodišnje muke  vodosnabdijevanja.

“Zamislite kako može da se osjeća roditelj djeteta iz Prošćenja u XXI vijeku.  Niti djeca imaju vode da se ujutro umiju za školu, niti imaju čim do škole. Svako se snalazi kako može, ali pitanje je dokle će to tako. Preskupo je svakog dana plaćati taksi, preksupo je i svojim vozilima djecu voditi na nastavu. Pored novca, to oduzima mnogo vremana.  Pokušavamo sedmicama da u dogovoru sa školom i Opštinom riješimo  neke od naših muka, zbog kojih se osjećamo kao zaboravljeni građani već decenijama”, kazao je Monitoru Jovića Stanić iz Prošćenja.

Iz mojkovačke Opštine, međutim, tvrde da   su potpuno posvećeni rješavanju  teškoća u prevozu učenika. Podsjećaju da su u Opštini pokrenuli da se iz lokalnog budžeta izdvajaju sredstva za plaćanje prevoza učenicima iz seoskog područja. Tvrde i da su pokrenuli inicijativu sklapanja ugovora s autoprevoznikom, pa će, navodno,  problem prevoza djece iz Prošćenja biti riješen “u nekoliko narednih dana”.

Dječji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF),prije nekoliko sedmica, pozvao je  nacionalne i lokalne vlasti u Crnoj Gori da hitno obezbijede prevoz do škole svakom djetetu. To je, tvrde, i jedan od uslova za ostavarivanje prava na obrazovanje.

„UNICEF je zabrinut zbog djece za koju školska godina još nije počela jer nemaju prevoz do škole. Radi se o djeci pogođenoj siromaštvom širom zemlje. Država Crna Gora ratifikovala je Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta i time se obavezala da svakom djetetu omogući da ostvari pravo na obrazovanje”, kazala je vd šefa predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Sabina Žunić.

Problem prevoza do škole, kako su kazali, posebno pogađa djecu iz romske i egipćanske zajednice i djecu u ruralnim naseljima, naročito na sjeveru Crne Gore. Takođe, veliki je broj djece koja rastu u siromaštvu. Jedan dio njih, konstatuju,  uopšte ne ide u školu zbog nedostatka prevoza, a jedan dio kasni ili ranije napušta nastavu zbog loše organizacije prevoza.

Problem nedostatka prevoza do škole pogađa djecu širom Crne Gore već duži niz godina. Analiza sektora obrazovanja 2015−2020, koju je UNICEF uradio u saradnji s Ministarstvom prosvjete i prošle godine predstavio javnosti, prepoznala je nedostatak prevoza djece do škola kao jednu od prepreka pristupu obrazovanju za svako dijete.

Ove školske godine, kada je riječ o tom problemu,  značajniji pomaci napravljeni su jedino u Beranama. Školski autobus, koji će  saobraćati  na relaciji Berane – Plav, omogućiće za 75 učenika  iz sela Vinicka bezbjedan i redovan prevoz do osnovne škole i nazad. Ranije  su zbog problema sa prevozom roditelji učenika OŠ Vukašin Radunović iz Berana,  koji putuju iz sela Vinicka,  najavili da njihova djeca do obezbjeđivanja prevoza neće krenuti na nastavu.

                                                                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo