Posljednja dešavanja u Odjeljenju bezbjednosti Rožaje ukazuju da je šverc državni posao, i da se budžet puni iz crnih fondova
Prošlonedjeljna kadrovska talasanja u Odjeljenju bezbjednosti Rožaje, aktuelizovala su temu organizovanog prekokgraničnog šverca na području ove sjeverne opštine. O tome se u protekloj deceniji mnogo pisalo, ali niko nikada nije doveo stvari do kraja, i do nečije lične odgovornosti.
Kako je prenio Dan, komandir policije u Rožajama Željko Babović nije više na toj funkciji i biće raspoređen na drugo radno mjesto. On je, navodno, napustio rožajsku policiju zbog neslaganja sa kolegama u vezi sa načinom borbe protiv kriminala, posebno prekograničnog šverca.
Babović i šef kriminalističke policije Senad Husović, negirali su da je između njih bilo svađe, i nijesu htjeli da komentarišu glasine o tome jer, kako su rekli, nijesu ovlašćeni da daju izjave.
Dan je objavio da je na sastanku kolegijuma došlo do žestoke rasprave između Babovića i Husovića, koji je zamjerio Baboviću jer je navodno pokušao da ukaže na slučaj u koji je upleten njegov rođak.
Husović je nakon toga izjavio da niko od njegovih rođaka nije hapšen, niti je pod istragom, bar kada se radi o predmetima Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, i da ne zna da li neko drugi tako nešto radi.
Ovo nije prvi put da se u Rožajama javno govori o povezanosti pripadnika policije sa osobama za koje se sumnja da se bave kriminalnim radnjama. Osnovno državno tužilaštvo i Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal ni poslije četiri godine nijesu uspjeli da identifikuju osobe sa snimka o švercu cigareta, kao ni autentičnost video-materijala koji je dostavio Muharem Fejzić.
Fejzić je, baveći se lovom, gotovo tri godine snimao grupu švercera koja iz Besnika kod Rožaja krijumčari cigarete na Kosovo. Fejzić je javno saopštio imena službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova koji učestvuju u švercu cigareta.
Potom je pozvan u tužilaštvo, gdje je dao izjavu, a nadležni tužilac je od njega tražio da sazna i imena ljudi koji se vide na snimcima.
O švercu cigareta na granici prema Kosovu prvi put je javno progovorio 2013. godine, ali je bjelopoljski Viši sud, umjesto istrage o švercu cigareta, 2015. godine njega kaynio sa 14.000 eura jer je saopštio imena i maršrutu krijumčarskog lanca, kojem je, kako je tvrdio, zaštitu pružao pripadnik Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Fejzić, poslije torture kroz koju je prošao, nalazi utočište negdje u inostranstvu, krijući se od crnogorskih pravosudnih organa. Fejzićev otac Hakija kaže da mu naročito teško pada to što njega i njegovog sina Muharema prozivaju kao špijune, a posebno što takve epitete dobijaju i od pojedinih policijskih inspektora.
„Mi tvrdimo da se šverc odvija i sada kao i prije nekoliko godina i da su u to uključene iste osobe kao i prije. Mi ćemo se i dalje boriti da dokažemo da smo pošteni, a da su ovi ljudi kriminalci, i živimo za dan kada ćemo Muharem i ja biti pobjednici u svemu ovome” vjeruje Hakija Fejzić.
Vlasti su sve učinile da prikažu kako je rožajski lovac Muharem Fejzić fingirao svoju otmicu, kada je tvrdio da je mučen.
Ovaj slučaj je potvrdio ono o čemu je Monitor pisao mnogo ranije, kada je penzionisani šef rožajske policije Šemso Dedeić izjavio za naš nedjeljnik da šverc duvana preko Crne Gore nikada nije prestao.
Bivši policajac kasnije je kazao da niko nije provjerio njegove navode, i uputio poziv državnim organima koji su zaduženi za borbu protiv organizovanog kriminala da ispitaju otkuda toliko robe na tržištu bez akciznih markica, gdje su centri i odakle roba dolazi.
Dedeić je još tada izrazio uvjerenje da borba protiv duvanskog šverca ne treba da se vodi na periferiji, već bliže centrima.
On je ukazao na to da kriminal i šverc, osim graničnih prelaza, funkcionišu i duž porozne granice, na ilegalnim šumskim putevima.
Istražujući prekogranični šverc, Monitor je kasnije otkrio da na granici Crne Gore i Kosova postoji najmanje sedam ilegalnih puteva kojima mogu preći terenska vozila, a na nekima i šleperi. Dobro obaviješteni policijski izvor ponudio je čak i precizne koordinate svih ilegalnih puteva, koji su često zamaskirani.
Ovaj izvor kaže da se švercerski kanali duvana kroz Crnu Goru često poklapaju sa narko kanalima, kao i da cigarete krijumčare slične kriminalne grupacije koje rade sa drogom.
Da je Rožaje pretvoreno u magacinski prostor za skladištenje robe prije daljeg transporta prema Kosovu, svjedočili su svojevremeno policajci Enver Dacić i petorica njegovih kolega. Oni su se neko vrijeme sklonili u inostranstvu, ali je samo Dacić ostao i dobio azil, nikada se ne vrativši u Crnu Goru.
Ko se još sjeća takozvane afere „nafta”. Osim anonimnih, insajderi i u ovom slučaju bili su neki od bivših policajaca iz Rožaja, koji su ustvrdili da su za vrijeme fiktivnog izvoza nafte carinici i policajci na graničnom prelazu Kula napunili džepove sa čak dva miliona evra.
Slučaj je, kako je tada saopšteno, preuzelo tužilaštvo, ali, kao i u duvanskoj aferi, nikada ništa nije riješeno.
Tvrdnje graničara o enormnom švercu nafte, koja nikada nije stigla do benzinskih pumpi na Kosovu, već su na Kuli samo ovjeravani papiri o izvozu, a nafta potom ilegalno prodavana u Crnoj Gori bez plaćanja akcize, zvanično je potvrdilo Ministarstvo finansija Kosova. To ministarstvo je utvrdilo da iz Crne Gore na teritoriju Kosova od 2005. do 2010. godine nije ušlo 1.675 cisterni, od 3.334 koliko ih je u tom periodu evidentirano na crnogorskom graničnom prelazu Kula. Na taj način, fiktivno je uvezeno 50.530.147 litara nafte.
Jednostavnim matematičkim operacijama lako je utvrditi da je državna kasa na taj način zakinuta za dvadesetak miliona eura.
Bilo je lako utvrditi ko je, kako i pod kojim uslovima poslovao preko Kule, i ko je na to žmurio, ovjeravajući papire za tovare i cisterne koji nikada Kulu nisu prešli.
Fiktivni izvoz smijenio je, zapravo, unosni biznis sa benzinskim pumpama na Kuli, gde je prije skoro dvije decenije, na divlje, poslovalo njih desetak. Od toga, makar polovina u vlasništvu Safeta Kalića.
Na njima se gorivo točilo po znatno nižim cijenama od zvaničnih, a vlasnici su im bili ljudi sumnjivih biografija, bliski režimu. Kada su novinari u Beranama pritegli Filipa Vujanovića pitanjima o tom biznisu, on im je odgovorio da je to urađeno „u cilju poboljšanja turističke ponude Crne Gore”.
Posljednja dešavanja u policiji očigledno govore u prilog tvrdnji da većina švercerskih kanala predstavlja državni posao, odnosno da se budžeti država na Balkanu i dalje pune iz crnih fondova. Dok država igra žmurke do deset.
Posebno ove godine, poslije krize koju je izazvala pandemije korone i poslije već očiglednog kraha turističke sezone. Od nečega se moraju izmirivati plate u javnom sektoru, penzije i socijalna davanja. Čuvati socijalni mir i kupovati izbori.
Tufik SOFTIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice