Kaskamo ali pratimo. Dvadesetak godina nakon Hrvatske i Srbije, i mi dobijamo nove uhljebe tokom tranzicije vlasti, preletače iz bivše vlasti u bivšu opoziciju. I selidbu režimskih dužnosnika na sigurnija mjesta
Pedeset dana poslije parlamentarnih izbora, suštinski, počinje primopredaja vlasti u Crnoj Gori. Uz euforiju, konfuziju, strahove i nade.
U parlamentu je formiran prvi (Administrativni) odbor na čelu sa predstavnikom nove skupštinske većine. Predsjedniku parlamenta Aleksi Bečiću pisao je poslanik i odlazeći premijer Duško Marković. On objašnjava kako se, skupa sa kolegama i koleginicama ministrima/poslanicima: Milutinom Simovićem, Melvudinom Nuhodžićem, Predragom Boškovićem, Dragicom Sekulić, Suzanom Pribilović i Nikolom Janovićem, nije svojevoljno našao u poziciji da istovremeno bude dio i izvršne i zakonodavne vlasti, suprotno Ustavu i Zakonu o sprječavanju konflikta interesa. Vlada mora, piše Marković, u tehničkom mandatu sačekati imenovanje svojih naslednika. Na to ih obavezuje Ustav. A da ne bi kršili zakon, za to vrijeme neće, kao poslanici, učestvovati u radu Skupštine.
Bečić je uzvratio da nije nadležna adresa. Znamo, to je Agencija za sprječavanje korupcije (ASK). Ako im nije teško ta se bave takvim sitnicama.
Ima nešto u tehničkom mandatu. Iz Markovićevog kabineta objašnjavaju kako Ustav propisuje da „vlada prethodnog saziva svoj posao izvršava do izbora nove Vlade“. Dostupni podaci, međutim, pokazuju kako odlazeća izvršna vlast koristi svaku priliku da učini svojima a oteža posao nasljednicima.
„Dok se pregovara o novoj Vladi, tehnička Vlada DPS-a sprovodi kadriranje iza kulisa, kako bi onima kojima duguje u posljednjem trenutku obezbijedila radno mjesto“, saopštili su iz pokreta URA, navodeći da je, od izbora do kraja septembra, Ministarstvu finansija pristiglo više od 700 zahtjeva za nava zapošljavanja u javnom sektoru. „Uprava za kadrove objavljuje na desetine konkursa i oglasa za radna mjesta od kojih su neka od velike važnosti: generalnog direktora Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama, člana komisije za žalbe u Ministarstvu javne uprave, generalnog direktora Direktorata za kulturnu baštinu, direktora Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu, direktora Uprave za željeznice…”.
I iz SNP-a su upozorili da vlada Duška Markovića koristi tehnički mandat da bi uhljebila odane: „O kolikoj se zloupotrebi pozicije i moći radi svjedoči informacija da je za svega mjesec i po dana od izbora Vlada imenovala više od sedamdeset funkcionera na pozicije u državnim resorima i državnim preduzećima. Na taj način Marković i ekipa nastoje da zahvale svojim članovima i podržavaocima na lojalnosti koju su pokazivali svih ovih godina, ali očigledno i da zakomplikuju posao koji očekuje buduću Vladu koju će voditi nekadašnja opozicija”.
Podaci potkrjepljuju te tvrdnje. Monitor je pisao kako je ministar zdravlja Kenan Hrapović (SD) imenovao doskorašnjeg poslanika DPS Suada Numanovića za direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Imenovanje je obavljeno nedavno, po konkursu koji je raspisan krajem predizborne kampanje. Odlazeći ministar je iskoristio priliku i da, nakon izgubljenih izbora, kolegama – vršiocima dužnosti direktora u 24 doma zdravlja i opšte bolnice u Crnoj Gori – povjeri nove, četvorogodišnje mandate bez raspisivanja obaveznog konkursa za popunu tih radnih mjesta. Hrapoviću nije zasmetalo ni to što su među njima ima starijih od 67 godina (obavezan odlazak u starosnu penziju) a i onih kojima će to biti četvrti mandat. Iako zakon dozvoljava dva.
Član glavnog odbora URA Rade Milošević uputio je, još 25. septembra, pismeni poziv Inspekciji rada da provjeri zakonitost tih imenovanja. Do danas nema informacije da se oni išta preduzeli. Umjesto toga stižu dojave da se cijela vlada Duška Markovića prihvatila sličnog posla.
„Od 16 direktora direktorata u ministarstvima koje je Markovićev kabinet postavio od početka godine, čak 13 je imenovano u periodu od raspisivanja parlamentarnih izbora, a četvoro nakon što je DPS na parlamentarnim izborima 30. avgusta izgubio vlast“, obavještava Centar za istraživačko novinarstvo sredinom oktobra. „Do očekivanog izbora nove vlade najavljenog za prvu polovinu novembra, odlazeća bi mogla da nastavi sa postavljanjem rukovodilaca direktorata. Ministarstva su od održavanja izbora raspisala devet konkursa za ta mjesta. To su uradili resori pravde, finansija, kulture, prosvjete, vanjskih poslova, odbrane, kao i ljudskih i manjinskih prava.“
Direktori direktorata su relativno nova funkcija u crnogorskim izvršnim vlastima, nastala kao odgovor na propis kojim su pomoćnicima ministara zabranjene druge javne funkcije. Tada su, počev od Ministarstva saobraćaja, sa popisa državnih funkcionera nestali pomoćnici ministra a pojavili se direktori direktorata. Drugo pakovanje. Zvanično, oni se računaju za nepartijce, odnosno, profesionalce koji se na radno mjesto biraju nakon javnog konkursa. Stvarno, riječ je o kadrovima partije kojoj je, prilikom podjele resora, pripalo konkretno ministarstvo. Mandat im traje pet godina, duži je od mandata vlade koja ih bira. Posebno kad ih izabere vlada u tehničkom mandatu.
Nova vlada može naći način da se ratosilja nepoželjnih kadrova (članova sada opozicionih partija) i na ta mjesta dovede svoje. Novac potreban za tu tranziciju uzeće od građana. Iz budžeta. A opozicije (čiatj DPS) će reći: eto, šta rade.
Vlada, uz to što imenuje nove, naveliko i razrješava funkcionere. Samo na sjednici održanoj prošlog četvrtka, vlada je razriješila petnaestak direktora direktorata, sekretara sekretarijata i savjetnika ministara iz odlazeće vlade. Uglavnom, na njihov zahtjev. Među njima su i neka poznata lica poput sekretara u Ministarstvu finansija Nemanje Katnića, sekretara u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandra Zekovića ili generalne direktorice Direktorata za organizaciju pravosuđa u Ministarstvu pravde Marijane Laković-Drašković. Dok ne nađu novi posao, a najduže 12 mjeseci, svima njima pripada plata koju su primali u vladi.
Odlazećim članovima vlade pridružili su se i neki politički prepoznatljivi kadrovi iz svijeta biznisa. U državnom vlasništvu. Prvi se na odlazak, nedugo poslije izbora, odlučio Veselin Vukotić, dugogodišnji predsjednik borda Plantaža. Plantaže samoinicijativno, zbog novonastalih okolnosti napušta i Verica Maraš, nakon 12 godina provedenih na čelu kompanije.
Javnost nagađa da li bivšoj izvršnoj direktorici (bord će u petak prihvatiti njenu ostavku) pripada ugovorena otpremnina od 250 hiljada eura. Poslovna tajna. Kao manje više i sve drugo vezano za poslovanje Plantaža. Koje je pod rukovodstvom tandema Vukotić-Maraš obilježeno brojnim kontroverzama i aferama.
Ima onih koji tu traže objašnjenje samoinicijativnog odlaska kadrova bivšeg režima za uticajnih i dobro plaćenih političkih i poslovnih funkcija. Da bi nove vlasti razriješile nekog direktora – vladinog direktorata ili državnog preduzeća – nerijetko moraju dokazati da je on kršio zakon. Ili isplatiti otpremnine koje se mjere desetinama pa i stotinama hiljada eura. Izgleda da neki od onih koji bi se mogli naći na tapetu nijesu spremni da se suoče sa takvom provjerom. Treba, naravno, prihvatiti i ideju da ima onih koji ne žele da ostanu na sadašnjem radnom mjestu pošto ne dijele svjetonazor dolazećih vlasti. Tim prije što se sve glasnije šapuće o partijskom naređenju da se budućim direktorima ni na koji način ne olakša preuzimanje funkcije. Za kaznu i njima i onima koji su ih glasali.
Ne idu, opet, svi grlom u jagode. I neizvjesnost. Očekuje se da Markovićeva vlada u četvrtak, po završetku ovog teksta, prihvati ostavku Jevta Erakovića direktora Kliničkog centra. Eraković, kao poslanik DPS u Skupštini CG, ima osigurano novo radno mjesto. Uz mogućnost povratka u Klinički centar po isteku političke funkcije.
Ni priča sa poslaničkim mandatima nije jednosmjerna ulica. Uzmimo za primjer građanina Ivana Mitrovića. On je, nakon izbora, „iz moralnih razloga“ podnio ostavku na mjesto predsjednika Opštinskog odbora DPS u Nikšiću. Sada je poslanik. A u međuvremenu se snašao. I postao savjetnik Zorana Đukanovića, izvršnog direktora CEDIS-a (kompanija u vlasništvu državne Elektroprivrede CG). Ako bi se nešto u parlamentu zakomplikovalo.
Stižu brojne dojave o prelasku državnih i lokalnih funkcionera u javna preduzeća i akcionarska društva u državnom vlasništvu. Uz nove funkcije i dobre plate, bjegunce, ne rijetko, dočekuje i aneks ugovora o radu koji im garantuje bogatu otpremninu u slučaju da dolazeći nađu način da ih sklone sa posla.
Red se pozabaviti i onima pripadnicima donedavno vladajuće partije koji kreću iz početka. Kao novi članovi neke od partija – pobjednica na minulim izborima.
Ima tu svakojakih transfera. Od lokala pa naviše. Čak je, prema saznanjim Monitora, makar jednom članu odlazeće vlade ponuđeno (ne možemo ocijeniti koliko je ta ponuda bila tvrda) da zadrži posao – samo da skine dosadašnji partijski dres. Simbol partijskih preletača u sezoni 2020/21. postao je, ipak, Baranin Miloš Fuštić. Odbornik DPS u lokalnoj skupštini objavio je, poslije izbora, da napušta partiju i da svoj dalji „politički angažman i političko djelovanje“ nastavlja kao član Demokratske Crne Gore.
“Mislio sam da poslije toliko decenija upravo DPS, pored svih mana, ima najveću odgovornost i snagu da to sve iznese”, rekao je Fuštić na konferenciji koju su Demokrate priredile u čast njegovog dolaska. A onda je, nakon što je shvatio da u DPS ne cijene njegov rad i trud, pogled usmjerio u budućnost. „Za bolje sjutra svakog građanina ma koje nacije, vjere i političke pripadnosti bio, a ne za pojedince bliske bilo kojoj vlasti“.
Pridružio se i predsjednik opštinskog odbora Demokrata Bar, Dragan Tufefdžić. “Upravo mi treba da pružimo ruku našim prijateljima, komšijama, svim onim ljudima koji su časni, pošteni, a koji nisu glasali za opozicione partije”. Danas vladajuće.
Na društvenim mrežama tim povodom pojavila se fotografija: Miloš Fuštić sa prijateljima, sva šestorica u bijelim majicama na kojima piše bolje lopov nego majmun. Društvo se tako obuklo u znak podrške Milu Đukanoviću koji je, dan ranije, na uvrede poslanika DF („Milo lopove“) uzvratio sa majmune jedan. Život.
Kaskamo ali pratimo. Evo, dvadesetak godina nakon Hrvatske i Srbije, i mi dobijamo nove uhljebe tokom tranzicije vlasti, preletače iz bivše vlasti u bivšu opoziciju. I selidbu režimskih dužnosnika na sigurnija mjesta. Sve čestitke srećnim gubitnicima.
Zoran RADULOVIĆ
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
SVIJET3 sedmice