Povežite se sa nama

MONITORING

PRESUDA ZA ,,DRŽAVNI UDAR”: Ubistvo prava na svirep i podmukao način

Objavljeno prije

na

Zamislite da Andrija Mandić na nekom skupu izgovori: ,,Neka znaju da je stasala crnogorska mladost da zaštiti biće Crne Gore”. Eto ponovljenog terorizma zbog kojeg bi išao pravo u zatvor. To što bi se branio da je samo citirao predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića iz predizborne kampanje 2016. ništa ne bi značilo

 

Čak i ako ne postoji ni udaljena sumnja da ste ikada prošli pored pravnog fakulteta, opet će vam biti kristalno jasno: ne može da valja presuda u kojoj se zasigurno ne znaju ni imena nekih od glavnih učesnika u procesu. Je li prvoosumnjičeni Šišmakov ili Širokov, da li je svjedok saradnik Aleksandar ili Saša – dva banalna pitanja koja ,,suđenje vijeka” lagano pretvaraju u kompletno zastiđe.

Kad sud u jednom procesu osudi 13 ljudi na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvora, bio bi red, kad se slegnu prvi utisci, razmotriti datu pravnu situaciju. U slučaju državni udar to je gotovo neizvodljivo, prosto zato što, osim puke forme, u čitavom procesu ima dramatično malo prava.

Sjeo glavni specijalni tužilac i razmišljao. Kakve su mu misli – sjetimo se Montezume, Pontija Pilata i Crvenih Kmera – takva mu je optužnica. Godinicu i po pretresalo je Vijeće Višeg suda na čelu sa sudijom Suzanom Mugošom čitavu stvar i presudilo kako je presudilo. Da je pravde, Katnić bi mogao da tuži Mugošu za kršenje autorskih prava jer je presuda u ogromnom dijelu pepisana optužnica, a ni jednom ni drugom tekstu se ne može osporiti izvjesna literarna vrijednost. Recimo, kad vojvoda Paja na Mokroj gori, pukom srećom, srijeće Fadilja i upita ga za 50 kalašnjikovah. Žanr – fikcija.

Advokat Dragan Šoć kaže da dokazi koji su izvedeni ne podržavaju optužnicu ni u pogledu krivice ni u pogledu odgovornosti optuženih.

,,Pravo proizilazi iz činjenica. Kaže se – daj mi činjenice, daću ti pravo. Ako hoćeš nekoga da optužiš moraš raspolagati činjenicama”, objašnjava Šoć.

,,Sve se zasniva”, kaže Šoć, ,,na svjedočenju svjedoka saradnika Saše Sinđelića koji je nepouzdan i ne može mu se vjerovati. Inače je u pravu poznato da su svjedoci najnepouzdanije dokazno stedstvo. Treba zaista da imaju ogroman kredibilitet da bi im se poklonila vjera. Priča svjedoka po pravilu mora biti potkrijepljena dokazima da bi bila uvjerljiva”.

On podsjeća da je pretpostavka nevinosti uredno upisana u Ustav Crne Gore i da okrivljeni nije obavezan da dokazuje svoju nevinost.

,,Sumnju u pogledu krivice sud je obavezan da tumači u korist okrivljenog”, piše u trećem stavu člana 35 Ustava Crne Gore. Od toga u presudi za državni udar, nema ni traga.

U presudi je, na primjer, potpuno prihvaćen dio priče iz optužnice koji govori o putovanjima Milana Kneževića, jednog od lidera DF-a u Moskvu, gdje je imao političke sastanke, ali je, navodno, u pauzama mogao da se sretne ko zna s kim jer je imao dovoljno vremena. Fakat da je neko imao vremena i da tužilac sumnja da je tada nešto uradio sud nije mogao da tumači u korist optužbe. Naprotiv. Ne mora se čitati Ustav, da krivica mora biti dokazana ,,izvan razumne sumnje” zna svako ko je odgledao više od tri holivudska sudska trilera.

Šoć primjećuje i da je sutkinja  Mugoša kao jedan od dokaza krivice uzela političke govore čelnika Fronta. ,,Ja bih je pitao na osnovu kojeg standarda je ustanovila da ti govori nijesu bili  uobičajeni, nego ih je protumačila kao poziv na krivično djelo. Komandosi na Zlatiboru, za koje je Srbija zvanično rekla da ih nije bilo, kozaci, 500 četnika u Crnoj Gori – što ih ne pohapsiše –  sudija je poklonila vjeru takvim stvarima.”

Dragan Šoč napominje da je izdvojio samo nekoliko primjera kao ilustraciju stava da optužnica nije dokazana. Pretpostavlja da će u žalbi branilaca sve biti detaljno nabrojano.

Na pitanje koji su glavni elementi na kojima će se zasnivati žalba na presudu u predmetu državni udar, advokat Miroje Jovanović, branilac Andrije Mandića, Mihaila Čađenovića i Branke Milić, za Monitor kaže da Viši sud u Podgorici najprije treba da dostavi „presudu“ u pisanom obliku sa detaljnim obrazloženjem. ,,Sudeći po onome što je gospođa Mugoša čitala 9. maja prilikom donošenja te ‘presude’, najprije ćemo se zapitati da li smo mi advokati i cijela javnost pratili isto suđenje kao i ona. Ovo zbog toga što je Mugoša pročitala nešto što nema nikakve veze sa onim što se dešavalo u sudnici. Tome je svjedok cijela javnost, kako domaća tako i međunarodna. Dio žalbe je već napisao američki državni sekretar Majk Pompeo, kada je javno povukao pohvalu toj sramotnoj odluci, time šaljući vrlo jasnu poruku da je svima, pa čak i američkim vlastima, jasno da se radi o politički motivisanom i montiranom procesu”.

Jovanović kaže da su branioci u toku postupka sve vrijeme pokušavali da tok procesa vrate u pravni okvir, ali da je to bilo nemoguće jer je, na primjer, tužilac Katnić cijepao službena dokumenta MUP-a Srbije, a gospođa Mugoša odbijala svaku mogućnost da se izvedu ključni dokazi. ,,Naprosto, kada imate sudije koje su obični portparoli režima, bez trunke znanja i hrabrosti, uz snažan javan politički pritisak Đukanovića i njegove klike, onda nam preostaje samo da stvari nazovemo pravim imenom i spram toga se ravnamo. To ne umanjuje naš advokatski manevarski prostor da pred drugim instancama, domaćim i međunarodnim, kroz pravne procedure vrlo jasno pokažemo kakva se lakrdija dogodila u crnogorskom pravosuđu”.

Jednom pravednom opcijom Jovanović smatra potpunu demontažu farse zvane državni udar, i utvrđivanje pune krivične odgovornosti onih koji su montažu zvanu ‘državni udar’ osmislili i realizovali”.

,,Uostalom, i najčuveniji britanski krivični advokat Stiven Kej je u uticajnom listu Indipendent jasno ukazao da bi trebalo formirati komisiju nezavisnu od crnogorskih vlasti koja bi trebala da ispita šta se zaista dogodilo. Toliko o stavu međunarodne pravničke struke o ovoj montaži i farsi. Kolega iz Engleske je naprosto potvrdio našu početnu tezu da je ovdje sve politički dirigovano, i da se istina može utvrditi samo što dalje od domašaja Đukanovićevih poslušnika u sudijskim odorama. Dakle, što ljudi koji budu ispitivali ovu stvar budu dalje od porodice Đukanović i njihovog uticaja, to ćemo doći bliže istini i konačnom poništenju ove klasične političke montaže”, kaže Miroje Jovanović.

Jedna od veoma zanimljivih političkih činjenica proisteklih iz presude za ‘državni udar’ je brižljivo izmjerena kazna od pet godina zatvora za lidere Demokratskog fronta Andriju Mandića i Milana Kneževića. Osuđenima na toliku kaznu može, a ne mora biti određen pritvor. Sutkinja Mugoša nije izrekla mjeru pritvora, ali na zahtjev tužioca, može da je izrekne u svakom trenutu ako se utvrdi da postoji opasnost od bjekstva ili opasnost da krivično djelo bude ponovljeno.

Smije li Demokratski front da organizuje bilo kakav skup dok njegovim prvacima prijete da ih odvedu u zatvor jer pokušavaju da ponove krivično djelo. Uz dokazni postupak kakav je viđen na ovom suđenju, sve može biti dokazano.

Zamislite da Andrija Mandić izgovori: ,,Neka znaju da je stasala crnogorska mladost da zaštiti biće Crne Gore”. Ups. Eto terorizma. Četnički podmladak, kozaci u punoj snazi, specijalno trenirani mlađani komandosi – samo su dio onoga što bi specijalni Katnić mogao da uobliči u zahtjev za određivanje pritvora. Morača ne bi Mandića oprala, to što bi se branio da je samo citirao predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića iz predizborne kampanje 2016. ništa ne bi značilo.

Monitorovi izvori procjenjuju da bi se moglo očekivati da se na Apelacionom sudu presuda ublaži. Kažu da sudije u tom sudu nijesu jednake ovima u Višem. Ta stvar je na tankom i dugačkom štapu.

Malo ko je očekivao i da će prvostepena presuda biti kakva je.

Vjerovatnije je, izgleda, dodatno zaoštravanje. Režim sa ogromnim pukotinama koristiće sva raspoloživa sredstva kako bi se održao sastavljenim. Nikola Martinović, advokat blizak vlasti, ocijenio je gostujući na javnom servisu, da je  ovaj postupak izazvao promjene i u držanju institucija. ,,Najvažnija promjena je ta da je crnogorska država tolerisala mnogo toga i da je došlo vrijeme da ne može da se toleriše sve i svašta”, zaključio je Martinović.

Nema potrebe da Martinović ili bilo ko iz vlasti precizira šta je to ,,Sve i svašta”. ,,Svašta” je sve što smeta vlasti i ,,tolerancije” više neće biti.

Imanentna svojstva batine su da je iz raja izašla i da ima dva kraja. Nešto od toga nam ne gine.

 

Direktan prenos bruke

 

Prema ocjeni više Monitorovih sagovornika vlast je napravila lošu procjenu kad je odlučila da suđenje bude javno prenošeno. Kao na dlanu se vidjelo neznanje i arogancija sudske vlasti, ali, prije svega, neuvjerljivost svjedoka saradnika i sudskih vještaka, osobito onoga s telefonima.

Na dugoj strani, svjedoci saradnici učinili su da  proces postane smiješan, pa su ljudi po inerciji čitavu stvar počeli da doživljavaju previše neozbiljno. Svjedočenja Sinđelića i Paje Velimirovića prerasla su u viceve, izgledalo je nevjerovatno da će ono što on govori postati dokaz na osnovu kojeg neko treba da bude u zatvoru. Oni što su, na primjer, slušali Milana Kneževića, ali ne i vojvodu Paju, vjeruju da je Knežević karikirao. A nije.

 

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NAKON TRAGEDIJE NA CETINJU: Mreža mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok policija i tužilaštvo najavljuju obračun sa sijačima mržnje nakon zločina na Cetinju, bez dovoljno informacija o konkretnim mjerama,  pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija i dalje pletu mrežu mržnje

 

 

Provala govora mržnje nakon tragedije na Cetinju ne jenjava, dodatno onespokojavajći i ulivajući strah.  Dok nadležni o tragediji daju dozirane(na početku i pogrešne) informacije, te još uvijek ne rasvjetljavaju bitne činjenice o ovom masovnom ubistvu, pojedinci na društvenim mrežama i dio regionalnih i domaćih medija pletu mrežu mržnje.

Podstaknuti političarima i djelom ,,analitičara”, koji su se odmah nakon tragedije osjetili pozvanim da javno saopšte nešto ,,bitno”, na društvenim mrežama se otvoreno i nekažnjeno zloupotrebljava tragedija za obračun sa Cetinjem, sa crnogorskim ili srpskim ,,krivcima”.

Uprava policije i Tužilaštvo dodatno su doprinijeli ovom problemu nedjelovanjem i zakašnjelim saopštenjima o “preduzimanju mjera i radnji”, bez dovoljno informacija o konkretno preduzetim aktivnostima, saopštili su iz Centra za demokratsku tranzicju (CDT).

Policija i tužilaštvo uključili su se tek nakon više od deset dana, saopštenjem da će procesuirati govor mržnje. Iz Uprave policije su ove sedmice poručili da su tužioca obavijestili o neprimjerenim komentarima i tekstovima na jednom portalu. Kazali su da, uzimajući u obzir da su u posljednjih 10 dana izraženi negativni i neprimjereni komentari na društvenim mrežama i drugim otvorenim izvorima, koji su uzrokovani tragedijom na Cetinju, službenici Uprave policije sa svim pojedinačnim navodima blagovremeno upoznaju državno tužilaštvo po mjesnoj nadležnosti.

Iz Višeg državnog tužilaštva su podsjetili da to tužilaštvo, u okviru svoje nadležnosti, ali i sva druga tužilaštva, kao i policija,  prate sve komentare i objave povodom tragičnog događaja na Cetinju, koji mogu sadržati elemente govora mržnje i preduzimaju mjere i radnje.

Prije nadležnih, reagovali su uznemireni građani. ,,Danima sam čitala otrovne komentare na društvenim mrežam. Nijesam mogla vjerovati da u pojedenim ljudima postoji tolika količina mržnje. U objavama i komentarima se pisalo: Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti. Sjeme zla je tu posijano, Smrt Cetinju“, Nigdje krsta, nigdje Čirilice (ovo se odnosilo na smrtovnice djece). Dobro je da se izrodi pobiju između se, treba baciti atomsku bombu, tamo su  sve ludaci, potomci italijanske kopiladi, demonizovani izrodi…”, kaže za Monitor S. D. koja je prikupila 17 primjera govora mržnje povodom tragedije na Cetinju s namjerom da ih preda tužilaštvu.

,,To je trebao neko  pravno da uobliči, a pravo nije moj teren. Uputili su me na čovjeka koji je napisao preko 100 prijava. On je završio ostalo”, objašnjava sagovornica Monitora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Pregovori DPS –a i Milatovićevog pokreta navodno su imali  jedan  tehnički problem. Miloš Krstović, jedan od četiri odbornika PzPg, nije htio u koaliciju sa višedecenijskom bivšom vladajućom partijom.  No, taj problem opozicija očito nije smatrala nepremostivim kada je početkom sedmice gotovo slavila buduću vlast sa PzPG.

U utorak su  stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu.  Osvanuo je tvit predsjednika  Milatovića da   budućnost Podgorice i Crne Gore treba pronaći kroz jačanje dijaloga i međusobnog razumijevanja između političkih subjekata i aktera građanskog centra – ideje koju je na prethodnim lokalnim, predsjedničkim i parlamentarnim izborima predvodio jedinstveni PES .  I dok javnost još pokušava da shvati kako se desio obrt i otkud  preko noći  jedinstveni PES i građanski centar,  blok vlasti i Milatovićev blok  sjeli su za pregovarački sto. To im, kažu, „ide u dobrom pravcu“.  Pregovori sa DPS-om i partnerima „odgođeni su“.

Pravac je prvi javno prepoznao bivši premijer Zdravko Krivokapić, među čijih su 12 apostola bili i Milatović i Spajić, kao ministri ekonomskog sektora u tadašnjoj vladi.  On je odmah tvitnuo da podržava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića “koji je pružio ruku svom nekadašnjem PES-u za saradnju na obostrano korisnim osnovama, u funkciji svih građana Crne Gore”.

Nakon sastanka predstavnika PZPG sa blokom koji predvodi Spajićev PES, nosilac liste koalicije PES-Demokrate Saša Mujović saopštio je  da je stvorena “dobra osnova”, ali da tek treba da se vidi hoće li to biti pretočeno “u rezultat”.

“Pokazali smo da želimo kompromis i da smo spremni na ustupke, te da smo listi koju predvodi Milatović spremni da ponudimo saradnju, a u korist građana Podgorice i cijele Crne Gore”, rekao je Mujović. Odbornica PzPG-a Nađa Ljiljanić, saopštila je da je sastanak s vladajućim strankama prošao u najboljem redu, i da su razgovarali o principima na kojima treba konstituisati vlast.  Principi su, očigledno, relativna stvar. Poklope se sa političkim interesom.

Učinak  pregovarača se broji u funkcijama. Navodno je PZPG ponuđeno više od četvrtine: mjesto zamjenika gradonačelnika, potpredsjednik Skupštine Glavnog grada, Sekretarijat za finansije, Upravu lokalnih javnih prihoda, Sekretarijat za socijalno staranje, Sekretarijat za kulturu, KIC Budo Tomović, Muzeji i galerije, CIS, Parking servis ili Zelenilo, Sportski objekti.

Za razliku od eventualne koalicije PZPG sa DPS i partnerima, blok vlasti ima većinu sa partijom bliskom Milatoviću,  pa vlast u Podgorici može formirati bez URE Dritana Abazovića, koalicionog partnera Milatovićevih snaga.   Iz Abazovićeve URE su stigle optužbe na račun novog pravca PzPG, dok im Mujović, kaže, drži otvorena vrata ako žele da se vrate na “poznati teren”. URA svakako više nema nepoznati teren.

Nepoznati teren je još i sastanak Milatovića i Spajića koji se odigrao krajem prethodne sedmice. Spajić je saopštio prije sastanka da ide „da izbavi Milatovića iz zagrljaja DPS-a“.  Nakon sastanka, ni on ni Milatović nijesu saopštili ništa, a do danas je tajna o čemu su razgovarali i šta su dogovorili.  Ko je koga izbavio i od čega.  Zbunjujuće je svakako što je nakon sastanka Milatović par dana nastavio da kritikuje vlast, a potom okrenuo priču na građanski centar i jedinstveni PES.  Da li  je u međuvremenu bilo još nekih razgovora iza zatvorenih vrata, javnost ne zna.

Teško  da se ovako važne pretumbacije u CrnojGori mogu desiti mimo znanja  i uticaja međunarodnog faktora. Preciznije Kvinte. Kakav i koliki je to uticaj može se samo nagađati,  ali je primijetno da su strane adrese u Crnoj Gori ovih dana,  oko formiranja vlasti u Podgorici,  vrlo suzdržane. Nemaju primjedbi, možda bi se moglo reći .

Milatović je priču o građanskom centru aktuelizovao još ranije, tokom boravka u Briselu.   Krajem novembra saopštio je da će po povratku iz Brisela pozvati premijera Milojka Spajića na dijalog. „Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je. Kazao je da smatra da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice između snaga koje pripadaju građanskom centru i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine.

I Brisel  je potezima davao znak da želi „građanski centar“ u Crnoj Gori, koja je ove godine dobila IBAR, ali istovremeno zaradila blokiranje zatvaranja poglavlja 31 od strane susjedne Hrvatske.  Stigla je na naplatu politika podjela i tenzija, i Rezolucija o Jasenovcu izglasana glasovima parlamentarne većine,  pogurana od strane bloka Aleksandra Vučića u Crnoj Gori.

U narednom periodu, a nakon što je Spajić zvaničnim saopštenjem prihvatio ponudu Milatovića da se sastanu radi evropskog puta zemlje, premijer i Predsjednik su zaoštrili retoriku. Sastanak se desio tek krajem prošle sedmice, a njegov rezultat ostao tajna. Javnost je isključena iz procesa.

Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta u Podgorici,sve su prilike  da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo