Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREKINUT JOŠ JEDAN LANAC KRIJUMČARENJA CIGARETA: Lisice za kriminalce ili drznike

Objavljeno prije

na

Dok matematičari računaju vrijednost zaplijenjenog tovara, drugi se pitaju gdje će cigarete završiti. Upućeni u tehnike krijumčarenja ističu da je zaplijenjeno tek djelić onog što prođe kroz Crnu Goru i da, po nepisanom pravilu, ceh plate oni koji se drznu zaraditi mimo glavnih organizatora

 

Arka. Nije riječ o kovčegu u kome se starozavetni Noje spasao od potopa, već policijski naziv za nedavni potop kriminalne grupe koja je, prema sumnjama istražitelja, krijumčarila cigarete bez akciznih markica.Tako je osmog dana avgusta, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, prekinut još jedan lanac ovog unosnog posla kojim su se decenijama mnogi obogatili, a sudeći i po ovoj akciji policije i tužilaštva mnogi se bogate i sada.

Akcija Arka je izvedena u Podgorici. Službenici policije su zaplijenili kamion sa  prikolicom bjelopoljskih registarskih oznaka u kome se nalazilo 1.243 paketa inostranih cigareta bez akciznih markica. Cigarete su, tvrde istražitelji, bile namijenjene sivom tržištu Crne Gore, kao i daljem krijumčarenju u zapadnoevropske zemlje. Procijenjena vrijednost zaplijenjenog tereta iznosi milion eura.

Dvije osobe su uhapšene, saopšteno je, dok se za jednim licem  koje je označeno kao organizator kriminalne grupe i dalje intezivno traga. Nadležni organi poručuju ,,nastaviće se aktivnosti u narednom periodu sa ciljem identifikovanja i procesuiranja svih lica – članova organizacije koja se bavi krijumčarenjem cigareta”.

O odlučnosti policije i tužilaštva da iskorijene kriminal kojim je država, javna je tajna, godinama punila svoje crne fondove (i privatne džepove), nedavno je govorio i direktor Uprave policije Veselin Veljović. On je, na godišnjoj konferenciji održanoj krajem jula, okružen svojim pomoćnicima, saopštio da se borba protiv krijumčarenja i nedozvoljene trgovine cigaretama sprovodila u prethodnih godinu dana kroz dva kriminalistička istraživanja i jedan obavještajni projekat u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom i osnovnim tužilaštvima. ,,Policija je u ovom periodu zaplijenila oko milion i po paklica cigareta“, pohvalio se Veljović.

Milion i po paklica. U zemlji koja troši i do 200 hiljada paklica dnevno. I koju je  tranzit (i) duvanskih proizvoda učinio svjetski poznatom. Malo bolji matematičari će izračunati da   poslednja zapljena od 1.243 paketa, procijenjena na milion eura, teži više od polovine svega onoga što je policija zapijenila tokom prošle godine.

Dok matematičari računaju količine i vrijednost (jedan paket – 50 šteka, jedna šteka – 10 paklica…), drugi se pitaju gdje su cigarete završile, a oni koji koji su malo više upućeni u sam proces krijumčarenja ističu da je to samo djelić onog što prođe kroz Crnu Goru. I da, prema nepisanom pravilu, ceh uglavnom plate oni koji se drznu zarađivati mimo glavnih organizatora i njihovih zaštitnika.

Ko su ti glavni, to možda crnogorska javnost nikada neće saznati, ali ono što za sada zna jeste da su zbog švercovanja cigareta hapšeni uglavnom anonimusi. Bez kamiona i aviona. Među njima se našla i 80-godišnja Beranka, kao formalna vlasnica jednog u nizu preduzeća preko kojeg su članovi kriminalne organizacije obavljali nezakonit posao.

Predrag Veljić se tereti da je sredinom marta prošle godine na teritoriji opština Bar i Rožaje, u cilju rasturanja neocarinjenih cigareta, uzeo 2.120 paketa cigareta marke marbl koje je prethodno preko firme svoje majke kupio od firme Unter klaren himel iz američke savezne države Delaver, obznanili su istražitelji svoj uspijeh.

S druge strane, da ni ova vrsta kriminala ne može biti uspješno realizovana ako nema pomoć državnih službenika, najbolje govori primjer iz 2018. godine kada je šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić novinarima saopštio da je policija u saradnji  sa Upravom carina i jednom inostranom partnerskom službom realizovala akciju kliker u kojoj su procesuirana dva pravna i 28 fizičkih lica, među kojima je bilo čak osam carinskih službenika osumnjičenih za primanje mita.

On je tada objasnio da su članovi kriminalne grupe od početka do avgusta te godine, po prethodno utvrđenom kriminalnom planu, krijumčarili cigarete iz Slobodne carinske zone Bar, s ciljem stavljanja u promet cigareta inostranog porijekla, bez akciznih markica na nelegalnom tržištu Crne Gore.Ta grupa je prokrijumčarila oko 40.000 paketa, pri čemu je pričinjena šteta za državni Budžet u vidu neplaćenih akciza i carina u visini od nekoliko desetina miliona eura.

Nekoliko mjeseci prije ove akcije, tačnije u martu 2018. godine, Baranin Isat Boljević priznao je pred predsjednikom podgoričkog Višeg suda Borisom Savićem da je kao predsjednik borda direktora Novog duvanskog kombinata (NDK), „bez ovlašćenja i znanja vlasnika“ iz magacina fabrike duvana iznio cigarete vrijedne najmanje četiri miliona eura a potom ih prebacio u iznamljeni magacin na Karabuškom polju, nadomak Podgorice. Boljević je prihvatio da odleži devet  mjeseci zatvora, plati 40 hiljada novčane kazne i uplati na račun Kliničkog centra 10 hiljada eura. Nama je ostala briga za toliko neupućene i naivne vlasnike NDK-a. Šta li će biti s njima?

Inače, kome je Boljević namjeravao da  da cigarete, istragom nije utvrđeno. Duvanski kombinat u Podgorici godinama je bio označen kao mjesto odakle se  cigarete tajnim kanalima izvoze u inostranstvo. Pod raznim (najzvučnijim) imenima i bez obaveznih akciznih markica.  A Boljević je davno priznao kako je dugogodišnji prijatelj sa Srećkom Kestnerom. Jednim od, kažu, utemeljivača ove privredne djelatnosti u modernoj Crnoj Gori. Kestner je, uostalom, u inostranstvu osuđivan upravo zbog šverca cigareta.

Dobro obaviješteni sagovornici za Monitor objašnjavaju da se šverc cigaretama u svim ovim slučajevima sprovodi po već uhodanom načinu. I utabanim stazama.

,,Cigarete su kontejnerima stizale u u Luku Bar, odakle su se istovarale i skladištile. Preduzeća prave neistinitu dokumentaciju kojom prikazuju da su cigarete izvezene. Tako izbjegavaju plaćanje poreza, akciza i carina na uvezene cigarete. Bez plaćanja dažbina Crnoj Gori cigarete veoma brzo idu na crno tržište, čak i van crnogorskih granica. U međuvremenu se prave fiktivni papiri a kontejneri se pune nekom drugom robom i šalju dalje do krajnje destinacije – fiktivne firme u Jordanu. Za pranje jednog kontejnera sa cigaretama, uzima se i do 150 hilljada eura“, objašnjava naš sagovornik.

Nameće se pitanje da li su istražitelji zaista dali sve od sebe da budu identifikovane osobe koje se bave pranjem papira i nezakonito zarađenog novca. I da protiv njih prikupi dovoljno čvrstih dokaza kako se ne bi desilo da, kao u nekim ranijim slučejevima, dokazi emigriraju iz tužilaštva.

To je bio slučaj sa dokazima o švercu cigareta o kojima je govorio nekadašnji šef policijskog odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala Predrag Šuković. On je svojevremeno optužio aktuelnog premijera Duška Markovića i direktora policije Veselina Veljovića da imaju veze sa švercom cigareta i nelegalnim poslovanjem mojkovačke fabrike cigareta, što su obojica kategorično negirali i pozivali tužilaštvo da reaguje i ispita te tvrdnje.

I Monitor je pisao o tome da navodno postoje brojna dokumenta i transkripti razgovora osoba povezanih sa mojkovačkom fabrikom duvana, među kojima su neki od najvažnijih ljudi u državi. Međutim, ti papiri nikad nijesu objavljeni a, prema tvrdnjama našeg verziranog sagovornika, ni ovdašnji istražitelji ne posjeduju ta dokumenta, odnosno, snimke.

Naš sagovornik navodi kako je u predmetu ,,mojkovačke cigarete” vidljivo da su neki službenici ANB -a sa Šukovićem obrađivali slučaj šverca  i povezanost najviših državnih funkcionera sa tim poslom. Vjeruje se da je ta strogo čuvana dokumentacija razlog prvog pokušaja kriminalizacije istražitelja koji im nije uspio. Tada su kriminalne grupe unutar sistema pokušavale Šukovića, koji ne pripada nijednom od ,,državnih” klanova, da povežu sa kriminalom kako bi ga ućutkali. Mjesecima su kopali po njegovoj biografiji a kako ništa kompromitujuće nijesu pronašli odlučili su se da ga ućutkaju na drugi način. Hicima (upozorenja?).

U tu istragu je, navodno, bila uključena i Uprava za sprječavanje pranja novca na čijem čelu je tada bio Predrag Mitrović na koga je takođe pucano ispred porodične kuće u Podgorici. Mitrović je ranjen, na sličan način kao kasnije Šuković, hicem u nogu. Slučaj ni do danas nije rasvijetljen.

Tadašnja specijalna tužiteljka Đurđina – Nina Ivanović, po čijem nalogu je i radio Šuković, kod koga su se slivale sve informacije iz ANB-a i Uprave agencije za sprječavanje pranja novca bila je upoznata sa svim prikupljenim dokazima o poslovanju fabrike cigareta u Mojkovcu i tokovima pranja novca.

No i pored toga istraga nije okončana hapšenjem osumnjičenih već smjenama na raznim nivoima. Tako je bez funkcije ostao premijer Igor Lukšić koji je naložio istragu, direktor policije Božidar Vuksanović, šef organizovanog kriminala Predrag Šuković, specijalna tužiteljka Đurđina – Nina Ivanović i direktor Agencije za sprječavanje pranja novca Predrag Mitrović. Takođe, svi oni iz ANB- a koji su sa Šukovićem obrađivali ovaj slučaj su smijenjeni ili penzionisani, dok je naša koleginica Olja Lakić, nakon što se približila visokopozicioniranim akterima unosnog posla, prvo fizički napadnuta, a kasnije i ranjena u nogu hicima iz pištolja. I ta istraga traje.

U javnosti se nakon toga sve češće pričalo o švercu cigareta i navodnim akterima. Sadašnji premijer Duško Marković tada je pozvao Specijalno tužilaštvo da reaguje, ali reakcije nije ni moglo biti, jer kako je to javno saopštio glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić dokazi u ovom slučaju su ,,emigrirali” iz tužilaštva. Nikada nije objelodanjeno koji su to dokazi nestali. I da li ih neko traži.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Prema najavama iz vladajuće većine vanredna sjednica Skupštine trebala bi da se održi sredinom januara i na njoj je planirano da se odlučuje o budžetu. Uz opasnost da se ponovi ometanje rada od strane opozicije, kao i krajem decembra kada je zaključen dalji rad Skupštine.

,,Možda su očekivali da ih izbacujemo iz Skupštine, pa da onda u nekoj atmosferi uzavrelih tenzija glasamo za budžet, ali mi nijesmo kao oni i nećemo tretirati opoziciju kao što su oni tretirali predstavnike sadašnje parlamentarne većine”, obećao je ove sedmice poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.

On je rekao da očekuje da budžet bude usvojen sredinom januara, na vanrednom zasijedanju i dodao da ,,privremeno finansiranje, ukoliko ne bude potrajalo, neće značajno ugroziti stvari”.

Neusvajanje brojnih zakona, među kojima i onih o izbornoj reformi, blokadom parlamenta ugrozili bi put ka EU, koji je tek odblokiran. Na to upozorava i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević: ,,Vjerujem da blokada neće dugo trajati jer sama blokada parlamenta sjutra znači i blokadu evropskog puta…Sada kada bi trebalo da imamo najviše zakona i dijaloga da nam krče evropski put, mi dolazimo do blokade na osnovu ne baš utemeljenih činjenica”.

Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. ,,Ova godina će biti možda izazovnija od 2026. jer, bez obzira na broj poglavlja koja će formalno biti zatvorena, najveći akcenat će biti na krupnim reformama”, rekla je Gorčević, dodajući da će ove godine raditi i na poglavljima koja će biti formalno zatvorena 2026. godine.

Izmjene izbornog zakonodavstva jedno su od pitanja važnih za pristupanje EU, a plan je da se završe tokom ove godine. Međutim sada je u blokadi i skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu. Plan vlasti kako da riješe taj problem ne uliva nadu.

,,Mi ćemo definitivno tražiti pragmatičnost. Ukoliko opozicija ne želi da sa vrati u Odbor, pregovaraćemo da se promijeni koncept samog Odbora”, kazao je Čarapić agenciji MINa, navodeći da je važno čuti i mišljenje EU u vezi sa tim.

On je rekao da je siguran da će EU tražiti od opozicije da se vrati u Odbor: ,,A ukoliko se oni i na taj poziv ogluše, onda imamo, prema mom mišljenju, čist put da ispregovaramo drugačiji model, koji će zasigurno reformisati izborno zakonodavstvo”, naveo je Čarapić. Nije teško zaključiti da je reforma izbornog zakonodavsta bez opozicije uzaludan posao.

Bilo blokada ili ne, ono što nas očekuje tokom ove godine uz rizik od daljeg produbljavanja političke krize su igre oko Ustava. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić traži promjenu najvišeg pravnog akta kako bi srpski jezik dobio status službenog, te zagovara izmjene propisa o državljanstvu da bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom. Lansirao je i ideju o formiranju ustavotvorne skupštine. Iz opozicije a i dijela vlasti oštro se protive ovim naumima.

Evropska komisija saopštila je da očekuje od Crne Gore da, prije donošenja bilo kakve odluke u vezi s dvojnim državljanstvom, prvo obavijesti EU.

Premijer Milojko Spajić izjavio da bez konsenzusa svih ,,relevantnih partija”, te etničkih i vjerskih zajednica neće biti izmjena Ustava. A kao alternativu prevazilaženju spornih pitanja  ponudio je platformu Barometar 26, koja predviđa da se ostave po strani pitanja koja dijele, da se spuste tenzije i obezbijedi fokus na EU agendu. Političke partije nijesu pokazale veliko interesovanje za ovu plattformu.

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Uz iritirajuću neodgovornost vlasti nakon nove tragedije na Cetinju.

 

Prethodni bojkoti i blokade

Nakon izbora 2016. godine, Demokratski front je bojkotovao Skupštinu većinom tadašnjeg mandata. Bojkotu su se pridružile i Demokratska Crna Gora i URA, s tim da su se ove partije postepeno vraćala u Skupštinu.

Demokratski front je povremeno bojkotovao rad Skupštine i u periodu 2015-17. izražavajući tako svoje neslaganje sa odlukom o pristupanju NATO-u.

Demokratska narodna partija i SNP ušle su u bojkot parlamenta i 2008. godine, nakon što je Crna Gora priznala nezavisnost Kosova.

SNP je posegnuo za bojkotom i 2001-02. zbog neslaganja sa DPS-om oko spornih pitanja državne zajednice Srbije i Crne Gore.

Skupština je bila kratko u blokadi i 2011. kada budžet nije usvojen zbog sukoba u tada vladajućoj koaliciji DPS-SDP.

Pokušaj blokade Skupštine najduže je trajao nakon izbora 2016, ali vlast je tada nastavila rad Skupštine i izglasavanje zakona bez većine opozicije.

Blokada je uslijedila i 2019. kada je opozicija tražila izborne reforme i prelaznu vladu.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Cetinjanin Marko Roganović podnio je policiji 3. januara krivičnu prijavu zbog uvredljivih i uznemirujućih komentara na račun svog grada i sugrađana.  On je naglasio da su objave koje je prijavio kod njega izazvale osjećaj uvrijeđenosti i ugroženosti.

Iz nadležnog Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, na čijem je čelu Lepa Medenica, Televiziji Vijesti je saopšteno da “prate i ocjenjuju da li u izjavama i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela”.

Više članova Ustava Crne Gore definiše odnos prema javno iznesenoj riječi. Članom 6 se precizira da država „jemči i štiti prava i slobode“ koji su „nepovredivi“, te da je „svako obavezan da poštuje prava i slobode drugih“. Član 7 zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu, dok je članom 8 precizirano da je „zabranjena svaka neposredna i posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu“.

Uz to, i nekoliko zakonskih akata precizira što se sve smatra govorom mržnje i na koji način se kažnjava. Zakon o zabrani diskriminacije definiše ga kao „svaki oblik izražavanja ideja, tvrdnji, informacija i mišljenja koji krši, raspiruje, podstiče ili pravda diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupa lica zbog njihovog ličnog svojstva, ksenofobiju, rasnu mržnju antisemitizam ili ostale oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući i netoleranciju izraženu u formi nacionalizma, diskriminacije i netrpeljivosti protiv manjina“.

Advokat Veselin Radulović kaže da su kazne za govor mržnje definisane Krivičnim zakonikom. Njime se govor mržnje sankcioniše prvenstveno u krivičnom djelu „izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“. Za to djelo propisana je kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.  Najteži oblik govora mržnje smatra se onaj nakon kojeg je došlo do nereda, nasilja „ili drugih teških posljedica za zajednički život naroda, nacionalnih manjina ili etničkih grupa koje žive u Crnoj Gori“. Za one čije su riječi izazvale ovakve reakcije, zakonom je propisana kazna zatvora do deset godina.

„Nažalost, crnogorsko pravosuđe, ali i društvo u cjelini, postalo je odavno tolerantno na razne oblike govora mržnje i ne može se govoriti o efikasnoj reakciji na takve slučajeve. Posebno je problematično što javni funkcioneri nerijetko koriste govor mržnje koji je uvijek posljednji korak prije nasilja“, kazao je Radulović.

Iz Centra za građansko obrazovanje ističu da su nedopustivi komentari prepuni uvreda, govora mržnje i neprimjerenih sadržaja koji se mogu vidjeti na brojnim portalima, posebno u vezi sa tragedijom na Cetinju.  Iz te nevladine organizacije su pozvali građane da prijavljuju komentare koji podstiču mržnju i nasilje, prelaze granicu pristojnosti i zakona, kako bi svi doprinijeli većoj odgovornosti za javno izgovorenu riječ.

„Pozivamo Ministarstvo kulture i medija da, u skladu sa članom 71 Zakona o medijima, sprovede inspekcijski nadzor i obezbijedi poštovanje zakona od strane osnivača internetskih publikacija“, saopštili su iz CGO-a.

Poučeni prethodnim iskustvom, počinioci će se najvjerovatnije  kazniti prekršajno, ukoliko se uopšte budu kaznili. Sa prekršajnom kaznom završio je tako i kolumnista Dragan Rosandić kada je napisao uvrjedljiv komentar nakon prošle tragedije na Cetinju kada je ubijeno desetoro u naselju Medovina.

Pravi primjer nekažnjivosti govora mržnje u javnom prostoru daje Marko Kovačević, visoki funkcioner Nove srpske demokratije, poslanik i predsjednik opštine Nikšić od maja 2021. godine. Prvi sudski postupak protiv njega pokrenut je samo mjesec nakon što je postao čelni čovjek Nikšića zbog negiranja genocida u Srebrenici. Viši sud u Podgorici utvrdio je da time „nije izazvao nacionalnu i vjersku mržnju“. Policija je u julu prošle godine podnijela prijavu protiv njega zbog povrede ugleda države nakon neprimjerene gestikulacije tokom intoniranja državne himne. Tužilaštvo u Nikšiću je odbacilo ovu prijavu. Ista instanca je na isti način ocijenila Kovačevićeve uvredljive komentare na društvenim mrežama upućene poslaniku DPS-a Oskaru Huteru u marta ove godine.

I Evropska unija primjećuje da crnogorsko društvo svjedoči porastu narativa podjela i polarizacije, uključujući govor mržnje, zasnovan na različitim političkim, etničkim i rodnim osnovama. U njihovom najnovijem izvještaju se navodi da je došlo do porasta govora mržnje i upotrebe rodno zasnovanog nasilja nad ženama u politici i javnom životu.

Prema istraživanju UNDP-a nasilje i govor mržnje najčešće se prepoznaju na društvenim mrežama (34,9%), zatim tokom predizbornih kampanja (31,4%), u medijima (17,4%), u parlamentu (9,3%) i u političkim partijama (7%). Društvene mreže postaju mjesto broj jedan za najintenzivnije nasilje nad političarkama, uključujući psihičko nasilje, posebno u obliku seksističkih i mizoginih primjedbi, ponižavajućih fotografija, zastrašivanja i prijetnji.

Zbog srama, straha i nekažnjivosti rodno zasnovanog govora mržnje i nasilja, svi oblici nasilja nad ženama se rijetko prijavljuju. Ukupno 81,4% onih koji su doživjeli ili svjedočili nasilju nikada nikome ne kaže za to.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo