Povežite se sa nama

OKO NAS

PREVENCIJA ALKOHOLIZMA I CRNA GORA: Skromna sredstva za prevenciju  

Objavljeno prije

na

U Crnoj Gori ima 21 kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti koje se finansiraju iz lokalnih budžeta i sprovode aktivnosti u skladu sa prostornim i kadrovskim kapacitetima.

 

Samostalna savjetnica za prevenciju bolesti zavisnosti i prava manjina Slađana Mijanović, zaposlena u Kancelariji za prevenciju zavisnosti, RE populaciju i rodnu ravnopravnost opštine Kotor (Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti), ocjenjuje da je zloupotreba alkohola  danas široko rasprostranjena, a posljednjih godina sve više među ženskom populacijom i mladima, naročito adolescentima.

Zbog toga je uloga kancelarija i aktivnosti za prevenciju od posebnog značaja za svaku opštinu.

U Kotoru, kancelarija od 2010. godine sprovodi u svim osnovnim i srednjim školama na području opštine.
,,Organizuju se jednom sedmično, uz stručnu pomoć saradnika, delegiranih nastavnika. U zavisnosti od interesovanja i potreba djece, teme se mijenjaju na godišnjem nivou. Osim radionica, mladi se uključuju u program vršnjačke edukacije, gdje kao obučeni edukatori/ke na određene teme šire stečeno znanje među svojim vršnjacima”, pojašnjava Mijanovićeva.

U periodu od 1. novembra prošle do 31. maja ove godine, održano je 30 radionica namijenjenih učenicima/ama srednjih i osnovnih škola na području Kotora, organizovan je trodnevni trening vršnjačke edukacije, kao i radionice za roditelje RE populacije. Fokus je bio na razvoju i podršci programa i politika namijenjenih populacionim grupama koje su pod naročitim rizikom, kao što su mladi, ali i oni koji su van školskog sistema.

U radu sa mladima koji su ušli u problem zavisnosti saznaju  da je upotreba alkohola neizostavna u periodu puberteta, iz različitih razloga: popularnosti, potrebe za prihvatanjem u različitim vršnjačkim grupama, dokoličarenja, kao i bijega od mnogih problema.

,,Mlada osoba, zbog konzumiranja alkohola, često ima poteškoća sa rasuđivanjem, koordinacijom pokreta, brzinom refleksa i drugim, motornim funkcijama. Osim toga, nerijetko je gruba, nestrpljiva, razdražljiva, ima neobične promjene raspoloženja, ali i problema na ulici, nekada i među vršnjacima, pa tek onda u porodici, zato što je uglavnom posljednja koja saznaje za probleme adolescenata”, navodi Mijanovićeva.Kancelarija za prevenciju zavisnosti, RE populaciju i rodnu ravnopravnost opštine Kotor, kroz projekat Cooperazione Montenegro – piano integrato di interventi per l’inclusione giovanile, il contrasto al disagio e lo sviluppo della cittadinanza attiva, ističe, od 1. novembra prošle do 31. maja ove godine, kroz rad savjetovališta pružila je 175 servisa za 60 različitih osoba, imala oko 150 poziva na besplatnu telefonsku liniju od strane samih zavisnika i članova njihovih porodica.

,,Ti pozivi su nekada bili informativnog karaktera, a često smo bili i u ulozi savjetodavne službe. Stereotipi i predrasude su još uvijek razlozi zbog kojih određen broj njih ne dolazi u našu kancelariju, već samo ostvaruju pozive. Trudimo se da otvaramo mnoge, za zavisnike od alkohola i druge psihoaktivne supstance bolne i neprijatne teme, u smislu upoznavanja sa okolnostima i periodima koje žive članovi njihovih porodica, obučavanja mlađe i starije populacije o tipovima ophođenja u raznim fazama zavisnosti, do direktnog rada sa samim zavisnicima,  bilo da se radi o savjetovanju u oblastima potencijalne rehabilitacije i oporavka, resocijalizacije, motivacije za prihvatanje dugotrajnog stacionarnog tretmana ili tretmana zavisnosti u penalnim ustanovama”, pojašnjava Mijanovićeva.

Program prevencije bolesti zavisnosti se realizuje i u tivatskoj Kancelariji. ,,Usmjereni smo na informisanje o problemu bolesti zavisnosti, načinu prevencije, prepoznavanju bolesti i traženju pomoći, a ciljne grupe su nam djeca, mladi, porodica, škole, društvena zajednica u cjelini”, kazao je Daković. Opština Tivat ima saradnju sa ustanovom Kakaricka gora i pruža materijalnu podršku za korisnike psihoaktivnih supstanci sa teritorije ove opštine koji se opredijele za tretman rehabilitacije i resocijalizacije.

I na sjeveru Crne Gore, kancelarije osluškuju potrebe lokalne zajednice, a naročito mladih ljudi, prateći njihova ponašanja, kreiraju modele informisanja o bolestima zavisnostima.

,,Svojim aktivnostima, Kancelarija je ciljnu grupu stavila u poziciju da svojim znanjem prepoznaju, preventivno djeluju i spriječe sve pojave i ponašanja koja ih mogu ugroziti,nšto i jeste suština primarno-preventivnog djelovanja i bezbjednosne kulture“, kazala je Ljeposava Miljić iz kancelarije sa Žabljaka.

Međutim, uz sve aktivnosti koje sprovode i trud koji ulažu, kancelarije se suočavaju i sa finansijskim problemima. ,,Većina opštinskih kancelarija nema odvojenu budžetsku liniju za sprovođenje preventivnih aktivnosti na svojoj teritoriji. Ta skromna sredstva koja crpe su obično sa pozicija koje su namijenjene za rad Sekretarijata u okviru kojeg funkcionišu“, objašnjava Milica Sekulić iz kancelarije iz Pljevalja koja je otvorena 2007. godine.

Sanja ČAVOR

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo