Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREMIJER O ŠVERCU CIGARETA KOD SDT: Abazovićev dim vodi do švercera ili glasova?

Objavljeno prije

na

Odlazeći premijer Dritan Abazović tvrdi da je specijalnim tužiocima predstavio šemu šverca cigareta iza koje stoji građevinska kompanija Bemaks i sa njom povezana lica. „Očekujem da SDT izvrši radnje iz svoje nadležnosti, istragu i utvrdi da li je ono što je rečeno tačno ili netačno i na osnovu toga dođe do određenih zaključaka“, kazao je Abazović

 

Premijer Dritan Abazović je na sjednici, na kojoj je izglasan pad njegove Vlade, kazao da je smjena pokrenuta jer je spriječen šverc cigareta iza kojih stoji kompanija Bemaks i sa njom povezana lica.

„Sve ovo nastaje zato što postoji samo jedan problem, a on se zove zaplijena cigareta u Luci Bar, iz maja mjeseca… Sporno je to što je po operativnim podacima većina robe u Luci Bar vlasništvo Bemaksa ili ljudi povezanih s njima. Odatle se finansiraju kampanje i od tada počinje rat s premijerom. Ta ekipa, koju predstavlja (Ranko) Ubović, konektovana je na Zorana Lazovića, Milivoja Katnića i bivšeg čelnika Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Dragana Radonjića“, kazao je tada Abazović.

Specijalno državno tužilaštvo odmah je formiralo predmet nakon ovih tvrdnji, a tokom prethodne sedmice došao je red i na premijera u tehničkom mandatu da svoja saznanja podijeli sa tužiocima. On je u Skupštini ranije rekao da je svoja saznanja podijelio sa tužiocima. Početkom sedmice je sa crnom akten tašnom ušao u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Tamo se zadržao više od dva sata.

„Morao sam da iskažem putokaz šverca cigareta u Crnoj Gori. Da pokažem šemu. Govorio sam kao i u Parlamentu – o operativnim podacima. Očekujem da SDT izvrši radnje iz svoje nadležnosti, istragu i utvrdi da li je ono što je rečeno tačno ili netačno i na osnovu toga dođe do određenih zaključaka“, kazao je Abazović novinarima nakon što je završio u tužilaštvu.

Abazović smatra da se rušenjem šverca cigareta ruši i piramida šverca kokaina i uticaja određenih političkih struktura na zaštitu kriminalaca u Crnoj Gori.

„Naravno da sam govorio o konkretnim imenima. Govorio sam o konkretnim imenima i u Parlamentu. Sada sam malo proširio listu, ne bih sad iznosio javno o kome je riječ, nisu to nepoznata imena, ali sam govorio o imenima firmi ali i ljudi“, kazao je on.

Iz kompanije Bemaks nijesu šutjeli na ove navode. Demantovali su tvrdnje Abazovića i pozvali tužilaštvo da ispita sve što je rekao. Pravni zastupnik tog preduzeća – advokat Zoran Piperović kazao je da je siguran da u tašni sa kojom je Abazović danas došao na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo nema nijednog dokaza koji bi implicirao procesuiranje onih koje je u Skupštini 19. avgusta optuživao za povezanost sa švercom cigareta u Luci Bar. Tvrdi da niko u Vladi ne bi trebalo da se bavi šemom šverca cigareta, već da te šeme mogu da sačinjvaju u Upravi policije, Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Vojnoj bezbjednosnoj službi.

„Ako su oni šeme radili po narudžbini Abazovića, u što baš ne vjerujem, znajući da će mu služiti za transfer do tužilaštva, onda se i nijesu, govorim u kondicionalu, držali svog posla. Abazović može biti samo korisnik toga. Nikako najavljeni distributer do SDT, a najmanje mu je u opisu posla da to dostavlja organima gonjenja, kada iza ćoška vidi političku sinekuru. I to je aksiom rada državne administracije”, rekao je on.

Priča o krijumčarenju cigareta se nastavila par dana kasnije u Luci Bar. Prošle godine Abazović je sa mjesta potpredsjednika Vlade, saopštio da je šverc preko takozvane bescarinske slobodne zone „klinički mrtav“. No Uprava prihoda i carina zaplijenila je ovih dana duvan bez akciznih markica vrijedan gotovo dva miliona.

Abazović i direktor Uprava prihoda i carina Rade Milošević obišli su dan kasnije slobodnu zonu i kontejner sa više od pet hiljada zaplijenjenih paketa cigareta. Odlazeći premijer kaže da se neće stati. „Ovo je trka između dobra i zla“, kazao je napominjući da se neće povući ni milimetar.

Milošević je rekao da su cigarete zaplijenjene u akciji Tranzit koju sprovode duže od mjesec. Objasnio je da je tranzit duvanskih proizvoda dozvoljen preko Crne Gore, ali da su i sada spriječili da se to zloupotrijebi. Objasnio je da je roba stigla brodom a onda je pokušano da se izveze u Srbiju, a potom su, kada im to nije pošlo za rukom, pokušali da ih „vrate na brod“, ali su one ostale u Luci.

Izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković smatra da šverc cigareta neće i ne može biti zaustavljen dok se ne naprave ozbiljne sistemske promjene. Tvrdi da promjene nemamo ni na nivou podzakonskih akata, a kamoli zakona. Kazala je kako ne sumnja da su zaplijenjene milionski vrijedne cigarete.

„Ali, ovdje je pitanje koliko miliona vrijednih cigareta prolazi u međuvremenu zato što je ostavljen DPS-ov sistem, DPS-ovi kadrovi, način funkiconisanja koji je potpuno identičan. Imate institucije koje su nadležne da postupaju u različitim segmentima, kojima je zakonima koje je radio prethodni režim propisano takvo preklapanje nadležnosti da vi ne možete da djelujete“, kaže ona.

Ćalović Marković smatra da je odnošenje dokaza kod tužilaštva prilično kasno urađeno i da je Abazović to trebao učiniti odmah. Ocijenila je da je to u najboljem slučaju marketing, a da bi u najgorem slučaju moglo biti politički revanšizam i pokušaj da se izvrši pritisak u političkom smislu.

„Ne vidim zašto se čekaju dvije godine, da gospodin Abazović čeka da njegova Vlada izgubi povjerenje i tek nakon toga podatke o Bemaksu dostavlja tužilaštvu. Svi znamo da je Bemaks jedan od simbola prethodnog režima. Čak i da nema nikakvih sumnji da je ta firma uključena u bilo kakve kriminalne djelatnosti, a ima, bilo bi najlogičnije da bude predmet kontrole svih inspekcija, na prvom mjestu Poreske inspekcije”, ističe izvršna direktorica MANS-a.

Abazović već dvije godine rasplinjuje dim od šverca cigareta u javnom prostoru. Glavno pitanje je da li je dim trag do velikih švercera, kako to tvrdi odlazeći premijer, ili dimna zavjesa političkog marketinga i pripreme za naredne izbore.

 

Abazović: Katnić dao prepiske „škaljaraca” medijima

Abazović je optužio bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da je M-portalu dao transkripte „skinute” sa mjera tajnog nadzora pod kojima su bili pripadnici organizovane kriminalne grupe „škaljari”. Katnić je gostujući na Gradskoj televiziji kazao da su snimci koje objavljuje portal autentični i da je u prepisci sa „škaljarcima” premijer u tehničkom mandatu označavan sa „brat” i „kum”.

„Samo dvije institucije imaju to (prepisku) u posjedu – Uprava policije i SDT. Pošto imam povjerenje u UP, mislim da im oni nisu dali… Ne želim stoprocentno da kažem da nije iz Uprave policije, ali to je jasno. Na kraju, Zoran Lazović i Milivoje Katnić su jedno i isto su, što bi se reklo, trio sa ljudima koji su povezani sa Bemaksom”, kazao je Abazović.

M-portal mjesecima objavljuje navodne Europolove transkripte sa kriptovane SKY aplikacije, u kojima članovi „škaljarskog” klana Abazovića pominju kao njima bliskog političara. Odlazeći premijer je više puta rekao da ga napadaju jer je stao na put švercu cigareta, a tvrdi da iza tog portala stoji Bemaks.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo