Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

U maju prošle godine iz Glavnog grada najavljeno je da će televizija, radio i internet portal imati 46 zaposlenih. Prema tadašnjim procjenama Glavnog grada za finansiranje gradske televizije na godišnjem nivou biće potrebno 734.000 eura. Od osnivača – Skupštine Glavnog grada 477.000 eura, od marketinga i ostalih sopstvenih prihoda očekuju prihod od 220.000, a 37.000 eura od međunarodnih projekata i donacija. Plan je bio da se za bruto zarade izdvaja 480.000 eura, za troškove materijala i energije 36.000, za honorare za stručne saradnike i stažiste potrebno im je 36.000 eura, a za troškove autorskih i srodnih prava 30.000 eura.

Nakon parlamentarnih izbora, 11. septembra donesen je Statut RTV PG u kome se navodi da je osnivački kapital novčani ulog od samo hiljadu (1.000) eura. Kao i nenovčani ulog koji čine nepokretnosti i oprema čija će vrijednost biti procijenjena. Podsjetimo gradska uprava za vrijeme Mugoše je taj ulog procijenila na 1,1 milion eura.

Nakon što je DPS izgubio vlast na državnom nivou strah od, za sada sporog, ali izvjesnom gubitku kontrole nad ,,javnim servisom” postao je realnost. Pa se i perspektive TV mijenjaju. Na sjednici Savjeta RTV PG održanoj 29. januara ove godine donesen je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. U njemu se za vršenje poslova utvrđuje 31 radno mjesto sa čak 81 zaposlenim!

Ako je za ranije samo za bruto plate 46 zaposlenih bilo predviđeno 480.000, nije teško izračunati da ta cifra u novoj sistematizaciji iznosi preko 810.000 eura.

U pravu je gradonačelnik Vuković da je TV skupa igračka. Vizionarski sada zvuči izjava sadašnjeg direktora RTV PG Vojvodića koji je u februaru 2020. osnivanje ove televizije komentarisao za RTCG. Najavljen je tada kao ,,dugogodišnji televizijski poslenik i osnivač nekoliko televizija”. On se složio da je Podgorica odavno trebala da ima svoju televiziju, ali i kazao da  to ne ide baš tako lako. Kritikovao je prostor od preko 500 kvadrata na stadionu, kazavši da je neophodno 700 do 1.000 kvadrata. ,,Obezbijeđen je i prostor u koji sam ulazio prije nekih 12 godina. Takav prostor nema uslove da se iole ozbiljna priča napravi. Taj prostor je promašaj jer se tu ništa ozbiljno ne može napraviti. Kada sam bio, nikakvu opremu tamo vidio nisam, samo stolovi, kancelariju, i studio sa pločicama što nije prihvatljivo”, rekao je Vojvodić. On je tada istakao da bi jedna takva TV sa opremanjem i malim reportažnim kolima koštala od 2,5 do četiri miliona eura!

Polako dolazi na Vojvodićevo. Krajem marta Glavni grad je raspisao javni tender za nabavku opreme za potrebe Lokalnog javnog emitera RTV Podgorica u vrijednosti od 275.000 eura. Tender je bio otvoren do 19. aprila.  Iz PG biroa je Monitoru kazano da  je u toku procedura ocjene ponuda i da još nije izabran najbolji ponuđač.

,,Prethodno, Glavni grad je sa firmom Mainframe potpisao Ugovor o javnoj nabavci dana 29. 12. 2020. godine za nabavku, isporuku i instalaciju  robe – opreme za RTV Podgorica u iznosu od 299.452 eura. Ugovor je potpisan nakon sprovedenog tenderskog postupka, tj. prema tenderskoj dokumentaciji od 26. 08. 2020. godine, Odluke o izboru najpovoljnije ponude od 17.12. 2020. godine i prema ponudi dobavljača od 12. 10. 2020. godine”, kazali su nam iz PG Biroa.

Navode i da su Odlukom o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2020. godinu za RTV Podgorica planirano 467.000 eura, a realizovano 422.950 eura.

,,Odlukom o budžetu Glavnog grada Podgorica za 2021. godinu RTV Podgorica planirana su sljedeća sredstva: transferi za javnu funkciju 825.000 eura, oprema za RTV Podgorica 275.00 eura i adaptacija prostora 35.000 eura”, navode iz Glavnog grada. Ukupno – 1,1 milion eura.

Tačno onoliko koliko je prethodna DPS podgorička garnitura, na čelu sa Mugošom, tvrdila da je ranije uložila u televiziju: ,,u opremanje prostorija i kupovinu dijela tehnike potrošen 1,1 milion eura’’. Na pitanje Monitora: ,,Da li su neka sredstva, tehnika, prostor i sl. naslijeđeni iz prethodnog perioda”, iz Glavnog grada su nam odgovorili: ,,Prostor RTV Podgorica je naslijeđen, odosno predstavlja vlaništvo Glavnog grada iz prethodnog perioda, a bio je namijenjen za gradsku televiziju.  S obzirom na činjenicu da navedeni postor nije bio tehnički opremljen, RTV Podgorica je raspisala dva javna poziva za nabavku adekvatne opreme za rad”.

Kada se sve sabere, uz uloženih 1,1 milion prije deset godina, isti iznos će biti izdvojen od našeg novca i ove godine, plus 422.000 od prošle. Ukupno preko 2,5 miliona eura. Skupo, a još nije proradilo. Za sada je u funkciji gradski radio koji ima četiri zaposlena (dva audio realizatora i dva novinara-urednika).

Krajem jula prošle godine Skupština Glavnog grada imenovala je Savjet RTV Podgorica. Na njegovom čelu je istoričar Živko Andrijašević. On nema iskustva sa TV ali je bio član Odbora direktora zbog dugova ugašenog Montenegro Airlinesa. Potpredsjednica Savjeta je Dragana Tripković. Ona već ima iskustva u TV, bila je članica Savjeta RTCG i jedna je od onih koji su 2016. glasali za smjenu Vojvodića, tadašnjeg direktora RTCG-a a sadašnjeg direktora RTV PG.

Članovi savjeta su Božidar Jaredić, Amer Ramusović i Husein Ceno Tuzović. Tokom prošle godine ispred NVO sektora za člana Savjeta bio je na finalnoj listi i bivši ministar kulture Branislav Mićunović. Povukao se kada je Građanska alijansa protestovala zbog netransparentnog rada Savjeta.

Ne treba zaboraviti da su za sljedeću godinu planirani izbori u Podgorici. Tako da je DPS-u televizija neophodna.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo