Povežite se sa nama

Izdvojeno

PORTO BUDVA – SKADAR NA BOJANI: Gradnja zaustavljena poslije sedam godina

Objavljeno prije

na

Nestrpljenje  kupaca  vrijednih apartmana, stanova i ekskluzivnih poslovnih prostora dostiglo je vrhunac, nakon što se priča o gradnji velelepnog zdanja u centru grada, započetoj 2016. godine, pretvorila u aferu sa elementima pronevjere novca, izbjegavanja plaćanja poreza državi, obustave radova i krivičnih prijava nadležnim organima

 

 

Jedan od  većih apartmansko-poslovnih kompleksa u Budvi, smješten u blizini Starog grada, pod pretencioznim nazivom Porto Budva, kasni sa završetkom gradnje duže od pet godina. Nestrpljenje  kupaca  vrijednih apartmana, stanova i ekskluzivnih poslovnih prostora dostiglo je vrhunac, jer se priča o gradnji velelepnog zdanja u centru grada, započetoj 2016. godine, pretvorila u aferu sa elementima pronevjere novca, izbjegavanja plaćanja poreza državi, obustave radova, tužbi i krivičnih prijava nadležnim organima.

Investitor projekta Porto Budva je privredno društvo Alart centar Budva CG, doo., čiji su suvlasnici u jednakim djelovima, biznismen Naser Ramaj državljanin Kosova i Crne Gore i Alen Sijarić iz Bijelog Polja. Alart centar  zaključio je ugovor o zajedničkoj izgradnji sa Budvanima Borom i Jovom Lazovićem, vlasnicima zemljišta na kome se gradi.

Crnogorski pasoš Ramaj je dobio po osnovu programa ekonomskog državljanstva, u vrijeme premijerskog mandata Dritana Abazovića, sa potpisom ministra Filipa Adžića. Inače program takozvanog investicionog  državljanstva po osnovu ulaganja kapitala, ukinut je na insistiranje EU, 31. decembra 2022 godine.

Izgradnju ogromne zgrade u glavnoj ulici u Budvi, od početka su pratili mnogi problemi, od osporavanja megalomanskih gabarita odobrenih po osnovu kontroverznog DUP-a Budva centar, propadanja Mediteranske ulice tokom gradnje podzemnih garaža, do obustave radova na objektu koji je doveden gotovo do kraja.

Svemu je prethodio  kontroverzan i u javnosti burno propraćen način prisvajanja zemljišta u vlasništvu Opštine Budva u korist Bora Lazovića, tokom njegovog mandata na čelu opštinskog odbora DPS-a i predsjednika SO Budva.

Kupci stotina apartmana, brojnih poslovnih prostora i garažnih mjesta uglavnom su bogati ljudi, sa raznih međunarodnih adresa – Ukrajine, Rusije, Turske, Izraela, Srbije, Bosne, Albanije, Makedonije.., koji su kvadrat stana u Portu u izgradnji plaćali po 3.000 eura, da bi pri kraju gradnje ta cifra skočila i na 5 000 eura.

Mnogi od njih sada investitorima prijete tužbama i krivičnim prijavama zbog kašnjenja predaje ključeva, tražeći između ostalog i nadoknadu izgubljene dobiti. Kupci su dodatno uznemireni da im unosna ulaganja u Budvi ne propadnu, jer do njih stižu informacije da su žrtve prevare i da je uzrok usporene gradnje pronevjera njihovog novca. Učesnici u projektu izgradnje i prodaje nekretnina  u kompleksu Porto Budva međusobno su posvađani i optužuju jedni druge za teška krivična djela. Prodaja nekretnina  vršena je uglavnom preko firme Investment Montenegro doo, registrovane u Budvi, u vlasništvu Ane Ramaj, direktorice prodaje i sada bivše supruge Nasera Ramaja.

Na svjetlo dana iznose se podaci o navodnim prenosima uplata kupaca, koje su sa računa kompanije Alart, prebacivane na privatne račune njenih vlasnika, Ramaja i Sijarića, ali i na račun firmi izvršne direktorice Alart centra, Valentine Grubović iz Budve.

U pitanju su, navodno, milioni eura. Do sada je u Porto Budvi prodato nekretnina u vrijednosti od 60 miliona. Projekat je inače procijenjen na vrijednost od 50 miliona, što znači da su sredstva postojala da se objekat u potpunosti završi. Porto Budva sa svojih 11 spratova raspolaže sa 300 stambenih jedinica, 50 poslovnih prostora raznih kvadratura i oko 400 garažnih mjesta. Ukupna bruto korisna površina kompleksa iznosi 44.000 kvadrata.

O kakvom se građevinskom poduhvatu radi, najbolje pokazuje usporedba za Starim gradom Budva, koji se nalazi u neposrednoj blizini. Čitav Stari grad, opasan drevnim bedemima, ima 44. hiljade kvadrata stambene površine i oko 1.000 kvadrata u prizemljima kuća, odnosno poslovnih prostora.

U Portu je projektom  predviđeno 140 stanova, ali su oni dijeljeni na dvije apartmanske jedinice. Za sada je svoj kutak u kompleksu kupilo oko 130 klijenata, čiji je jedini interes da se objekat što prije završi.

Međutim, direktorica prodaje sa kojom je Alart raskinuo ugovor o saradnji, iznosi podatke kako je do sada oko 16 miliona eura od uplata kupaca, otišlo u privatne ruke. Novac navodno nije uplaćivan na račun Alart Centra , već su novac prisvajali i međusobno dijelili vlasnici kompanije.

Samo za jedan poslovni prostor izvjesna beogradska firma uplatila je više od 3.3 miliona eura na račun Alarta. Takođe, izraelska kompanija YZ Holdings Montenegro pazarila je Cazino u Portu, koji zauzima čitav jedan sprat, po cijeni od 16.4 miliona eura.

U svrhu informisanja ili dezinformisanja kupaca, formirane su grupe na mobilnoj aplikaciji  WhatsApp, na kojoj se razmjenjuju podaci oko aktuelne situacije u Portu. Jednu od njih pod nazivom Porto Budva owners, vodi Ana Ramaj, koja objavljuje podatke i dokumentaciju o navodnim malverzacijama i prisvajanju novca od kupaca stanova od strane vlasnika Alart Centra.

Na osnovu njene prijave iz juna ove godine, po nalogu osnovnog tužioca iz Kotora, Službenici Sektora za borbu protiv korupcije uhapsili su početkom avgusta Nasera Ramaja pod sumnjom da je počinio krivično djelo utaja poreza i doprinosa kao jedan od vlasnika privrednog društva d.o.o ‘Alart Centar Budva – CG’,  čime je pričinjena materijalna šteta budžetu Crne Gore u ukupnom iznosu od 2.044.008,64 eura.

Ramaju je tim povodom u Osnovnom sudu u Kotoru određena mjera nadzora i kućnog pritvora na rok od šest mjeseci, koji je istekao. Ranije je po istom osnovu uhapšena i izvršna direktorica Grubović, kojoj je  naloženo da do okončanja postupka ne napušta Budvu. Prijavom je bila obuhvaćena i firma Alart centar Budva- CG, zbog utaje poreza i doprinosa i od tada joj je po nalogu Poreske upave račun blokiran.

Blokirana je i sva imovina kompanije. Po tužbama grupe kupaca, javni izvršitelj iz Budve Darko Rajković unio je zabilježbu zabrane raspolaganja nepokretnosti  Porto Budva, koje nisu prodate.

Na aplikaciji WhtasApp prije dva dana objavljeno je – Pismo vlasnika stanova i poslovnih prostora u objektu Porto Budva- Glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, u kom se SDT  poziva da sprovede istragu u slučaju pronevjere novca kupaca nepokretnosti u stambenom kompleksu Porto u Budvi.

Pismo je putem mejla, kako se navodi, u ime svih kupaca poslala Ana Ramaj. Specijalnom tužiocu  poslato je 17 kupoprodajnih ugovora u ukupnoj vrijednosti od 2,7 miliona eura. Novac po njenoj tvrdnji nije uplaćen na račun Alart centra, na koji nije plaćen porez. Tu su i ugovori o cesijama, koje su inače Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja zabranjene sa privrednim društvima čiji je račun blokiran. Priloženi su ugovori sa advokatskom kancelarijom Ane Đukanović i kancelarijom advokata Miroslava Adžića, koji su pravni zastupnici Alart centra.

Suvlasnik Alart centra Naser Ramaj negirao je sve optužbe koje na njegov račun u javnost iznosi bivša direktorica prodaje. On je kazao za Monitor da nije tačno da su prisvajali novac od uplata, da su u pitanju lažne informacije i manipulisanje oštećenim kupcima, kako bi se prikrili sopstveni propusti. On takođe tvrdi da nema istine  u glasinama da vlasnici Alarta žele da kompaniju uvedu u stečaj kako bi izbjegli plaćanje poreza i dugova prema državi, niti je logično napustiti milionsku investiciju, kada se vidi da je zgrada gotovo privedena kraju.

Ramaj je reagovao na navedeno obraćanje SDT Vladimiru Novoviću iza kojeg stoje potpisi jednog broja kupaca, na način što im je putem WhatsApp poslao poruku,  uvjeravajući ih da će radove tokom 2025. godine privesti kraju i da ih niko neće ostaviti bez onoga što su platili.

Najavio je jači tempo radova svih izvođača u januaru, nakon praznika i moguće useljenje stanara, možda i narednog ljeta. Cilj nije da se gradnja zaustavi nego da se račun odblokira i da svi dobiju ono što su platili, naveo je Ramaj u poruci kupcima.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

MIRSAD TOKAČA, DIREKTOR ISTRAŽIVAČKO DOKUMENTACIONOG CENTRA, SARAJEVO: VP Šmit se uzdržao od korišćenja Bonskih ovlašćenja, da bi ojačalo BiH pravosuđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dodik se pogubio u panici jer se, prvi put, susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Ovaj put on  ne može računati na jednodušnu podršku opozicije.  I njima je jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet… Populističke poruke Dodiku trebaju da bi  obezbijedio političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila

 

 

MONITOR: Milorad Dodik je prvostepeno-nepravosnažno, proglašen krivim za nepoštovanje odluka Visokog predstavnika. Skupština RS je odluku Suda BiH nazvala državnim udarom, Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije je reagovao sa sedam zaključaka…Očito je:   pravosuđe BiH priznaje odluke VP Kristijana Šmita kao  zakonodavne. Šmit je “pobijedio”, a da nije morao da koristi Bonska ovlašćenja?

TOKAČA: Od samog početka je jasno da se sudilo po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine i da su dopune tog zakona koje je inicirao Visoki predstavnik zasnovane na njegvim ovlaštenjima, kao i svih njegovih prethodnika. On nije koristio Bonske ovlasti jer je intencija da se državne institucije Bosne i Hercegovine osposobe za samostalno  donošenje odluka i time ojačava vladavina zakona. Da je cilj drugačiji, bilo mu je mnogo jednostavnije da je upotrijebio Bonske ovlasti i trajno ga eliminirao iz političkog života. Mislim da je ovakav pristup  koji jača ulogu bosanskog pravosuđa potpuno ispravan.

Što se tiče marginalnih tipova koji Dodiku daju podršku, ona neće proizvesti nikakve posljedice, osim utiska koji oni žele proizvesti kod vlastite javnosti da predstavljaju nekakav politički faktor.

MONITOR: Visoki predstavnici EU parlamenta osudili su pritiske na Tužilastvo i Sud BiH, Altea snage su pomno pratile događaje…Aleksandar Vučić je, međutim, brzo došao u Banja Luku. Odluke donijete malo ranije u Beogradu  potcrtavaju stav da stranci ne bi trebalo da se miješaju u BiH prilike. Da li se Srbija- a Vučić se poziva na Deklaraciju Svesrpskog sabora, u stvari-miješa?

TOKAČA: Kada bi Bosna imala prijateljsko okruženje, a ne agresivne susjede koji imaju teritorijalne pretenzije, onda ne bi bilo ni potrebno za bilo kakvim prisustvom međunarodnog faktora. S jačanjem državnih institucija i ta uloga će slabiti. Mada je- već sada jasno, da se Bosna i sama može braniti od nasrtaja susjeda. Zar to nije dokazano devedesetih? Upravo bi Dodik i Vučić trebali biti zahvalni međunarodnim faktorima koji su bosansku armiju zaustavili pred Banja Lukom i častili ih entitetom.

Tzv. „srpski svet“ je roba upotrebljiva samo za srpsku mitomansku ideologiju. Osim toga, sva ova šarada je pokušaj Vučića i njegovog režima da skrene pažnju sa događaja u Srbiji-na jednoj strani, i testiranja bosanske odlučnosti da brani suverenitet i integritet države, na drugoj strani. Cilj je da se u miru postigne ono što nije uspjelo ratom. Ipak, svjestan je Vučić da nisu ovo devedesete. A miješanje u unutrašnja pitanja samo dugoročno šteti odnosima Bosne i Srbije.

Interesantan je sinoćnji poziv Dodika na pregovore. Svakom racionalnom je jasno da su razgovori u miru i bez tenzija i ucjena dobrodošli. Samo, on mora znati da se ti pregovori vrše unutar institucija bosanske države, u Predsjedništvu i Parlamentu. Dakle, Dodik je nenadležan i treba svoju funkciju obavljati unutar entiteta. Prije bilo kakvih pregovora mora povući sve antiustavne zaključke i odluke entitetskog parlamenta.

MONITOR: Podršku je prisustvom u Banja Luci Miloradu Dodiku, dao bivši tužilac i gradonačelnik Njujorka-a u skorije vrijeme i advokat Donalda Trampa, Rudolf Đulijani. Koliko se tu radi o motivima lične i „komercijalne“ prirode a koliko to može imati veze i sa promjenom administracije u Vašingtonu?

TOKAČA: Utopljenik se za slamku hvata. Đulijani-kao i mnogi slični njemu, ima svoje interese, a oni su striktno komercijalne prirode. Pitanje je da li ćemo ikada saznati kolika je cijena njegovog dolaska u Banja Luku?! Radi se o aktivnosti pojedinca koji, moguće, ima veze s novom administracijom, ali to neće proizvesti nikakve posljedice. Sve je to uzaludno bacanje novca poreskih obveznika.

MONITOR: Otvorenu podršku Dodiku dao je i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović. On ovaj proces  smatra pokušajem da se Dodik „izbaci iz politike“. Milanović pominje i položaj Hrvata u Federaciji BiH. Dodik je, godinama,   rado viđen Milanovićev gost koji je podržavao intencije HDZ BiH i dijela zvanične Hrvatske, o samostalnom hrvatskom entitetu. To je savezništvo koje se, izgleda, lako ne napušta?

TOKAČA: Antibosanske snage u Hrvatskoj su uvijek na strani velikosrpskih namjera, a sve s ciljem da ostvare svoje velikohrvatske ciljeve. Takva politika je proizvela stanje u kojem trenutno u Bosni živi između 8 i  10% etničkih Hrvata, s tendencijom rapidnog smanjivanja. Ne postoji niti jedno Ustavom utvrđeno pravo Hrvata koje nije ispoštovano. Treba pogledati činjenice, jer oni na državnom nivou participiraju u vlasti s 33,33 posto a na nivou Federacije sa 50 posto.  Postoji li zemlja na svijetu u kojoj manjina ima takav stepen zastupljenosti u vlasti? Priča o novom „entitetu“ su pusti snovi, jer su i ovi koji postoje rezultat rata i zločina i nestat će, prije ili kasnije.

Što se tiče „izbacivanja iz politike“ Milorada Dodika, bilo bi interesantno čuti šta misli Milanović o učešću presuđenih kriminalaca u vlasti i političkom životu Hrvatske nakon odluka njihovih sudova?! On kao „europejac“ je valjda čuo za vladavinu zakona?! Njegovo petljanje u odluke pravosudnih institucija Bosne je diplomatski skandal i trajno remeti dobrosusjedske odnose između Bosne i Hrvatske.

MONITOR: Kako  gledate na Dodikove tvrdnje da je on bio jedini čovjek u Evropi kojem je suđeno za nepostojeće krivično djelo? Pozivao se na procedure donošenja zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, a da odluke Visokog predstavnika ne spadaju u zakonsku legislativu…

TOKAČA: Pa, i Bosna je jedina država u Evropi koja ima Visokog predstavnika s neograničenim ovlastima! Sada kada je njegova koža u pitanju, on se tako zdušno i patetično poziva na Parlament i institucije države, odjednom je samarićanski spreman na razgovore i dogovore. Pri tome, svjesno ignoriše „kraljevske“ ovlasti Visokog predstavnika koji su godinama postojanja postdejtonske Bosne donosili različite odluke i zakone koji su štitili ustavni poredak i mir u Bosni. Nekada su takve odluke odgovarale nekim političkim akterima, a ponekada nekim drugim. Treba biti jasno da su to populističke poruke koje Dodiku trebaju obezbijediti političku podršku i podršku naroda. Jučerašnje okupljanje par hiljada ljudi u Banja Luci pokazalo je da je i ta podrška izlapila i da je mogao napabirčiti paritjske funkcionere i entitetske službenike te simboličan broj onih koji su dovoljno indoktrinirani njegovom retorikom koja je galimatijas bemislenih ideja-tumačenja Ustava države kako se njemu svidi, te u isto vrijeme prijetnji sukobom i poziva na mir.

MONITOR: Dodik je izjavljivao  da će se od navodnog političkog progona „boriti do kraja“. Opozicija u RS nije bila spremna na podršku ovoj najavljenoj borbi, a Dodik je čak optuživao SDS da je „izdala Radovana Karadžića“. SDS je, tražio od Dodika da podnese ostavku. Koliko se i da li, opozicija u RS, politički razlikuje od SNSD i Dodika?

TOKAČA: Ako pažljivo analizirate njegov narativ vidite da je on kontradiktoran, da čas prijeti-čas nudi razgovore, čas ucjenjuje, čas optužuje vlastitu opoziciju, a čas Sarajevo. On se potpuno pogubio u panici koja ga je uhvatila, jer se  prvi put susreće sa situacijom koju ne može kontrolisati i diktirati. Priča o pregovorima sa Federacijom je besmislena. Bilo kakvi pregovori mogu se odvijati samo u okvirima institucija države, a ne između entiteta.

Drugo,  prvi put on ne može računati na jednodušnu podršku opozicije, jer je i njima jasno da se radi o ličnom problemu Dodika, a nikako problemu koji dotiče entitet. Razlike između SNSD i opozicije svode se na metode borbe za vlast i svijest opozicije da se ciljevi koje postavlja Dodik ne mogu realizirati mirnim putem. Gospodin Mirko Šarović je u nedavnom intervjuu jasno rekao da njegove političke pristalice neće izdati Bosnu-. To je radikalno suprotno onome što i Dodik i neki iz opozicije žele, a tu izjavu nisu s radošću primili.

MONITOR: BiH je u velikom zastoju sa EU integracijama. Dodik je u svom „planu B“, kao krajnje mjere pomenuo zahtjev Srbiji za konfederacijom sa RS, a kasnije i federacijom i monetarnom unijom.  Da li su ovo sasvim nerealni planovi ili im „vetar u leđa“ daje sve komplikovanija globalna situacija, posebno lakoća sa kojom Tramp i Putin uspostavljaju vezu?

TOKAČA: Zastoj je rezultat komplikovanog političkog sistema na jednoj strani, ali i radikalno različitih političkih ciljeva aktrera u procesu EU integracija. Mi smo zarobljeni u sukobu dva nepomirljiva koncepta. Na jednoj strani je većinska Bosna koja želi uređenje države na građanskim principima i visokim standardima ljudskih prava, dok je na drugoj strani koncept etničkih zajednica i pokušaji dominacije etničkog nad građansko-liberalnim. Plan rasta je blokiran jer se u njemu koristi terminologija koja entitete tretira kao države.

Dodatno, još su prisutne političke snage koje uz pomoć instruktora iz susjedstva žele ostvariti ratne ciljeve političkim sredstvima-jer to nije uspjelo ratom, genocidom i zločinima.

Mnogo je različite retorike koju Dodik koristi u zavisnosti od toga kome se obraća. U konačnici, svjestan je on da se to ne može ostvariti bez sukoba. Sve se svodi na retoriku očajnika koji se potpuno pogubio u iščekivanju sudske presude.

Nastasja RADOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Ponašanje Trampove  administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto da budu saveznik, mogle postati protivnik

 

 

Od početka njegovog drugog predsjedničkog mandata od januara ove godine, nepredvidljivost Donalda Trumpa učinila je da se evropska politička elita osjeća izuzetno nervozno. Zaista, postoji sve veći konsenzus među evropskim političarima, diplomatama i analitičarima da je svijet dostigao opasnu prekretnicu, onu koja ugrožava međunarodni poredak zasnovan na pravilima i potencijalno ga zamjenjuje novom erom imperijalizma velikih sila koja je podstaknuta rastućim autoritarizmom, nacionalizmom i desničarskim populizmom. Trumpove prijetnje da će uvesti oštre carine EU i silom zauzeti Kanadu, Grenland, Panamski kanal, izgledale su nečuvene do sada i neizvodljive. Ali ponašanje njegove administracije prema evropskoj sigurnosti navelo je mnoge na zaključak da bi SAD, umjesto toga da budu saveznik, mogle postati protivnik.

Trumpov lični interes i transakcijski pristup, koji malo mari za principe pravde, ljudska prava i međunarodno pravo, prijeti ne samo da žrtvuje Ukrajinu, već i da potkopa uspostavljeni evropski bezbjedonosni poredak. Dobro utvrđeni narativ, onaj koji prikazuje Ukrajinu kao žrtvu, Rusiju kao agresora, Volodimira Zelenskog kao demokratski izabranog lidera, a Vladimira Putina kao diktatora; SAD i Evropu ujedinjene u opoziciji, Trampova administracija je okrenula naopačke.

Friedrich Merz, čovjek koji će najvjerovatnije biti sljedeći njemački kancelar i donedavno snažan zagovornik jakih odnosa između SAD-a i Evrope, upozorio je da je za Evropu došlo „pet minuta do dvanaest“ i da se Evropa, iako se nada da se transatlantsko partnerstvo može održati, mora pripremiti za najgori scenario – taj da Evropa više nije strateški prioritet za SAD, da su oni prepušteni sami sebi i da se mogu suočiti s budućom ruskom agresijom bez američkog bezbjedonosnog kišobrana. Lideri u evropskim prestonicama bili su primorani da razmišljaju o nezamislivom.

Kenet MORISON
 (Autor je profesor istorije i direktor Instituta za humanističke i političke studije Univerziteta De Montfort u Velikoj Britaniji. Autor je sedam knjiga o modernoj istoriji Zapadnog Balkana)
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo