Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRESUDA VIŠEG SUDA ZA UBISTVO ZIMRITE NERDE: Premlaćivanje do smrti nije ubistvo, već nasilje u porodici

Objavljeno prije

na

Visina kazne, obrazloženje presude i procjena suda da nije bilo namjere da se ubije trudna žena koja je pred troje djece tučena osam sati, nakon čega je preminula, šokirali su javnost. Tužilaštvo će uložiti žalbu, a Apelacioni sud preispitati prvostepenu presudu, koja zadaje dodatni udarac žrtvama

 

Zimrita Nerda iz Bara imala je 27 godina kada je nevjenčani suprug Dalibor Nikolić, pred troje maloljetne djece od 10, osam i četiri godine, na smrt pretukao. Bila je trudna, i ubica je to znao.

Vijeće Višeg suda u Podgorici sudije Veljka Radovanovića je ove sedmice donijelo presudu kojom je utvrdilo da nije bilo umišljaja, te da se ne radi o teškom ubistvu,  i osudilo Nikolića na maksimalnu kaznu zatvora za nasilje u porodici od 12 godina. Presuda je šokirala javnost.

Ono što je neosporno, i za sud, jesu činjenice da je Nikolić tokom 15. i 16. januara prošle godine osam sati tukao trudnu ženu. Od 22 sata do šest sati narednog dana, dok se troje njihove maloljetne djece nalazilo u porodičnoj kući.

Nakon osam sati batinanja, Zimrita je ležala u krevetu i nije se odazivala na poziva Nikolića da skuva kafu. Kada je došla do kuhinje i ponudila da ona skuva kafu, Nikolić se ponovo razbjesnio. Nije se sklonila, kako joj je naredio, pa je udario pesnicom ispod oka. Nerda je, kako se navodi, izgubila svijest i pala na tlo.

Od posljedica prebijanja umrla je 22. januara u KCCG. U optužnici se navodi da je Nerda primila više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom, a ljekari su joj konstatovali pet teških tjelesnih povreda i 11 lakših, među kojima su i prelomi kostiju.

Nikolić je uhapšen na Graničnom prelazu Dobrakovo 17. januara, dan nakon što je ostavio pretučenu ženu u besvjesnom stanju i troje maloljetne djece ispred bolnice u Baru.

Na završnim riječima u ovom slučaju pred Višim sudom, krajem novembra, Više državno tužilaštvo je tražilo da Nikolića osudi na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora za svirepo ubistvo trudne supruge.  Istovjetnu kaznu od suda zatražila je i punomoćnica porodice Nerda, advokatica Jovana Pavlović. One je molila sud da prilikom donošenja odluke ne zaboravi da je Nikolić znao da je  trudna, da je godinama unazad na grub i bezobziran način vršio nasilje nad nevjenčanom suprugom, kao i da je ovaj delikt izvršio u prisustvu troje maloljetne djece koja su cijelu noć mogla da čuju kako im otac ubija majku. Vrhunac bezosjećanja prema djeci Nikolić je, prema ocjeni advokatice, pokazao kada ih je stavio u vozilo sa majkom u besvjesnom stanju i ostavio ispred bolnice.

Branilac Nikolića, advokat Andrej Adžić ukazao je sudu da Nikolić nije imao namjeru da ubije. To je obrazložio činjenicom  da je njihov prethodni život bio opterećen takvim načinom života gdje je, nažalost, okrivljeni znao činiti nasilje. Paradoksalno, ali upravo to što se i ranije dešavalo nasilje, po ocjeni advokata Adžića, jasno govori da umišljaj Nikolića nikada nije obuhvatao smrt nevjenčane supruge kao posljedicu.

Viši sud je u presudi ocijenio da ,,nije mogao da prihvati pravnu kvalifikaciju krivičnog djela teško ubistvo jer u konkretom slučaju nije postojao umišljaj za ovo krivično djelo, pa ni eventualni umišljaj, kako je stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom. Ovo iz razloga što se odgovarajući vještak medicinske struke na jasan način izjasnio da su teške tjelesne povrede koje su zadate bejzbol palicom, zadate u predjelu ekstremiteta, dok je ona teška tjelesna povreda koja je prouzrokovana na licu i koja je direktni uzrok smrti nanijeta pesnicom”, stoji u saopštenju suda.

Imajući to u vidu, dodaje se, sud nije mogao sa sigurnošću izvesti zaključak da je ovaj udarac pesnicom zadat sa umišljajem da se izvrši krivično djelo teško ubistvo, usled čega je izvršio pravnu prekvalifikaciju krivičnog djela.

,,Na njenom tijelu su bila 24 ožiljka od ranijeg nasilja. Tog dana je nasilje nad njom trajalo satima. Prije zadavanja smrtnog udarca Nikolić je primijetio da se ona jedva kreće, nakon čega joj je svom silinom zadao posljednji udarac”, izjavila je advokatica Pavlović. Ističući da je držao još šest sati u kući, ne pružajući joj pomoć.

Imajući sve ovo u vidu, kaže Pavlović, neshvatljivo je da Viši sud zaključi da je kod okrivljenog postojao nehat: ,,Kako je okrivljeni mogao da očekuje da pored svega ovoga neće nastupiti smrt? Odluka Suda je nezakonita i ne može se govoriti o nehatu”, smatra Pavlović.

,,Ako znamo da je žrtva imala toliko povreda da su morale biti opisane na skoro četiri strane u obdukcionom nalazu, da je imala 24 stare povrede od ranijeg zlostavljanja, po skoro svim djelovima tijela uključujući i frakture u predjelu glave, donje vilice, noge, da je tokom poslednjeg događaja, dok je bila u drugom mjesecu trudnoće, zadobila pet teških tjelesnih povreda i 11 lakih po svim djelovima tijela, i da joj je zadnji udarac, po riječima vještaka, zadao silinom neviđenog intenziteta, iako je vidio da više na može da stoji na nogama i da je nemoćna, moje pitanje za sud je sledeće: Koliko dugo neko nekog treba da zlostavlja i koliko surovo i snažno da udara da bi sud prepoznao namjeru i presudu za teško ubistvo”, upitala je Maja Raičević iz Centra za ženska prava.

Na apsurd da je ovakva presuda donijeta u nedjelji 16 dana aktivizma borbe protiv nasilja, ukazali su predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj i izvršna direktorica NVO „SISTEM“ Neda Radović. Istakli su da je ovo sramna presuda za slučaj femicida i da su ovakve presude zapravo obeshrabrujuće kazne za žene žrtve porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja.

S obzirom na to da je Zimrita  Romkinja, izvršna direktorica nevladine organizacije Centar za romske inicijative Fana Delija sumnja da u tome dijelom leži razlog niske kazne za počinioca: ,,Presudom se šalje poruka da su naši životi manje vrijedni od života drugih”.

Dan nakon presude, organizacije koje se bave ljudskim pravima organizovale su konferenciju za medije ispred zgrade Višeg suda u Njegoševoj ulici, odakle su najavili masovne proteste ukoliko se ne pooštri kaznena politika.

Oni su pozvali tužilaštvo da izjavi žalbu na presudu, kako bi se razmotrila ozbiljnija kazna koja će odražavati stvarnu težinu zločina i štititi žrtve nasilja u porodici.

,,Dosta nam je javašluka institucija kada je u pitanju nasilje nad ženama, dosta nam je diskriminacija i potpunog izostanka zaštite žrtava, i revoltirani smo odlukom Višeg suda koji je zauzeo stav da što duže nasilnik nekoga muči i zlostavlja, to mu je lakše da dokaže nehat”, kazala je Raičević.

Iz Višeg suda apelovali su na javnost da ne donosi javni sud bez uvida u sve činjenice i okolnosti postupka. Ponovili su da po mišljenju suda ne da nije postojao umišljaj, nego čak ni eventualni umišljaj da se ubije. ,,Viši sud razumije oštru reakciju javnosti na presudu Nikoliću. Drugostepeni sud će cijeniti ispravnost pravne kvalifikacije”, saopštio je Viši sud.

Iz Višeg državnog tužilaštva su najavili žalbu Apelacionom sudu Crne Gore na presudu. ,,Posebno zbog činjenice da je Viši sud izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju krivičnog djela”, kazali su iz Višeg državnog tužilaštva.

Skupština Crne Gore je 11. decembra, istog dana kada je izrečena presuda Nikoliću, pooštrila kazne koje se odnose na porodično nasilje sa smrtnim ishodom. Umjesto dosadašnjih 12, maksimalna kazna za ovo krivično djelo sada je 15 godina. Poslanici su, kao i javnost, bili šokirani presudom Nikoliću.

Sve ovo se dešava u zemlji koja ima bogatu  tradiciju nasilja nad ženama, uglavnom nekažnjenog. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je konstatovao da sudske kazne moraju biti u funkciji suzbijanja ili eliminacije ovakve pojave.

Ova kao da je propisana da zada dodatni strah žrtvama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo