Povežite se sa nama

MONITORING

PREVIRANJA U BUDVI: Marović otišao, DPS-u ostali svjedoci saradnici

Objavljeno prije

na

Bilo je potrebno da zaposleni radnici u budvanskoj administraciji organizuju protest, da se nakratko zaljulja i fotelja predsjednika Opštine Srđe Popovića, kako bi se alarmirala centrala Demokratske partije socijalista na smirivanju strasti među klanovima ove partije u Budvi i definisanju partijskog statusa okrivljenih članova kriminalne organizacije koja je oštetila Opštinu za desetine miliona eura.

Nedovršene tužilačke istrage, ozbiljna finansijska kriza, duboka rupa u gradskoj kasi, veliko nezadovoljstvo zaposlenih u lokalnoj upravi koji mjesecima ne primaju plate, potresaju političku i društvenu zbilju u poznatoj turističkoj opštini na pragu nove turističke sezone.

Suočen sa protestima više od 200 radnika zaposlenih u opštinskoj administraciji, javnim preduzećima i ustanovama, koji četiri mjeseca nisu primali plate, predsjednik Popović pozvao je u pomoć partijsku centralu iz Podgorice.

Kao šef opštinskog odbora DPS-a, Popović je zakazao sjednicu tri dana nakon protesta, kojoj su prisustvovali visoki partijski funkcioneri, šef partije i premijer Milo Đukanović i potpredsjednik partije i Vlade Duško Marković, ministri…

Đukanović je obavijestio Budvane da je ,,njegov prijatelj ” Svetozar Marović podnio ostavku na sve funkcije u partiji. Marović je bio član Predsjedništva DPS-a, kao predsjednik Političkog savjeta i član Glavnog odbora stranke. Marović se odrekao i članske karte stranke čijem je imenu (DPS) kumovao.

Ovim potezom Marović je, prema pisanju medija, navodno želio da skine kolektivnu odgovornost stranke za kriminalna dešavanja u Budvi. To je u skladu sa izjavom Đukanovića koji je negirao bilo kakvu krivicu svoje partije za poharu turističke metropole. ,,Priznanje krivice je individualan čin, individualna je i uopšte krivična odgovornost i ne da se socijalizovati, ni kroz partiju niti kroz druge oblike organizovanja”, kazao je Đukanović.

Marović se na ovakav potez očigledno odlučio suočen sa Đukanovićevom nedavnom izjavom da će se partijski organi uskoro pozabaviti Marovićevim statusom u partiji, nakon njegovog priznanja pred Specijalnim tužilaštvom da je bio šef kriminalne organizacije u Budvi, čiji su članovi optuženi za brojna krivična djela. Odabrao je da preduprijedi odluku partije i sam napusti stranku u kojoj je zauzimao najviše partijske funcije a kao njen kadar i najviše državne funkcije u Crnoj Gori i zajedničkoj državi sa Srbijom, SRJ i SCG.

Kako će se partija odrediti prema članovima budvanske kriminalne organizacije, zamjeniku šefa kriminalne grupe Rajku Kuljači i drugim istaknutim članovima grupe, mnogobrojnim svjedocima saradnicima i potpisnicima sporazuma o priznanju krivice, na sastanku u Budvi, kome novinari nisu prisustvovali, nije bilo govora. Prema nepotvrđenim izvorima, bilo je diplomatskih preporuka starim kadrovima iz budvanskih porodica koje decenijama vladaju Budvom da se povuku, zajedno sa članovima svojih familija. Riječ je o Rađenovićima, Lazovićima, Marovićima, koji drže ključne pozicije u gradu. Oštrih rezova neće biti u strahu od gubljena šire podrške u biračkom tijelu koje ove porodice imaju među rođacima, kumovima, prijateljima, plemenicima…

Međutim, teško da odlazak Marovića može abolirati DPS od odgovornosti. Budva je sistematski uništavana godinama uz aktivno učešće velikog broja državnih organa i ministarstava. Svaka investicija Opštine koja je postala afera sa milionskim pronevjerama, prošla je verifikaciju u lokalnom parlamentu zahvaljujući odborničkoj većini koalicije DPS i SDP. Bez glasova DPS-a u Skupštini Budve ova epohalna pljačka opštinskog budžeta i rad organizovane kriminalne grupe ne bi bio moguć.

Najmanje što je DPS mogla da uradi nakon serijskih priznanja krivice za kriminalno udruživanje lokalnih partijskih čelnika, bilo je raspuštanje Skupštine u Budvi i raspisivanje novih izbora, jer je budvanski DPS kolektivno odgovoran. To bi bio minimum političke korektnosti, smatraju mnogi građani Budve.

Izborom Srđe Popovića ništa se nije promijenilo. Do značajnijih kadrovskih izmjena nije došlo iako je veliki broj službenika umiješan u kriminalne radnje. Umjesto toga, u gradu koji je opljačkan i urbanistički uništen, u kome je za kriminal procesuirano 87 lica, od kojih 90 odsto čine članovi DPS-a, govorilo se o sigurnoj pobjedi na sljedećim, oktobarskim lokalnim izborima.

Najveći optimista bio je Nikola Divanović, sekretar u lokalnoj upravi i šef mjesnog odbora DPS-a za Sveti Stefan, zvijezda u usponu. On je goste informisao o navodnim rezultatima istraživanja po kojima DPS ima podršku od čak 40 odsto građana, kao jedina partija koja ima viziju budućeg razvoja…

Gotovo je izvjesno da će DPS na sljedeće izbore ići u koaliciji sa SD Ivana Brajovića, Liberalnom partijom i Pozitivnom, dok se opozicija još prestrojava.

,,Optimista sam i vjerujem da je naša politika dovoljno vitalna da može da podnese i probleme koji su nam se dogodili, a da to ne znači istovremeno nepovratan pad rejtinga ili gubitak vlasti”, ohrabrio je Budvane predsjednik Đukanović.

Zanimljiva je najava zaokreta u planskoj politici u Budvi.

,,Potrebno je promijeniti filozofiju uopšte prostorno – urbanističkog planiranja, ukoliko želimo da se Budva vrati na stare staze. Da bude zamajac razvoja Crne Gore kao elitne turističke destinacije. Ta elitnost se ne postiže prekomjernim planiranjem, jer se na taj način ugrožava vrijednost prostora koji se izgradi po takvim planovima”, kazao je Đukanović.

Ministar Branimir Gvozdenović problematizovao je urbanizaciju atraktivne uvale Lučice kod Petrovca. Gvozdenović se trudi da ingerencije za valorizaciju Lučica prenese sa Opštine na Vladu, da po sistemu utvrđivanja javnog interesa samostalno odlučuje, oduzima zemljište od vlasnika, donosi planove i nalazi investitore. Nije poznato da se neko od rukovodilaca lokalne uprave tome usprotivio.

Zaposleni radnici nisu dobili informaciju na koji način će se popuniti opštinska kasa i kada će im biti isplaćene zaostale plate. Osim najava novih vjetrova koje će ubuduće duvati Budvom i podrške koju je dobio u vrhu partije, predsjednik Popović nije odgovorio zaposlenima kada će plate koje čekaju od februara.

Među okupljenima na protestu ispred zgrade Opštine, bilo je pristalica i članova DPS-a. Konačno su se okuražili da zatraže svoja prava, nakon što su izmanipulisani od strane opštinskih čelnika štrajkovali i protestovali u obrnutom smjeru, protiv državnog tužilaštva koje hapsi i istražuje ,,ugledne” gradske rukovodioce. Kada su poručivali tužiteljicama ,,koje preko brda silaze u Budvu samo da plaknu d… u moru” da ostave Budvu na miru te da će oni sami na put za Evropu.

Kako se sada osjećaju kada su oni za koje su štrajkovali i zvanično priznali da su iz opštinske kase odnosili milione, koje niko izgleda neće vratiti nazad.

,,Neznanje, nerad i nebriga pojedinaca i dalje su evidentni. Šteta nanijeta Opštini je biblijskih razmjera ali nam nije jasno zbog čega mi zaposleni moramo biti žiranti te štete…”, kazala je, između ostalog, Tamara Goliš, predsjednica sindikata zaposlenih u Opštini koji je organizovao protest. Ona je navela da zaposleni traže da im se obezbijedi zakonom propisana egzistencija, sigurna i redovna plata.

Predsjednik Popović nije pokazao razumijevanje za protest i potrebe radnika i njihovih porodica, pa se na sindikalne vođe i pojedine rukovodioce koji u svojim sektorima nisu spriječili zaposlene da se pojave na protestu, obrušio na krajnje neprimjeren način, iznoseći, poput zlonamjernog denuncijanta, nesuvisle komentare.

Direktorki JU Muzeji i galerije Biljani Brajović prigovorio je da štrajkuje ,,jer joj nije dao stan na nezakonit način, kako je to ona, navodno tražila. Tamaru Goliš optužio je za nerad u Sekretarijatu za urbanizam, dok je Slavku Babiću, sindikalcu iz Komunalne policije poručio, kako ne bi štrajkovao da je dobio neki novac koji je navodno tražio…

Grubi ispad Popovića javnost je osudila, njegove navode prozvani su oštro demantovali, dok se na društvenim mrežama razvila burna diskusija. Na Fejsbuk profilu bivšeg potrpedsjednika Opštine Ljubomira Filipovića osvanuli su komentari Babića, Brajovićeve i drugih građana Budve koji su Popovića nazvali raznim pogrdnim imenima, uz podsjećanje na njegovu neslavnu ratnu prošlost iz vremena opsade Dubrovnika, kada je ,,otkrivao”dokaze, rezerve hrane neprijatelja koji se spremao za rat, ili sa sve ratnom, maskirnom uniformom sa ratišta dolazio pravo na nastavu u srednju školu u Budvi, u kojoj je predavao marksizam.

Na suzbijanju protesta maksimalno se angažovao Popoviću odani direktor Grad teatra Blažo Radoman. Dan ranije okupio je zaposlene, objasnio kako njima nije mjesto na protestima jer će im uskoro obezbijediti isplatu zaostalih plata.

Radoman je računao na sredstva od kredita koji Grad tetar potražuje za pripremu jubilarnog festivala koji ove godine slavi 30 godina od osnivanja. Dio će biti iskorišćen za isplatu plata za 30 radnika, koji će na taj način biti privilegovani u odnosu na ostale.

Za dodatno zaduživanje Opštine koja grca u dugovima, čiji su računi uglavnom u blokadi, protivili su se mnogi odbornici predlažući da se u teškoj finansijskoj, političkoj i moralnoj krizi u kojoj se turistička Budva trenuno nalazi, Festival ove godine ne održi.

Odbornička većina dala je saglasnost Radomanu da se zaduži na iznos od 500.000 eura, nastavljajući time praksu koja je i dovela Budvu do kolapsa, organizovanja skupih spektakularnih koncerata, raznih festivala i pozorišnih igara od kojih će se teško oporaviti.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo