Brod koji su albanski policajci i carinici prije nekoliko dana zaplijenili u svojim teritorijalnim vodama s velikom količinom švercovanih cigareta, bez ikakve sumnje, bio je na putu prema Crnoj Gori. Prema Monitorovom dobro obaviještenom izvoru iz policije, teretni brod Era 1 nosio je blizu pedeset tona cigareta i prvobitno je krenuo s Kipra.
„Ovaj brod trebalo je da dođe do luke Bar, ali ga je nevrijeme natrjeralo da privremeno utočište potraži u Valoni, drugoj po veličini luci u Albaniji. Sumnju na sebe navukao je kada je poslije dva dana bez dozvole krenuo dalje prema Crnoj Gori, ali je zaustavljen kod
Drača”, kaže Monitorov izvor.
On smatra da se brod Era 1 ne bi dugo zadržao ni u Crnoj Gori, već da bi tu ili bio pretovaren ili nastavio put prema Italiji.
„Švercerski je put vodio preko Bara. To su velike količine cigareta da bi bile namijenjene Crnoj Gori. Kod nas je relativno niska cijena u maloprodaji. Cigarete koje je nosio dobile bi pet do deset puta veću vrijednost da su stigle do zapadnoevropskog crnog tržišta”, kaže naš izvor.
Vijesti su prenijele da je brod Era 1 neposredno prije blokade plovio pod zastavom Tanzanije, a na njemu se nalazila ukrajinska posada. Prema našem izvoru, ova činjenica govori da se sigurno radilo o švercu, jer je Ukrajina poznata po ilegalnim fabrikama duvana, a ukrajinska mafija vrlo jaka u poslu šverca cigareta. U ovom slučaju vrijednih više od sedam miliona eura.
Prema informacijama Vijesti, brod Era 1 mali je teretnjak dužine 48 metara i deplasmana 500 tona, izgrađen 1986. godine u Draču u Albaniji. Pod originalnim imenom Angjelika i albanskom zastavom, plovio je do januara 1990. U narednih nekoliko godina promijenio je više vlasnika i imena Florida, Kavaja, Gur Kirpa, da bi u decembra 2009. postao Romeo i bio registrovan u Boliviji.
Iz tog perioda je i činjenica da su brod grčke vlasti krajem decembra 2010. zaplijenile u luci Kisamos na ostrvu Kritu zbog švercovanja cigareta. Pripadnici grčke Obalne straže i carinske službe upali su na brod koji je stigao iz luke Famagusta na turskom dijelu Kipra i bio usidren u zalivu ispred Kisamosa, te nije odgovarao na radio-pozive lučkih vlasti. Agenti su na brodu pronašli tri hiljade paketa krijumčarenih cigareta. Grčke vlasti su uhapsile svih devet stranaca – članova posade Romea i izvele ih pred sud zbog šverca, a brod i teret zaplijenili.
U aprilu prošle godine brod je opet promijenio ime i postao Rom, bolivijsku zastavu zamijenio je panamskom, a vlasnik mu je formalno kompanija Diaplous Marine, registrovana na Maršalskim ostrvima. Ovakva praksa promjene imena broda skraćivanjem originalnog naziva u pomorskim krugovima obično se povezuje s namjerom vlasnika da brod ili pošalje na posljednje putovanje u rezalište, ili da ga iskoristi za neku specijalnu švercersku misiju.
Vijesti pišu i da je mali i oronuli teretnjak koji se posljednjih godina stalno vrzmao po istočnom Mediteranu, gotovo idealan brod za švercovanje jer iako „padne”, vlasnik neće izgubiti puno novca. Prije nekoliko mjeseci stari teretnjak, koji je sada blokiran u Albaniji, promijenio je ime i postao je Era 1, a umjesto panamske, nosi zastavu Tanzanije.
,,Putešestvija ovog broda i promjena njegovih imena praksa je u švercerskim poslovima. To je standardna procedura u ilegalnim kanalima šverca koji su razvijeni na morskim putevima od Crnog mora, Ukrajine i Rusije, preko Mediterana do krajnjih destinacija u zapadnoj Evropi” , kaže Monitorov dobro obaviješteni izvor.
Švercerska epizoda s brodom Era 1 događala se samo nekoliko dana nakon što je u Beranama otkriven jedan kamion koji je bio utovaren sa sto pedeset paketa cigareta marki merlin i trokadero, bez akciznih markica. Kamion jednog privatnog preduzeća iz Berana utovaren je cigaretama u Luci Bar, i trebalo je da taj duvan prošvercuje do Novog Pazara, odnosno za crno tržište u Srbiji.
Beranska granična patrola zaustavila je kamion, možda i po dojavi, i zatim ga parkirala u krugu gdje je sjedište granične policije za sjeveroistok u Beranama. To je bilo još 25. aprila, a javnost je o svemu putem medija saznala tek poslije skoro dvadeset dana, kada ga je policija iz ovog grada pokušala u pratnji svojih službenih vozila beranskih i rožajskih registarskih oznaka sprovesti do granice.
Taj pokušaj je iz nekog razloga propao, a policija je poslije sat vremena misteriozne vožnje kamion vratila, ali ovog puta u krug Centra bezbjednosti, gdje je kasnije pretovaren. Prema jednoj verziji, policija je doznala da su ih novinari snimili kako prate kamion, dok su se oni pravdali time kako su trebali samo na drugom kraju grada da iz njega istovare neku prehrambenu robu.
Policija nije obavijestila dežurnog tužioca o zapljeni kamiona, odnosno to je učinila tek kada je slučaj dospio u javnost, što znači sa dvadeset dana zakašnjenja. Dovoljno da u Berane odmah stigne Unutrašnja kontrola MUP iz Podgorice, i sada se čeka njihov nalaz i izvještaj.
Ovim slučajem aktuelizovane su priče o tome da je šverc duvana državni posao i da policija pruža logistiku i pratnju kamionima do graničnih prelaza. O tome su prvi progovorili policajci iz Rožaja, koji su kasnije pod pritiscima otišli u azil iz kojeg se jedan od njih, Enver Dacić, nikada nije vratio.
Prvi je, još u oktobru 2011. godine, bivši načelnik policije iz ovog grada Šemso Dedeić u razgovoru za naš list progovorio o načinima organizovanja kriminalnih grupa i švercu duvana, koji nikada nije prestao. On je prozvao državne organe koji se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala i u nekoliko navrata poslije toga ponovio da u potpunosti stoji iza toga što je rekao. Tadašnji direktor Uprave policije Veselin Veljović ga je, umjesto da pokrene istragu, javno prekorio što, navodno, o tome nije govorio dok je bio u službi, na šta je Dedeić odgovorio da je pričao i tada, „tamo gdje je trebalo”.
Bivši granični policajci iz Rožaja, revoltirani otpuštanjem s posla poslije desetak i više godina rada, počeli su da iznose u javnost veliki broj podataka o prekograničnom švercu, posebno prema Kosovu. Oni su načeli priču i o mojkovačkoj fabrici duvana, otkrili su da se šverc cigareta obavlja tri puta nedjeljno i da nema pravila kojim danima se to radi. Od njih smo saznali za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama i oko grada.
Otpušteni granični policajci pričali su o šleperima punim kafe i hiljadama paketa cigareta, o stočarskom naselju na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh, koje se koristi kao magacin. Kao magacin služi i jedna vikendica odmah pored magistralnog puta Rožaje – Peć, preko Kule, na crnogorskoj teritoriji. Oni su svjedočili i o tome da im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i da su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao. Ispričali su i o mnogim prijavljenim slučajevima šverca i osobama uhvaćenim u švercu svakojake robe, kao i droge koja se donosi i preuzima kod starog spomenika na Hajli. Bivši policajci su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka i upozorili da će početi da prozivaju imenima i švercere i policijske starješine koji pomažu prekogranični šverc.
Dobro obaviješteni izvor iz policije Monitoru je ne samo potvrdio sve što su otpušteni policajci ispričali, već je rekao da informacije o tome imaju i strane obavještajne agencije. Monitor je u seriji tekstova o prekograničnom švercu objelodanio kako kosovski i crnogorski kriminalci sarađuju. Da bi taj lanac opasnih veza funkcionisao, on mora imati debelu zaštitu moćnih pojedinaca iz vlasti.
Tufik SOFTIĆ