Kao u čuvenom filmu u kojem se glavni lik budi svakoga jutra u istom danu, crnogorska javnost i ove sedmice obnavlja – još jedan petak. Čeka se ishod dijaloga između vlasti i dijela opozicionih partija oko uslova u kojima će biti održani naredni izbori.
Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić najavio je da će ovaj petak biti ,,vrlo važan” i, u skladu s tim pozvao učesnike razgovora da se još jednom presaberu. ,,Kao na početku ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno, ali petak bi trebalo da bude dan kad bi sve trebalo da bude dogovoreno ili ništa da ne bude dogovoreno”, naglasio je Krivokapić.
Pretjeranu vjeru nije pokazao ni u mogućnost da dijalog uspije ni da ne uspije: „Činjenica da su se prvi put okupili lideri partija, da to traje tri mjeseca, da su uvod u sve ovo bili nemiri na ulicama, da je rasprava o Vladi produbila nepovjerenje i da je političko nepovjerenje u Crnoj Gori ogromno, ostavlja obje mogućnosti otvorene”.
Zapinje, po svemu sudeći svuda. U Sporazumu o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore, sporan je, za početak, datum održavanja izbora. Opozicioni pregovarači raspisivanje lokalnih izbora u Tivtu, dok pregovori traju, shvatili su kao provokaciju i traže da oni budu raspisani kad i parlamentarni.
Kompromisa, kako pišu Vijesti, nema oko zahtjeva opozicije da dobiju rukovodeća ili pomoćnička mesta sa proširenim ovlašćenjima u ANB-a (generalni inspektor) i Agenciji za elektronske medije, kao ni oko predloga da uređivački tim Informativnog programa RTCG podnese ostavku. Sporan je i predlog da se uvede ,,posebno ovlašćena osoba u lokalnoj samoupravi ili na državnom nivou, koja bi kontrolisala finansijske odluke lokalnih samouprava”. Predstavnici Vlade nijesu se saglasili da opozicija ima pravo veta u upravnim odborima šest kompanija u kojima država ima većinsko vlasništvo, odnosno u EPCG, Aerodromima, Pošti Crne Gore, Montenegro erlajnsu, Monteputu, Plantažama. Dogovora nema ni oko predloga izmjena Zakona o specijalnom tužulaštvu kako bi se krivična djela povrede biračkog prava prebacila u nadležnost tog tužilaštva.
I vladini i nevladini izvori saglasni su da tok pregovora najtrnovitijim čine priče o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i RTCG.
,,Politički subjekti, potpisnici Sporazuma upućuju javni apel postojećem uređivačkom timu Informativnog programa RTCG, na čelu sa direktorom TV Crne Gore Radojkom Rutović da u skladu sa principom javne odgovornosti i u cilju pružanja sopstvenog doprinosa rješavanju političke krize i izgradnje povjerenja u izborni proces, podnesu ostavke i time omoguće izbor novih kadrova”, predloženo je u dokumentu, ali za takvo rješenje ne postoji saglasnost predstavnika Vlade. Predviđa se i formiranje skupštinskog odbora za praćenje medija.
Vladajuća partija, oko Javnog servisa, smatra da je dovoljno pozvati medije na poštovanje profesionalnih standarda i, u skladu sa predlogom Pozitivne, formirati posebno radno tijelo koje bi se bavilo izvještavanjem Javnog servisa i svih medija o izbornim aktivnostima.
Provladini mediji izvještavaju kako predstavnici SDP-a, GP URA, Demosa i SNP-a stalno proširuju spisak zahtjeva. Prema saznanjima Pobjede, na inicijativu predstavnika SNP-a opozicija je zatražila još dva pomoćnička mjesta u ministarstvima zdravlja i prosvjete, što je načelno prihvaćeno. DPS je takođe prihvatio da opozicija uđe u upravne odbore javnih preduzeća u kojima država ima vlasništvo, ali pod uslovom da se ne blokira rad tih kompanija. Demos, URA i SDP smatraju, što su precizno naznačili u platformi, da funkcija predsjednika parlamenta i dalje treba da pripada Ranku Krivokapiću.
DPS kaže da se pozicija Krivokapića ne može vezivati sa uslovima za pripremu slobodnih i fer izbora i da je riječ o političkom pitanju koje nema suštinske veze sa izbornim procesom.
Dnevne novine naglašavaju kako svaki sastanak počinje novim zahtjevima dijela opozicije. ,,Veliki broj zahtjeva je nezakonit i daleko od evropskih standarda. Za neke partije ništa ne znači što bi smjena uređivačkog tima u RTCG bila nezakonita, i činjenica da partije ne upravljaju Televizijom, pa traže da DPS utiče na urednike i direktore da podnose ostavke, što je apsolutno nemoguće”.
Kad bi postojao neko ko čita samo Dnevne novine, i situaciju posmatra, sa nekog od grčkih ostrva, na primjer, pomislio bi kako se siroti DPS u ovoj zemlji potpuno obnepitao, a podli opozicionari hoće da mu uzmu i to malo jada đe se još nešto pita. I sve u suprotnosti sa evropskom praksom.
U svakom slučaju, pregovarači imaju šta da presabiraju. Krivokapić je objasnio da je skratio dalji rad na tekstu upravo zbog toga što je vidio da se javljaju nove i nove teme koje produblju nepovjerenje. „Šanse su iste kao na početku, jer je i problem isti – duboko nepovjerenje koje postoji”.
Mora se i to jednom napisati: u pravu je Rako Krivokapić. I oko nepovjerenja i oko toga da se pregovarači moraju presabrati.
Možda treba mrvicu precizirati – prevashodno opozicioni pregovarači.
DPS je presabrao. Šef je ponudio šta je ponudio, nakon silnih zatezanja i glumatanja može se očekivati još poneki ustupak.
Mnogo više posla oko presabiranja, naravno, ima opozicija. Monitor je već pisao o tome da u kratkom roku i bez ulaska u institucije sistema ,,po dubini”, veoma teško spriječiti čak i najkrupnije predizborne zloupotrebe vlasti. Čak i kad bi se to postiglo, ostaje borba sa vaninstitucionalnom hobotnicom čiji kraci divljaju na svakim izborima u ovoj državi.
Brzo se kod nas zaboravlja, malo ko se još sjeća svega onoga što je zabilježeno na lokalnim izborima u Beranama u martu 2014. Na dan izbora opozicioni aktivisti upali su u improvizovane štabove DPS-a u kojima je dijeljena „jednokratna humanitarna pomoć” kao paravan za kupovinu glasova. Video snimcima su zabilježene prodavnice mješovite robe, ateljei i privatne kuće pretvorene u mini-štabove Demokratske partije socijalista. Grupa opozicionara na nekoliko mjesta otela je spiskove po kojima je građanima dijeljeno, najčešće po 50, ponekad i sto ili dvjesta eura.
,,Uzeli smo im papire sa spiskovima koji su sadržali ime prezime, broj telefona, količinu novca koja je dodijeljena i svojeručne potpise onih koji su pare uzeli. Na dva takva mjesta od osam do deset i po, novac je već bilo uzelo blizu 500 ljudi”, objašnjava Bato Đurišić, odbornik u SO Berane. On podsjeća da je policiju obavijestio o dijeljenju para na šest mjesta. ,,Nijesu reagovali nikako”.
Protiv sedam funkcionera DPS-a podnijete su krivične prijave. Državne institiucije nijesu mrdnule. DPS je uzvratio time što je tužio opozicionare koji su otimali spiskove za ,,oduzimanje stvari” od kojih su, kasnije, odustali.
,,Sve je zataškano, a dosad nije bilo jačih dokaza od onoga što smo mi imali”, kaže Bato Đurišić.
Crnom Gorom odavno su ispletene urbane legende o tome kako se premijerov brat Aco Đukanović pojavljuje kao logistička podrška na raznim važnim izborima. Koji legalni mehanizam to može da spriječi.
No treba držati na umu činjenicu da DPS ne dostiže lako većinu kojom se poslije diči kao da je ogromna i kao da protiv njegove premudre vlasti rovari tek šačica različitih ekstremista. Razne izborne brojke govore o tome, uključujući i one sa prethodnih izbora, kao i one sa predsjedničkih izbora 2003. kada je vlast morala da promijeni zakon jer iz dva pokušaja na izborima za predsjednika Filip Vujanović nije uspio da dobije većinu upisanih birača. Pobijedio je tek kad su propisali da je dovoljna većina onih koji su na izbore izašli.
Nije lako opozicionarima koji o uslovima za izbore pregovaraju, ali izvjesno, neuporedivo je teže onima u čije ime pregovaraju. Građanima koji ovoj vlasti žele kraj zbog nemaštine i neslobode.
Miloš BAKIĆ
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno1 sedmica
INTERVJU3 sedmice
OKO NAS3 sedmice
ANKETA4 sedmice