Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

U maju prošle godine iz Glavnog grada najavljeno je da će televizija, radio i internet portal imati 46 zaposlenih. Prema tadašnjim procjenama Glavnog grada za finansiranje gradske televizije na godišnjem nivou biće potrebno 734.000 eura. Od osnivača – Skupštine Glavnog grada 477.000 eura, od marketinga i ostalih sopstvenih prihoda očekuju prihod od 220.000, a 37.000 eura od međunarodnih projekata i donacija. Plan je bio da se za bruto zarade izdvaja 480.000 eura, za troškove materijala i energije 36.000, za honorare za stručne saradnike i stažiste potrebno im je 36.000 eura, a za troškove autorskih i srodnih prava 30.000 eura.

Nakon parlamentarnih izbora, 11. septembra donesen je Statut RTV PG u kome se navodi da je osnivački kapital novčani ulog od samo hiljadu (1.000) eura. Kao i nenovčani ulog koji čine nepokretnosti i oprema čija će vrijednost biti procijenjena. Podsjetimo gradska uprava za vrijeme Mugoše je taj ulog procijenila na 1,1 milion eura.

Nakon što je DPS izgubio vlast na državnom nivou strah od, za sada sporog, ali izvjesnom gubitku kontrole nad ,,javnim servisom” postao je realnost. Pa se i perspektive TV mijenjaju. Na sjednici Savjeta RTV PG održanoj 29. januara ove godine donesen je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. U njemu se za vršenje poslova utvrđuje 31 radno mjesto sa čak 81 zaposlenim!

Ako je za ranije samo za bruto plate 46 zaposlenih bilo predviđeno 480.000, nije teško izračunati da ta cifra u novoj sistematizaciji iznosi preko 810.000 eura.

U pravu je gradonačelnik Vuković da je TV skupa igračka. Vizionarski sada zvuči izjava sadašnjeg direktora RTV PG Vojvodića koji je u februaru 2020. osnivanje ove televizije komentarisao za RTCG. Najavljen je tada kao ,,dugogodišnji televizijski poslenik i osnivač nekoliko televizija”. On se složio da je Podgorica odavno trebala da ima svoju televiziju, ali i kazao da  to ne ide baš tako lako. Kritikovao je prostor od preko 500 kvadrata na stadionu, kazavši da je neophodno 700 do 1.000 kvadrata. ,,Obezbijeđen je i prostor u koji sam ulazio prije nekih 12 godina. Takav prostor nema uslove da se iole ozbiljna priča napravi. Taj prostor je promašaj jer se tu ništa ozbiljno ne može napraviti. Kada sam bio, nikakvu opremu tamo vidio nisam, samo stolovi, kancelariju, i studio sa pločicama što nije prihvatljivo”, rekao je Vojvodić. On je tada istakao da bi jedna takva TV sa opremanjem i malim reportažnim kolima koštala od 2,5 do četiri miliona eura!

Polako dolazi na Vojvodićevo. Krajem marta Glavni grad je raspisao javni tender za nabavku opreme za potrebe Lokalnog javnog emitera RTV Podgorica u vrijednosti od 275.000 eura. Tender je bio otvoren do 19. aprila.  Iz PG biroa je Monitoru kazano da  je u toku procedura ocjene ponuda i da još nije izabran najbolji ponuđač.

,,Prethodno, Glavni grad je sa firmom Mainframe potpisao Ugovor o javnoj nabavci dana 29. 12. 2020. godine za nabavku, isporuku i instalaciju  robe – opreme za RTV Podgorica u iznosu od 299.452 eura. Ugovor je potpisan nakon sprovedenog tenderskog postupka, tj. prema tenderskoj dokumentaciji od 26. 08. 2020. godine, Odluke o izboru najpovoljnije ponude od 17.12. 2020. godine i prema ponudi dobavljača od 12. 10. 2020. godine”, kazali su nam iz PG Biroa.

Navode i da su Odlukom o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2020. godinu za RTV Podgorica planirano 467.000 eura, a realizovano 422.950 eura.

,,Odlukom o budžetu Glavnog grada Podgorica za 2021. godinu RTV Podgorica planirana su sljedeća sredstva: transferi za javnu funkciju 825.000 eura, oprema za RTV Podgorica 275.00 eura i adaptacija prostora 35.000 eura”, navode iz Glavnog grada. Ukupno – 1,1 milion eura.

Tačno onoliko koliko je prethodna DPS podgorička garnitura, na čelu sa Mugošom, tvrdila da je ranije uložila u televiziju: ,,u opremanje prostorija i kupovinu dijela tehnike potrošen 1,1 milion eura’’. Na pitanje Monitora: ,,Da li su neka sredstva, tehnika, prostor i sl. naslijeđeni iz prethodnog perioda”, iz Glavnog grada su nam odgovorili: ,,Prostor RTV Podgorica je naslijeđen, odosno predstavlja vlaništvo Glavnog grada iz prethodnog perioda, a bio je namijenjen za gradsku televiziju.  S obzirom na činjenicu da navedeni postor nije bio tehnički opremljen, RTV Podgorica je raspisala dva javna poziva za nabavku adekvatne opreme za rad”.

Kada se sve sabere, uz uloženih 1,1 milion prije deset godina, isti iznos će biti izdvojen od našeg novca i ove godine, plus 422.000 od prošle. Ukupno preko 2,5 miliona eura. Skupo, a još nije proradilo. Za sada je u funkciji gradski radio koji ima četiri zaposlena (dva audio realizatora i dva novinara-urednika).

Krajem jula prošle godine Skupština Glavnog grada imenovala je Savjet RTV Podgorica. Na njegovom čelu je istoričar Živko Andrijašević. On nema iskustva sa TV ali je bio član Odbora direktora zbog dugova ugašenog Montenegro Airlinesa. Potpredsjednica Savjeta je Dragana Tripković. Ona već ima iskustva u TV, bila je članica Savjeta RTCG i jedna je od onih koji su 2016. glasali za smjenu Vojvodića, tadašnjeg direktora RTCG-a a sadašnjeg direktora RTV PG.

Članovi savjeta su Božidar Jaredić, Amer Ramusović i Husein Ceno Tuzović. Tokom prošle godine ispred NVO sektora za člana Savjeta bio je na finalnoj listi i bivši ministar kulture Branislav Mićunović. Povukao se kada je Građanska alijansa protestovala zbog netransparentnog rada Savjeta.

Ne treba zaboraviti da su za sljedeću godinu planirani izbori u Podgorici. Tako da je DPS-u televizija neophodna.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

HORIZONTI

VUČIĆEV REŽIM PRIJETI NASILJEM U SRBIJI I BOSNI: Ima li Crna Gora odgovor na Srpski (krimo)svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnogi se pribojavaju da će Vučić  krizu i studentske proteste pokušati riješiti nasiljem. Opoziciona poslanica Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera.  Režim je organizovao kampovanje „studenata koji hoće da uče“ u Pionirskom parku. Mediji su pokazali da je među „studentima“najmanje studenata a najviše aktivista SNS, fudbalskih huligana, jedan porno glumac, policajci….  Njima se 11. marta pridružilo i nekoliko desetina muškaraca u uniformama bivše zloglasne JSO

 

 

Formalni premijer Srbije u ostavci Miloš Vučević  u srijedu je na K1 televiziji upozorio da se „približavamo momentu kada država mora da primeni zakon u punom kapacitetu“ i kada „maltretiranje građana Srbije mora prestati“. Vučević, koga opozicija naziva batlerom porodice Vučić, je rekao „da će odluku o tome doneti državni vrh“. Prevedno -Aleksandar Vučić. Po ustavu, predsjednik ima ceremonijalna ovlašćenja zbog čega studenti koji mjesecima protestuju ne žele pregovarati sa njim „jer nije nadležan“. Studenti ukazuju na protivustavnu uzurpaciju vlasti Vučića i njegovog brata Andreja koji, mimo ustava i zakona, sa kumovima postavljaju i smjenjuju u državnoj vlasti i policiji. To potvrđuju i SKY transkripti.

Vučević, akter brojnih korupcionaških afera, je voditeljki Jovani Joksimović objasnio da je „Srbija u ovom trenutku ugrožena kao država od strane i unutrašnjih i spoljnih faktora…i da je to proces koji je dugo pripreman“. Vučević kaže da sve informacije policije, BIA-e (državne bezbjednosti) i vojnih službi govore da se sprema nasilje“ – iza kojeg su, po njemu, studenti kao instrumenti stranih sila.

Ovaj (sovjetski) narativ Vučićevi mediji su intenzivirali posljednje  sedmice u susret  velikog protesta studenata i građana u Beogradu. Radi se o pokušaju „obojene revolucije“, zavjere zapadnih službi protiv Srbije, i studentima kao „srpskim ustašama“.

Istovremeno, režim užurbano radi na mobilizaciji stranačkih pristalica, vojnika kriminalnih kartela, fudbalskih navijača, kompletnog sigurnosnog aparata (i umirovljenih policajaca i „bezbednjaka“) i zaposlenih u državnim službama, bilo ucjenama i  kupovinom.

Opoziciona poslanica u Skupštini Srbije Marinika Tepić je izjavila da očekuju hapšenje opozicionih lidera. Tepić je pustila audio snimak na kome je, kako tvrdi, osuđivani kriminalac i „jedan od glavnih crnokošuljaša braće Vučić“ Miljan Vidović Hofman. On telefonom sagovorniku objašanjava kako je sutra na „sastanku sa glavnim“ i da se spremaju „kačketi, maske, kao vojska bato…biće baš jako, ludilo bato“. Hofman najavljuje, isto kao i Vučić, da će protest 15. marta biti Dan D i „ako pobedimo, a hoćemo… sve ćemo da dobijemo“. Ovo se uklapa u dosadašnji obrazac korištenja kriminalaca kao provokatora i napadača na studente i sve oponente braće Vučić. Premijer Vučević je kao gradonačelnik Novog Sada, često koristio usluge kriminalaca za razbijanje protesta i javno se ljubio i slikao sa njima.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADA NE POŠTUJE ROKOVE VLASTITIH OBEĆANJA: Ludom radovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građanima su obećani rast standarda i novi putevi, privredi jednostavnije procedure i finansijska rasterećenja, evropskim partnerima –reforme… I mnogo toga je „odloženo do daljnjeg“. Biće, nadaju se optimisti

 

 

Kada je Milojko Spajić, još zelen na funkciji predsjednika Vlade, najavio da će u septembru prošle godine početi gradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica („paf-paf i 2024. u septembru želim da vidim ašov u zemlji“, M. Spajić, decembar 2023.) samo su najnaivniji povjerovali u izvodljivost datog obećanja. Još nerealnije zvučala je priča o tome kako će, „u narednih pet do sedam godina“ (otprilike do 2030.), Crna Gora dobiti „18 dionica autoputeva i brzih cesti“.

Kako sada stvari stoje, budu li za pet godina u funkciji tri, od obećanih 18 dionica autoputeva i brzih cesti, biće puna kapa. Ostalo – jednog dana.

Neka druga obećanja, lakša za realizaciju a neophodna za normalizaciju političkih, ekonomskih i društvenih odnosa u Crnoj Gori, zvučala su mnogo realnije. Za njihovo provođenje trebalo je samo dobre volje i, uglavnom, 41 glas u Skupštini Crne Gore. Opet, ni od njih, još uvijek, nema ništa.

Slijedeći premijerovo insistiranje da je ekonomija važnija od politike, krenimo sa tog kraja. Dijelom i zato što za ispunjenje tih obećanja vlast nije trebalo da podnese neku veliku žrtvu, u vidu smanjenja mogućnosti kadrovanja (političkog zapošljavanja po dubini) ili pojačane kontrole trošenja državnog novca preko Vlade, državnih i javnih preduzeća, lokalnih samouprava…

Od proljeća prošle godine slušamo priču o „skorom“ usvajanju zakona o stalnom sezoncu. Ipak, lako se može desiti da predstojeću turističku sezonu, uz narastajući problem sa plažama, dočekamo jednako nespremni kao i prošle godine. Ili sa zakonskim rješenjem koje će, prema dostupnim komentarima zainteresovanih, donijeti novih problema makar onoliko koliko i potencijalnih rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BRANO MANDIĆ, PISAC I NOVINAR: Potvrda da je imalo smisla pisati

Objavljeno prije

na

Objavio:

Koliko god bizaran bio ovaj slučaj policijske zloupotrebe, on se uklapa sa svjetskim trendom. Naglašena autoritarna politika osnažena kapitalom koji kontroliše tehnologiju i suštinski uređuje medijski prostor, nadvila se kao prijetnja sa obje strane Atlantika

 

 

MONITOR: Napisali ste da ste pomislili da je to nevjerovatno, kad ste dobili papir Uprave policije da je protiv vas pokrenut postupak  zbog  kolumne u kojoj ste kritikovali javni nastup profesora Aleksandra Stamatovića. Zaista je nevjerovatno. Pomalo i jezivo. Šta ste još pomislili kad ste pročitali dokument?

MANDIĆ: Pomislio sam da je policijsko pismo najbolja moguća reklama koja se može desiti jednom piscu i da ću morati da ubrzam objavu moje knjige sabranih eseja i kolumni “Zbogom novine”. Baš ovih dana radim na tom rukopisu, prilično obimnom, i ova prijava nekako savršeno zatvara krug. Dvije se misli smjenjuju. Prva, da sam sve dosad u životu pisao uzalud, i druga, da je možda ovo što se dešava upravo potvrda da je imalo smisla pisati, neka vrsta priznanja da sam neke stvari makar dodirnuo.

Zapravo, kad sam dobio to plavo pisamce, trebalo mi je malo vremena da shvatim da nije riječ o privatnoj tužbi, nego da je država procijenila da je moj teskt opasan po javni red i mir. Situacija je bizarna i zato izgleda neozbiljno i upravo tu vidim najveću zamku percepcije. To što izgleda neozbiljno, ne abolira nas da cijeli slučaj tretiramo kao ozbiljan pritisak na novinara i podrivanje slobode govora, što na koncu cijela ova situacija jeste. A što se smiješne strane tiče, kažu da se Kafka smijao dok je čitao djelove Procesa, mislio je kako je to jako zabavno i komično djelo.

MONITOR: Osim što je ovaj postupak policije prijetnja  slobodi govora, državne institucije  se stavljaju u zaštitu profesora koji je  u medijima iznio najprizemnije seksističke komentare, a smatraju da vi remetite javni red i mir jer kritikujete takvo ponašanje profesora, kao i Etički odbor UCG koji ga je zaštitio?

MANDIĆ: O slučaju seksističke opaske profesora Stamatovića nisam imao namjeru da pišem, sve je tu bilo dovoljno jasno i jadno da bi se javnost dalje edukovala. Mislim da je profesor svojim ponašanjem sam sebi naškodio, pokazao se u svijetlu koje je samo po sebi karikaturalno i ne ostavlja mnogo prostora za satiričnu intervenciju. Ali kad je Etički odbor Univerziteta Crne Gore porodio nekakvu jeftinu pseudifilozofiju u vidu odbrane našeg profesora “zavodnika”, stvar je postala sistemska. Tek onda sam krenuo da pišem, jer je riječ o zanimljivoj i značajnoj temi – lažnom moralu akademske zajednice. Presuda Etičkog odbora nije bila ni objavljena na sajtu Univerziteta, dobio sam je od jedne NVO koja je pratila slučaj. Zgranut sam bio tim jezikom, farisejskim konstrukcijama o dobrom profesoru koji hvali duh ispod majice i novinarku gleda kao cilj a ne sredstvo. Jednom riječju, mrak. Mrak bez trunke svjetla, tim prije što je Odbor imao nekoliko elegantih načina da profesora opomene, da se ogradi, nije uopšte morala ničija glava da leti. Ipak, autoritarne strukture ne dozvoljavaju ni najmanju pukotinu za kritiku, sve tu mora biti ugašeno, splasnuto, bezgrešno, kako bi podržalo simulakrumu od koga žive armije pokornih, gotovo anonimnih profesora, nespremnih za bilo kakav javni istup.

Da, upravo sam to htio da kažem, naš Univerzitet dobrim dijelom funkcioniše kao autoritarna struktura i samo nečiji autoritet, pretpostavljam rektorov, učinio je da se odmah nakon Stamatovićevog gafa Univerzitet jednim nepotpisanim saopštenjem ogradi od njegovog ponašanja. Međutim, kad je stvar predata na rješavanje po proceduri, Etički odbor je pokazao kakva je zapravo klima na Univerzitetu, kako se ubija zdrava misao tamo gdje bi trebalo da se uči sloboda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo