Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRESUDA VIŠEG SUDA ZA UBISTVO ZIMRITE NERDE: Premlaćivanje do smrti nije ubistvo, već nasilje u porodici

Objavljeno prije

na

Visina kazne, obrazloženje presude i procjena suda da nije bilo namjere da se ubije trudna žena koja je pred troje djece tučena osam sati, nakon čega je preminula, šokirali su javnost. Tužilaštvo će uložiti žalbu, a Apelacioni sud preispitati prvostepenu presudu, koja zadaje dodatni udarac žrtvama

 

Zimrita Nerda iz Bara imala je 27 godina kada je nevjenčani suprug Dalibor Nikolić, pred troje maloljetne djece od 10, osam i četiri godine, na smrt pretukao. Bila je trudna, i ubica je to znao.

Vijeće Višeg suda u Podgorici sudije Veljka Radovanovića je ove sedmice donijelo presudu kojom je utvrdilo da nije bilo umišljaja, te da se ne radi o teškom ubistvu,  i osudilo Nikolića na maksimalnu kaznu zatvora za nasilje u porodici od 12 godina. Presuda je šokirala javnost.

Ono što je neosporno, i za sud, jesu činjenice da je Nikolić tokom 15. i 16. januara prošle godine osam sati tukao trudnu ženu. Od 22 sata do šest sati narednog dana, dok se troje njihove maloljetne djece nalazilo u porodičnoj kući.

Nakon osam sati batinanja, Zimrita je ležala u krevetu i nije se odazivala na poziva Nikolića da skuva kafu. Kada je došla do kuhinje i ponudila da ona skuva kafu, Nikolić se ponovo razbjesnio. Nije se sklonila, kako joj je naredio, pa je udario pesnicom ispod oka. Nerda je, kako se navodi, izgubila svijest i pala na tlo.

Od posljedica prebijanja umrla je 22. januara u KCCG. U optužnici se navodi da je Nerda primila više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom, a ljekari su joj konstatovali pet teških tjelesnih povreda i 11 lakših, među kojima su i prelomi kostiju.

Nikolić je uhapšen na Graničnom prelazu Dobrakovo 17. januara, dan nakon što je ostavio pretučenu ženu u besvjesnom stanju i troje maloljetne djece ispred bolnice u Baru.

Na završnim riječima u ovom slučaju pred Višim sudom, krajem novembra, Više državno tužilaštvo je tražilo da Nikolića osudi na maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora za svirepo ubistvo trudne supruge.  Istovjetnu kaznu od suda zatražila je i punomoćnica porodice Nerda, advokatica Jovana Pavlović. One je molila sud da prilikom donošenja odluke ne zaboravi da je Nikolić znao da je  trudna, da je godinama unazad na grub i bezobziran način vršio nasilje nad nevjenčanom suprugom, kao i da je ovaj delikt izvršio u prisustvu troje maloljetne djece koja su cijelu noć mogla da čuju kako im otac ubija majku. Vrhunac bezosjećanja prema djeci Nikolić je, prema ocjeni advokatice, pokazao kada ih je stavio u vozilo sa majkom u besvjesnom stanju i ostavio ispred bolnice.

Branilac Nikolića, advokat Andrej Adžić ukazao je sudu da Nikolić nije imao namjeru da ubije. To je obrazložio činjenicom  da je njihov prethodni život bio opterećen takvim načinom života gdje je, nažalost, okrivljeni znao činiti nasilje. Paradoksalno, ali upravo to što se i ranije dešavalo nasilje, po ocjeni advokata Adžića, jasno govori da umišljaj Nikolića nikada nije obuhvatao smrt nevjenčane supruge kao posljedicu.

Viši sud je u presudi ocijenio da ,,nije mogao da prihvati pravnu kvalifikaciju krivičnog djela teško ubistvo jer u konkretom slučaju nije postojao umišljaj za ovo krivično djelo, pa ni eventualni umišljaj, kako je stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom. Ovo iz razloga što se odgovarajući vještak medicinske struke na jasan način izjasnio da su teške tjelesne povrede koje su zadate bejzbol palicom, zadate u predjelu ekstremiteta, dok je ona teška tjelesna povreda koja je prouzrokovana na licu i koja je direktni uzrok smrti nanijeta pesnicom”, stoji u saopštenju suda.

Imajući to u vidu, dodaje se, sud nije mogao sa sigurnošću izvesti zaključak da je ovaj udarac pesnicom zadat sa umišljajem da se izvrši krivično djelo teško ubistvo, usled čega je izvršio pravnu prekvalifikaciju krivičnog djela.

,,Na njenom tijelu su bila 24 ožiljka od ranijeg nasilja. Tog dana je nasilje nad njom trajalo satima. Prije zadavanja smrtnog udarca Nikolić je primijetio da se ona jedva kreće, nakon čega joj je svom silinom zadao posljednji udarac”, izjavila je advokatica Pavlović. Ističući da je držao još šest sati u kući, ne pružajući joj pomoć.

Imajući sve ovo u vidu, kaže Pavlović, neshvatljivo je da Viši sud zaključi da je kod okrivljenog postojao nehat: ,,Kako je okrivljeni mogao da očekuje da pored svega ovoga neće nastupiti smrt? Odluka Suda je nezakonita i ne može se govoriti o nehatu”, smatra Pavlović.

,,Ako znamo da je žrtva imala toliko povreda da su morale biti opisane na skoro četiri strane u obdukcionom nalazu, da je imala 24 stare povrede od ranijeg zlostavljanja, po skoro svim djelovima tijela uključujući i frakture u predjelu glave, donje vilice, noge, da je tokom poslednjeg događaja, dok je bila u drugom mjesecu trudnoće, zadobila pet teških tjelesnih povreda i 11 lakih po svim djelovima tijela, i da joj je zadnji udarac, po riječima vještaka, zadao silinom neviđenog intenziteta, iako je vidio da više na može da stoji na nogama i da je nemoćna, moje pitanje za sud je sledeće: Koliko dugo neko nekog treba da zlostavlja i koliko surovo i snažno da udara da bi sud prepoznao namjeru i presudu za teško ubistvo”, upitala je Maja Raičević iz Centra za ženska prava.

Na apsurd da je ovakva presuda donijeta u nedjelji 16 dana aktivizma borbe protiv nasilja, ukazali su predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj i izvršna direktorica NVO „SISTEM“ Neda Radović. Istakli su da je ovo sramna presuda za slučaj femicida i da su ovakve presude zapravo obeshrabrujuće kazne za žene žrtve porodičnog nasilja i drugih oblika nasilja.

S obzirom na to da je Zimrita  Romkinja, izvršna direktorica nevladine organizacije Centar za romske inicijative Fana Delija sumnja da u tome dijelom leži razlog niske kazne za počinioca: ,,Presudom se šalje poruka da su naši životi manje vrijedni od života drugih”.

Dan nakon presude, organizacije koje se bave ljudskim pravima organizovale su konferenciju za medije ispred zgrade Višeg suda u Njegoševoj ulici, odakle su najavili masovne proteste ukoliko se ne pooštri kaznena politika.

Oni su pozvali tužilaštvo da izjavi žalbu na presudu, kako bi se razmotrila ozbiljnija kazna koja će odražavati stvarnu težinu zločina i štititi žrtve nasilja u porodici.

,,Dosta nam je javašluka institucija kada je u pitanju nasilje nad ženama, dosta nam je diskriminacija i potpunog izostanka zaštite žrtava, i revoltirani smo odlukom Višeg suda koji je zauzeo stav da što duže nasilnik nekoga muči i zlostavlja, to mu je lakše da dokaže nehat”, kazala je Raičević.

Iz Višeg suda apelovali su na javnost da ne donosi javni sud bez uvida u sve činjenice i okolnosti postupka. Ponovili su da po mišljenju suda ne da nije postojao umišljaj, nego čak ni eventualni umišljaj da se ubije. ,,Viši sud razumije oštru reakciju javnosti na presudu Nikoliću. Drugostepeni sud će cijeniti ispravnost pravne kvalifikacije”, saopštio je Viši sud.

Iz Višeg državnog tužilaštva su najavili žalbu Apelacionom sudu Crne Gore na presudu. ,,Posebno zbog činjenice da je Viši sud izmijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju krivičnog djela”, kazali su iz Višeg državnog tužilaštva.

Skupština Crne Gore je 11. decembra, istog dana kada je izrečena presuda Nikoliću, pooštrila kazne koje se odnose na porodično nasilje sa smrtnim ishodom. Umjesto dosadašnjih 12, maksimalna kazna za ovo krivično djelo sada je 15 godina. Poslanici su, kao i javnost, bili šokirani presudom Nikoliću.

Sve ovo se dešava u zemlji koja ima bogatu  tradiciju nasilja nad ženama, uglavnom nekažnjenog. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je konstatovao da sudske kazne moraju biti u funkciji suzbijanja ili eliminacije ovakve pojave.

Ova kao da je propisana da zada dodatni strah žrtvama.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo