Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Preko opštine do tuđe zemlje

Objavljeno prije

na

Jedna od najmoćnijih i najbogatijih privatnih kompanija u turističkoj privredi Crne Gore trenutno je svakako Bepler i Džejkobson. Misteriozna firma je registrovana u Velikoj Britaniji u kojoj niti posluje niti se ikada bavila turizmom i hotelijerstvom. Većinski vlasnik firme registrovane za drumski saobraćaj je of-šor kompanija sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, što znači da se njen pravi vlasnik ne zna. Tokom procesa privatizacije, Bepler i Džejkobson, „strateški partner Vlade”, pod neregularnim uslovima postaje vlasnik hotelskog kompleksa Avala sa vilama u Budvi, hotela Bjanka u Kolašinu sa pratećim motelima i restoranima, Ski centara Bjelasica i ogromnih zemljišnih parcela u turističkim centrima na sjeveru i jugu Crne Gore. Iza ove kompanije, nezvanično, stoji Prva familija. Podsjetimo, uz stručnu stručnu sudijsku pomoć Ane Kolarević, ( sestre premijera Đukanovića) nakon poništenja tendera o prodaji hotela Avale on je ustupljen kompaniji Bepler i Džejkobson. Od tog datuma gospođa Kolarević se oglašava uglavnom kao pravni zastupnik kompanije preko svoje moćne advokatske kancelarije – Ana Kolarević iz Podgorice. Kompaniju zvanično, u isturenoj ulozi, prestavljaju braća Zoran i Dragan Bećirović. Prije iskustva sa Beplerom, Zoran Bećirović je radio kao vozač kombija u agenciji Montenegroekspres u Budvi, izvjesno vrijeme je proveo na radu u Rusiji, dok je Dragan uglavnom obavljao poslove vratara na ulazima poznatih diskoteka.

ŠIRENJE IMPERIJE: Nakon „kupovine” Avale, Bepler širi impepriju i kupuje sam i preko povezanih firmi brojne parcele na ekskluzivnim lokacijama Crnogorskog primorja. Preko Beplera, Familija postaje jedan od značajnijih zemljoposjednika u državi.
Samo na teritoriji Opštine Budva vlasnici su preko 150.000 kvadrata zemljišta na najatraktivnijim, neizgrađenim lokacijama u Paštrovićima, oko Svetog Stefana, u Reževićima i Petrovcu.
Sve lokacije u vlasništvu Beplera su urbanizovane. Ucrtana su mahom apartmanska naselja, stambeni i turistički kompleksi čime je zemljište spremno za dalju prodaju.
Većina poslovnih poteza Beplera na budvanskoj rivijeri bila je u sukobu sa zakonom. Do imovine velike vrijednosti uglavnom se dolazilo protekcijom, kršenjem važećih zakonskih propisa uz obilato korišćenje političke moći i uticaja članova Familije.
Pored opjevanog slučaja „divlje” dogradnje hotela i vila Avala u centru turističke prijestonice, Bepler je podigao čitavo naselje u selu Česminovo iznad Svetog Stefana, poznato kao Rusko selo, bez ijednog odobrenja za gradnju.
Širenje kompanije na budvanskoj rivijeri nesebično je pomagala lokalna uprava. Za potrebe Beplera donose se nova planska dokumenta kojima se popločavaju svi njihovi graditeljski poduhvati, planovi se mijenjaju, dopunjavaju, kad zatreba i falsifikuju.

PRODAJA TUĐE IMOVINE: Način na koji je Opština Budva pomogla Bepleru i Familiji da dođu u posjed tuđe parcele od 53.990 kvadrata na Bijelom rtu u Reževićima pravi je biser zloupotrebe vlasti od strane brojne ekipe lokalnih i republičkih funkcionera.

Sada čuvena parcela broj 5. KO Reževići I, prodata je 20. jula 2006. godine firmi Danebrook Limited sa sjedištem na Kipru. Par mjeseci prije prodaje u katastru nepokretnosti ova parcela je bila kategorisana kao šuma 4. klase na kojoj je kao nosilac prava svojine u cjelini, u skladu sa Zakonom o šumama bila upisana Republika Crna Gora, dok je opština Budva bila korisnik tog zemljišta.
Shodno tadašnjem Zakonu o državnoj imovini pravo raspolaganja bilo je isključivo u nadležnosti Vlade Crne Gore. Kako nije bilo baš zgodno da Vlada na čijem je čelu premijer Milo Đukanović prodaje državnu zemlju kompaniji koju „zastupa” njegova sestra, odigrana je igra preko partijskih kolega u Budvi.
U martu 2006. godine Opština donosi odluku o prodaji sporne parcele. Tadašnji sekretar opštinskog Sekretarijata za zaštitu imovine, Marija Vuković odbija da pripremi materijal za sjednicu SO i da brani odluku o prodaji državne imovine i podnosi ostavku na svoju funkciju. Ona je tada u medijima pojasnila da je uprkos pritiscima koji su na nju vršeni da pripremi odluku o prodaji zemlje na Bijelom rtu odbila da to učini uz obrazloženje da se radi o nezakonitom aktu.
Samo par dana kasnije, nadležna komisija Uprave za nekretnine u Budvi, na čijem je čelu Mirjana Marović, ekspresno donosi odluku o promjeni kulture parcele 5, pa nisu više u pitanju šume nego neplodna zemljišta! Pozivajući se na taj osnov, uz zadivljujuću efikasnost koju ne primjenjuje kada su obični građani u pitanju, upisuje Opštinu Budva kao vlasnika nepokretnosti. Vlada, naravno, ne reaguje na nezakonitu odluku Budvana.

DRŽAVNO DUPLO JEFTINIJE: Ne gubeći vrijeme Opština koju zastupa predsjednik Rajko Kuljača objavljuje postupak javnog nadmetanja za prodaju zemljišta po početnoj, povlašćenoj cijeni od 85 eura za kvadrat.
Nadmetanje je bilo „žestoko” pa je zemlja 20.jula 2006. prodata po cijeni od 90 eura. Samo šest dana kasnije, 26.jula ista kiparska firma, Danebrook ltd kupuje susjedne parcele pod brojem 15 i 16 od privatnih lica po duplo većoj cijeni od one koju je Opština tražila.
Tako je za 26.000 kvadrata Danebrook platio vlasnicima 4.800.000 eura, dok je Opštini Budva za 51.093 kvadrata platila manje, svega 4.598.423 eura. Ni tu nije kraj. Nakon prodaje „petice” mještani saznaju da je pretežni dio prodate nekretnine zapravo njihovo vlasništvo. Opština Budva je prodala tuđu zemlju.

Nakon izvođenja vještaka geometra i uvida u zemljišne knjige starog Austrougarskog katastra porodica Niklanović iz Blizikuća saznaje da se nakon stupanja na snagu novog katastra 1995. država uknjižila na zemljište koje je u posljednjih sto godina bilo u vlasništvu njihovih predaka. Opština Budva se upisala kao vlasnik bez ikakvog pravnog osnova i zemlju prodala kiparskoj kompaniji svima poznatih vlasnika. Niklanovići pokreću sudski postupak za utvrđivanje prava svojine na svom zemljištu zajedno sa drugim porodicama. Sada 24 porodice iz Reževića vode postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru protiv Opštine Budva. Opštinu zastupa advokatska kancelarija Ana Kolarević.

Kada se ima u vidu moć i uticaj Ane Kolarević u crnogorskom pravosuđu, može se pretpostaviti da mještane Reževića čeka dugo i mukotrpno povlačenje po sudovima. Pored političkog uticaja njene bliže familije tu su i zamršene brojne kumovske veze i odnosi među djeliocima pravde. Gospođa Kolarević je kuma predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore i bivše državne tužiteljice Vesne Medenice. U kumovskim je odnosima i sa sa sudijama drugih podgoričkih sudova.
U međuvremenu firma Danebrook osniva firmu DL Montenegro sa sjedištem u Budvi, registrovanu za hotelijerstvo čija je izvršna direktorica izvjesna Antonia Buldakova.
Adresa za obavljanje privredne djelatnosti i prijem službene pošte je -hotel Avala u Budvi!

Preko brojnih firmi koje osniva širom svijeta Bepler kupuje nekretnine u Crnoj Gori. Preko kompanije Roychamp trading LLC registrovane u Arkanzasu u SAD za vršenje restoranskih poslova, kupljen je zemljišni posjed od 21.000 kvadrata u zaleđu poznate plaže Drobni pijesak.

Ova majka-firma registruje dvije domaće ćerke-firme u Podgorici i u Budvi. Jednu kao dio stranog društva Roychamp trading LLC u Podgorici za posao sa restoranima i drugu Roychamp trading Montenegro, Doo, sa sjedištem u hotelu Avala, čija je djelatnost – razvoj projekata o nekretninama.

Direktor obje firme je Dragan Bećirović, koji je ujedno i ovlašćeno lice za prijem službene pošte svih triju kompanija.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo