Nije lako ni pažljivim posmatračima da proprate ko koga u Skupštini Crne Gore predstavlja, ko je koga napustio, ko se kome pridružio, ni ko je, u krajnjem, koga izglasao. Izvjesno je samo da je klub nezavisnih poslanika najbrže rastuća struktura u parlamentu i da bi, ako se ovako nastavi, lako mogao postati drugi po broju narodnih predstavnika. Još godina i po ima do narednih redovnih izbora, narodna volja iskazana na onima 14. oktobra 2012 – fluktuira.
Prema podacima sa sajta Skupštine klub samostalnih poslanika čine Mladen Bojanić, šef kluba, dr Novica Stanić, mr Dritan Abazović, Velizar Kaluđerović, Neven Gošović i Obrad Gojković. Nakon raskola u SNP-u i želje poslanika te partije koji su napustili politiku partijskog šefa Srđana Milića da formiraju poseban poslanički klub iz skupštinskih stručnih službi stiglo je tumačenje da nezavisni poslanici mogu formirati samo jedan klub. Još se tačno ne zna koje će sve promjene u poslaničkim klubovima izazvati odlazak Miodraga Lekića sa čela Demokratskog fronta.
Na pitanje da li očekuje porast broja članova šef kluba samostalnih poslanika Mladen Bojanić za Monitor kaže da nije imao kontakte ni sa kim, te da o najavama da će se pojedini poslanici priključiti Demosu Miodraga Lekića zna samo ono što se moglo vidjeti u medijima.
,,Ukoliko se odluče da pristupe našem klubu, mogu očekivati tehničku saradnju koju imamo i među sadašnjim članovima. Imamo jednu kancelariju, ne mnogo uslovnu, ali imamo i široku demokratiju – svako je zadržao pravo da glasa onako kako smatra da treba. Oko toga ko će u kojem trenutku nastupati u ime kluba se dogovaramo”, kaže Bojanić. On ne isključuje mogućnost da bi klubu uskoro mogla trebati još neka kancelarija.
Na prethodnim izborima koalicija Evropska Crna Gora osvojila je 39 mandata. Iznutra, podijeljeni su tako da 30 pripadne DPS-u, osam SDP-u i jedan Liberalnoj partiji. Partije manjinskih naroda, sjetićete se, utrkivale su se koja će koaliciji okupljenoj oko Mila Đukanovića dodati glasove za formiranje vlasti. Bošnjačka stranka imala je da ponudi tri mandata, Hrvatska građanska inicijativa – jedan, dvije albanske koalicije – dva mandata.
Već su i ptice otpjevale šta su imale oko odnosa između DPS-a i SDP-a. Tačno je da DPS ne može svaki put računati da će neki od vladinih predloga dobiti većinu u parlamentu, ali razmatranje opozicione ideje o prelaznoj vladi pokazalo je da SDP uz DPS stoji – postojano. Liše Džavida Šabovića.
S vremena na vrijeme neki od predstavnika manjinskih naroda potegne pitanje iznevjerenih očekivanja, najčešće u pola glasa. Potpredsjednik Force i poslanik u crnogorskom parlamentu Genci Nimanbegu tako je početkom godine ocijenio da ,,dosadašnja realizacija koalicionog sporazuma te partije sa DPS-om nije na zadovoljavajućem nivou, te da je potrebno otvoriti to pitanje i preispitati sporazum”. To se obično završi nečijim uhljebljenjem ili nekim sličnim premijerovim darom.
Oba poslanička mjesta albanske parije su osvojile nastupajući u koalicijama, na šta ih je, kako je Monitor već pisao, prisilio novi izborni zakon. Dio predizbornih sporazuma bile su i odredbe po kojima su poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj i funkcioner Force Genci Nimanbegu trebali da već krajem prošle godine ustupe poslanička mjesta predsjedniku GI Vaselju Siništaju i lideru Demokratskog saveza u CG Mehmetu Bardhiju. Nemaju namjeru.
Neuporedivo je zaminljivije u opozicionim redovima. Početna pozicija bila je da Demokratski front ima 20, Socijalistička narodna partija devet, Pozitivna sedam poslaničkih mjesta. Prelazni rok otvorio je, napuštanjem kluba još u ljeto 2013, poslanik Pozitivne Zoran Miljanić. Nešto kasnije on se priključio Građanskom klubu Demokratskog fronta.
U proljeće 2014, zbog nesporazuma sa vrhom Nove srpske demokratije, klub Demokratskog fronta napustio je dugogodišnji poslanik iz Pljevalja Novica Stanić. Nakon razlaza u Pozitivnoj, krajem 2014, klub te partije napustila su dva poslanika: Dritan Abazović i Mladen Bojanić. Uz predsjednika partije Darka Pajovića ostalo je troje poslanika.
Razlaz u Socijalističkoj narodnoj partiji umanjio je poslanički klub te stranke za tri poslanika. Otišli su Neven Gošović, Velizar Kaluđerović i Obrad Gojković, ostalo ih je šest.
Šta će se zbivati u klubu Demokratskog fronta zasad nije moguće predvidjeti. Za početak, klub Demokratskog fronta ostao je bez šefa. Podnoseći ostavku na tu funkciju Goran Danilović je kazao da to čini zbog toga što se koncepcijski i politički razlikuje od većine u Predsjedništvu, prije svega Nove. Po njegovom mišljenju, bilo bi logičnije da je Nova formirala svoj klub. „I da smo ostali u najboljim odnosima sa svojim prijateljima iz DF-a, sačekali konstituisanje novog Lekićevog političkog subjekta i nastavili saradnju sa njim odmah. Vjerujem da bi to bila pobjednička priča”, pojasnio je Danilović.
Članovi Građanskog kluba DF-a najavili su da će svoje političko djelovanje nastaviti u okviru Lekićevog Demos-a.
Konstituenti Demokratskog fronta, prema skupštinskim dokumentima su Nova srpska demokratija, Pokret za promjene, Demokratska stranka jedinstva i grupa građana Milan Knežević.
Knežević je ovih dana osnovao Demokratsku narodnu partiju, koja će nastaviti da politički djeluje u okviru DF. Janko Vučinić osnovao je Radničku partiju i sudeći po nezadovoljstvu koje je javno iskazao zbog Lekićevog odlaska, ostaće u ostatku Fronta.
Demokratska stranka jedinstva partija je koju je svojevremeno osnovao dugogodišnji politički funkcioner Zoran Žižić i na njenom je čelu ljekar iz Berana dr Radovan Asanović. On je najavio da će podržati političku partiju Miodraga Lekića, Demos.
,,Povodom najnovijih političkih dešavanja u DF-u, koja su doprinijela da najistaknutiji lider crnogorske opozicije, Lekić, napusti ovaj savez, Predsjedništvo DSJ smatra da su se stekli uslovi za funkcionalno objedinjavanje opozicionih snaga na novim temeljima”, kazao je Asanović.
Kako su prenijeli podgorički mediji, Asanović je kazao da, imajući u vidu da je Lekićevim odlaskom prestao da postoji izvorni DF, DSJ će formirati poslanički klub sa poslanicima koji su osnivači ili podržavaju Demos. Priključenje Demosu ranije je najavio poslanik Zoran Miljanić.
Skupštinski poslovnik propisuje da klub poslanika čine najmanje tri poslanika, te da klub sačinjavaju poslanici koji pripadaju istoj političkoj partiji ili koaliciji. ,,Poslanici iz jedne političke partije mogu obrazovati samo jedan klub poslanika”, piše u Poslovniku, a tu je i odredba iz ,,stava 5″ prema kojoj ,,Klub poslanika mogu obrazovati udruživanjem i najmanje tri poslanika iz različitih političkih partija”. U narednom stavu piše da “jedan klub poslanika mogu udruživanjem obrazovati i poslanici koji ne pripadaju političkim partijama, poslanici izabrani sa izborne liste grupe građana i poslanici koji ne obrazuju klub u smislu stava 5 ovog člana”. Koliko je to zapravo klubova – debelo se mora tumačiti.
Moguće je da kao klub iz ,,stava 5″ važi poslanički klub koji okuplja poslanike Force, Albanske alternative, HGI I LP, da se klub samostalnih poslanika računa kao drugi – onda za treći nema mjesta.
U svakom slučaju, prema Poslovniku, Generalni sekretar Skupštine, u dogovoru sa predsjednikom Skupštine, odnosno Kolegijumom predsjednika, obezbjeđuje klubovima poslanika prostorne i druge tehničke uslove za rad, srazmjerno broju članova kluba. Ako predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić drugačije ne odluči.
,,Naš Poslovnik je ostao nedorečen bar na stotinak mjesta, posebno u dijelu koji se odnosi na broj klubova poslanika. Ipak, Poslovnik nije presudno uticao na odluku Kolegijuma da se ne formiraju novi klubovi, nego pare i prostor. I za dosad formirane klubove morali smo da pregrađujemo hodnike” kaže u izjavi za Monitor Džavid Šabović, predsjednik Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore.
Bilo bi važno da narodni izabranici u Skupštini što prije smisle šta će i kako će u susret narednim izborima. Ko zna šta hoće – može da krene i iz hodnika.
SDP – PRIPREME ZA KONGRES
Čiji si ti mali
Osmi kongres SDP-a održaće se 3. juna pod sloganom Četvrt vijeka na pravoj strani istorije. Gdje su u toj istoriji onih osamsto miliona vjerovatno će se saznati u nastavku priprema za kongres. Iako se doskora smatralo da će Ranko Krivokapić biti jedini kandidat za predsjednika parije, ministar saobraćaja i potpredsjednik SDP-a Ivan Brajović potvrdio je da će mu biti pprotivkandidat. O Brajovićevoj kandidaturi dosad su se pojavile dvije vrste priča. Jedna kazuje da je riječ o igrokazu kojim se SDP namjerava predstaviti kao demokratska stranka u kojoj se gaji borba različitih mišljenja i tome slično. Druga je mnogo atraktivnija i glasi: Milo ruši Ranka. Na pitanje da li je Brajović ozbiljan kandidat za predsjednika jedan od izvora Monitora iz SDP-a kaže: ,,Ozbiljan je, ali Milov”. Ako je Ivan Milov, čiji je Ranko – logično je pitanje, samo, zasad, nema odgovor.
Miloš BAKIĆ
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno1 sedmica
INTERVJU3 sedmice
OKO NAS3 sedmice
HORIZONTI3 sedmice