Povežite se sa nama

OKO NAS

Prečicom do čitulje

Objavljeno prije

na

Fotografija nesrećnog srpskog policajca iz Vlasotinaca Miroslava Stamenkovića zakačena je na popularni i vrlo posjećeni Fejsbuk profil ,,Opština Berane – nezvanična prezentacija”, uz samo jednu propratnu rečenicu: ,,Počivaj u miru i neka ti je vječna slava”. Za samo nekoliko dana fotografiju je lajkovalo preko pet i po hiljada posjetilaca, uglavnom Beranaca iz Crne Gore, ali i iz dijaspore. Dokaz koliko se Berane stidi zbog tragičnog događaja u Srbiji.

Dvadeset sedmogodišnji policajac stradao je u razmjeni pucnjave sa pljačkašima zlatare u Vlasotincu. Dvojica pljačkaša, Darinko Vušurović (30) i Adnan Šuntić (21) bili su iz Berana. Treći, Velibor Lutovac (28), iz Bijelog Polja, ali je kroz društvo više bio vezan za Berane. Vušurović i Lutovac su takođe stradali u razmjeni vatre sa policijom, dok je Šuntić, navodno, ranjen.

Tek tada se doznalo da ova tri momka imaju debeo policijski dosije u Beranama, odnosno u Crnoj Gori. Adnan Šuntić dosije u policiji ima zbog nasilničkog ponašanja i tuče. On je ranjen u septembru 2010. godine, kada je Beranac Marko Zekić ubio njegovog brata od strica Jasmina Šuntića. Šuntić i Lutovac, kako se saznaje, ne tako davno bili su predmet istrage zbog pljačke zlatare u Sloveniji.

Ubijeni Velibor Lutovac u krivičnoj evidenciji ima pet djela. Hapšen je zbog dvije šumske krađe, protivpravnog lišenja slobode, ali ima i krivične prijave za nanošenje teških tjelesnih povreda, učestvovanja u tuči, kao i prekršaje vezane za remećenje javnog reda i mira. U dosijeu mu stoji i da je 2002. godine u holu srednje Medicinske škole u Beranama pokušao da ubije školskog druga V. P., koga je teško povrijedio, a rikošetirani metak povrijedio je i tadašnjeg maturanta V.V.

Vijesti su prenijele da je Beranac Darinko – Beko Vušurović nedavno izašao iz zatvora, i da u evidenciji ima nekoliko krivičnih djela. Od nanošenja lakših i teških tjelesnih povreda, do droge, za koju je i osuđivan. U novembru 2008. godine, na raskrsnici Ribarevine, uhapšen je dok je svojim audijem prenosio čak petnaest kilograma marihuane, namijenjene za prodaju i šverc. Takođe je bio svjedok na suđenju grupi koja je u Podgorici optužena za šverc dvije i po tone skanka. Krajem maja ove godine, Vušurović, njegov brat Darko (29) i njihov drug Marinko Đurišić (36) pretukli su vlasnika kafane Gas gas A. Đ. Pored svega toga stradali Darinko u dosijeu je imao i četiri prekršaja zbog remećenja javnog reda i mira. On je svojevremeno bio bokser Radničkog iz Berana i omladinski prvak Crne Gore.

Tako je ubistvo policajca Miroslava Stamenkovića u Vlasotincu podsjetilo javnost na Berane, kao grad na sjeveru Crne Gore koji je jedan od najjačih centara kriminala u državi, ali sasvim sigurno i u širem regionu.

Zahvaljujući svojim „žestokim” momcima, Berane je godinama unazad redovan gost u medijskim crnim hronikama. Nekoliko godina ovaj grad je držao lidersko mjesto na skali kriminala zahvaljujući aferi Balkanski ratnik, u kojoj su momci iz grada na Limu imali istaknute uloge. Draško Vuković, najpoznatiji od svih, visokorangirani u Šarićevom klanu, izašao je iz cijelog slučaja kao svjedok saradnik, svjedočeći čak i protiv svoga brata od tetke Dragana Labudovića i najboljeg druga Borisa Labana, koji se ni uz priznanje krivice i nagodbu nijesu mogli spasiti zatvorskih kazni, prvi od devet, drugi od jedanaest godina.

Među onima koji su zbog teških zločina zaradili teške zatvorske kazne svakako je i Milan Šćekić, zvani Čila. On je u Višem sudu u Podgorici osuđen na trideset godina robije zbog ubistva visokog policijskog funkcionera i svog rođaka i prezimenjaka Slavoljuba Šćekića.

Za ovo djelo bio je optužen i Beranac Vuk Vulević, koji je oslobođen, baš kao i za ubistvo jednog državljanina Srbije u Švajcarskoj.

Da mnogo Beranaca dobro pliva u švercu droge nije bila nikakva tajna ni prije akcije Balkanski ratnik. Neki su u zatvorima u Latinskoj Americi, a o broju onih koji robijaju zbog toga u zemljama okruženja suvišno je i govoriti poslije čitave serije tekstova koje je Monitor ispisao o kriminalnim klanovima i švercu droge. Trojica Beranaca koje potražuje Interpol Danske zbog narko poslova i dalje mirno šetaju beranskim ulicama.

Kada su pali prvi kilogrami kokaina na putu od Luke u Baru, pa dalje preko Berana i Rožaja, postalo je jasno da su se u ovim gradovima ukrstili putevi droge. Heroina, koji je dolazio sa Istoka, i kokaina iz Južne Amerike, odnosno sa druge strane svijeta. Takođe je postalo jasno da su se ukrstili i kriminalni krugovi u ovom regionu, i da veoma dobro međusobno sarađuju.

Pri ovim činjenicama ne treba da čudi što Berane i sjever Crne Gore po svijetu više ,,proslavljaju” sumnjivi momci, narkodileri i kriminalci međunarodnog kalibra, nego mnoge druge znamenite ličnosti.

Dok su, sa jedne strane, u tranzicionim procesima državni tajkuni i stečajna mafija počeli da ,,jedu” fabrike, ostavljajući za sobom gomilu nezaposlenih radnika, narkobiznis je ostajao i postajao najjača ,,privredna” grana i u tom prostoru je otvoreno najveće tržište rada za dokonu omladinu željnu brze zarade u profesiji kriminalac. Na ukrštenim putevima droge regrutovana je čitava armija mladeži iz sjevernih gradova.

Jedan policijski službenik je u to vrijeme iznio statistički podatak da su u odnosu na broj stanovnika gradovi na sjeveru davali najviše krupnih narkodilera na širim regionalnim prostorima. On je objasnio da se ,,žestoki” momci tim poslom bave uglavnom ,,preko grane”.

,,Odu na nekoliko mjeseci, godinu-dvije, i vrate se sa novcem kojim u svojim gradovima kupuju lokale i drugu imovinu”, ispričao je taj inspektor.

Prema njegovim riječima za jedan broj nezaposlenih i dokonih momaka ni robija nije opomena.

,,Izdrže kaznu. Vrate se. Ponovo odu i opet nastave da se bave tim poslom”, tvrdi ovaj dobro obaviješteni policijski izvor.

Omiljena destinacija beranskih i crnogorskih problematičnih momaka, kako se pokazuje, je Danska sa glavnim gradom Kopenhagenom. Kao anegdota prepričava se da se jedan policajac u toj zemlji zapitao – ,,koliki je taj grad Berane ako nam otuda stiže ovoliko kriminalaca i narkodilera”.

Beranci koji su se slavom ovjenčali zahvaljujući učešću u poslovima sa druge strane zakona, ranije su nerado tako stečen kapital ulagali u zavičaj. Nije nikakva tajna da mnogi od njih imaju vrijedne nekretnine ne samo u Beogradu, Podgorici i Budvi, već i po Evropi i Karibima. Posljednjih godina okrenuli su se poslovima i u Beranama.

Kada je prije četiri godine članovima Savjeta za bezbjednost državnog parlamenta predstavljena crnogorska ,,bijela knjiga kriminala”, kriminalci iz Berana su tada samo podvedeni pod ,,beranski klan”, ali i na dio koji djeluje u podzemlju. Od ta dva klana, ali i nekoliko solista sa dobrim vezama bliskim političkoj eliti, kriminalni milje je još bogatiji za ,,ratnike”, ali još za jedan klan koji je duže od godinu u zatvoru zbog šverca droge. Zbog toga nije prejako reći da je Berane grad sa možda i najviše kriminalnih klanova u Crnoj Gori. Osim što je sjedište tih družina, treba znati da u Beranama djeluju ili posluju i filijale pojedinih kriminalnih klanova iz susjedstva, posebno iz Rožaja.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo