Jedan tužilac košta nas koliko četiri ljekara specijalista. Ako je specijalni, može da vrijedi i koliko osam ljekara specijalista. Nije u pravu premijer, para za povišice u zdravstvu ima, ali one idu na raskošan život čuvara režima
Širom svijeta zdravstveni radnici pozdravljaju se aplauzima, zbog izuzetnog požrtvovanja i teške borbe sa korona virusom. U Crnoj Gori, malko je drugačije. Nikšićka bolnica, protekle sedmice: predsjednik Crne Gore Milo Đukanović stoji kraj milionski vrijednog mercedesa, čuvenog „majbaha”, a plješće mu desetak zdravstvenih radnika, koji mjesecima brane Crnu Goru od korone bez adekvatne medicinske zaštitne opreme, i sa platama s kojima majbah ne bi mogli da kupe ni kad ne bi jeli ni pili do kraja života. Umjesto da on plješće njiima. Zbog plata koje su po nekoliko puta manje od ministarskih i poslaničkih. Zbog uslova u kojima rade. Zbog toga što još nijesu napustili zemlju kao hiljade njihovih kolega.
Đukanović je čašćen aplauzom, iako je samo koji dan ranije, zahvaljujući glasovima njegove Demokratske partije socijalista (DPS), odbijen predlog opozicije da se povećaju plate zdravstvenim radnicima. Što im vlast obećava još od prije korone.
Premijer Duško Marković najavio je još prošle godine da Vlada razmatra „ne simbolično, već suštinsko povećanje zarada za zaposlene u zdravstvu”. Najavio je da će se to desiti već ove godine. No, od povišica nema ništa, iako nam je korona pokazala koliko vrijede ljekari i dobar zdravstveni sistem. Prema podacima Monstata prosječna zarada u zdravstvu iznosi – 559 eura.
Marković, upitan šta će Vlada uraditi kako bi povećala plate ljekarima, prošle godine je kazao: „To nije pitanje volje Vlade već realnog finansijskog okvira kojeg ne smijemo da ugrozimo ne samo zbog visine zarada već održivosti javnih finansija od kojih zavisi razvoj države”.
Navodno, finansijski sitem ni ove godine ne može da izdrži „suštinsko povećanje zarada” zdravstvenim radnicima. Premijer i Vlada su se poslužili malim trikom, kako bi u doba korone zamaskirali razlike između ljekarskih plata i plata ministara, poslanika, tužilaca, sudija. Svi oni imaju po nekoliko puta veće zarade od doktora specijalista. Nedavnom odlukom Vlade, zdravstveni radnici su dobili povećanje od 15 posto na martovsku platu, a paralelno premijer je najavio smanjenje plata funkcionerima u javnoj administraciji za 50 odsto za maj i jun.
Da li je dovoljno smanjiti funkcionerima plate dva mjeseca, i da li zaista nema novca u budžetu za „suštinsko” povećanje zarada ljekarima i prosvjetnim radnicima? Sudeći prema podacima o zaradama u ministarstvima, sekretarijatima, direktoratima, parlamentu, tužilaštvu, pravosuđu, novca ipak ima. Samo se ne raspodjeljuje kako treba. Ministri, direktori direktorata, državni sekretari, tužioci mjesečno dobijaju po tri, četiri hiljade eura, ne računajući kartice za gorivo, besplatnu hranu, putovanja, dnevnice i ostale privilegije. Ukoliko im i supružnici, što nije rijetko, rade na sličnim poslovima, kućni budžet, ovog nemalog broja zaposlenih na budžetu, dostiže i do osam hiljada eura mjesečno, ne računajući dodatne privilegije. Ljekari specijalisti o tome samo mogu da sanjaju.
„Meni kao specijalisti osnovna zarada sa deset godina radnog staža je 690 eura, i to nakon povećanja od 12 posto na martovsku platu”, kaže za Monitor Milena Popović Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine, inače epidemiološkinja. Ona objašnjava da će ljekar specijalista sa četiri dežurstva, koliko je maksimum, i 20 godina radnog staža, dobiti oko – 1.100 eura. „Važno je napomenuti da nemaju svi mogućnost dežurstava. U primarnoj ih nema, u bolnicama ne dežuraju svi. Institut za javno zdravlje ih nema. Zato mi i tražimo da se govori o osnovnim zaradama”, kaže ona.
Specijalni tužilac Milivoje Katnić uspio je u jednom mjesecu prošle godine da sa dežurstvima platu nabudži na cijelih – 9. 657 eura! U ovaj iznos ne ulaze gorivo, dnevnice, prezentacije i slično. Da li zaista Katnić vrijedi koliko osam ljekara specijalista? Problem je upravo u tome što ovdašnjim vlastima vrijedi. Prva Familija može da bude mirna. Uzalud afere, majbasi, milonski satovi, banke, vile. Onih koji se zalažu za to da sudijama, tužiocima i funkcionerima u pravosuđu plate budu i do nekoliko puta veće nego ljekarima, to objašnjavaju tvrdnjom da je to važno zbog autonomije pravosuđa. Praksa je, međutim, pokazala da je sa visokim zaradama, stanovima i stambenim kreditima koje im je poklonila vlast, pravosuđe tonulo u sve dublju političku kontrolu. Čuvari vlasti i sistema nepravde koji je kreirala, postali su upravo oni najplaćeniji u tužilaštvu i sudstvu.
Katnićeva plata, prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, iznosi od 2.200 do 2.800 eura. Katnić, za razliku od većine tužilaca i funkcionera u pravosuđu nije član brojnih tijela. Članstvo u njima osnovnu platu povećava za još koju hiljadu eura. Valjda zato Katnić – dežura. No, treba imati u vidu i da oni u tužilaštvu koji Agenciji za sprečavanje korupcije prijavljuju svoje zarade u raznoraznim tijelima, možda ne prijavljuju dežurstva.
Uzmimo za primjer vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića. Njegova osnovna plata je tu kao i Katnićeva – oko 2.600 eura. Stanković je, međutim, član Tužilačkog savjeta, Komisije za ocjenjivanje, Savjeta za vladavinu prava, Komisije za polaganje pravosudnog ispita. Mjesečno on, zahvaljujući tome, prihoduje u prosjeku oko 3.500 eura. Bez dežurstava, dnevnica, goriva, telefona i ostalog. Praktično, platu ne troši na osnovne potrepštine. Plus što ne mora ni da brine o krovu nad glavom. On i supruga, poslanica Draginja Vuksanović Stanković, prihoduju skupa oko 5.500 eura. Samo osnovne zarade. Posjeduju ukupno, prema zvaničnim podacima – četiri stana. Ipak, Vlada je za Stankovića izdvojila 28 hiljada eura stambenog kredita, po povoljnim uslovima. Kao da je beskućnih. Rata, cijelih – 70 eura. Prama obveznika, tužilac je pomognut i pored činjenice što mimo svega ima oko 55.000 eura ušteđevine.
I specijalni tužilac Saša Čađenović od plate koja iznosi 2.506 eura, ne računajući dodatke koje ne prijavljuje, izdvaja cijelih 78 eura za stambeni kredit. Tako redom. Isto je i u sudstvu. Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković dobio je u februaru prošle godine stan od 92 kvadrata od Vlade, iako u njegovom imovinskom kartonu stoji da ima kuću od 110 i stan od 52 kvadrata. Plata mu je oko 2.500 eura. Ustavni sud poznat je kao jedna od brana ove vlasti.
Prema prošlogodišnjim podacima Samostalnog sindikata zdravstva, trećina medicinskih radnika u Crnoj Gori, njih oko 3.000, nema riješeno stambeno pitanje zbog toga što se godinama za izgradnju stambenih jedinica nije izdvajalo dovoljno novca.
Šampionka u zaradama i kvadratima je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica. Njena osnovna plata iznosi 2.800 eura. Dodatno mjesečno zarađuje u prosjeku još oko 1.100 eura u raznoraznim tijelima i komisijama. Dakle, oko 4.000 eura samo na plate i naknade. Bez dodataka i drugih privilegija. Vlada joj je uz sve, tri puta rješavala stambeno pitanje.
Nije vlast široke ruke samo za vrh pravosuđa. I nižerangirani tužioci i sudije prihoduju više hiljada mjesečno i uživaju u dodacima. Primjera radi, Mirko Bulatović, rukovodilac Višeg tužilaštva u Bijelom Polju, ima platu od 1.737 eura. Od Fudbalskog saveza dobija dodatnih 187 eura, dakle mjesečno oko 2.000 eura. I nije tako puno, rekao bi neko. Ali platu svakako ne troši na gorivo. Bulatović je, recimo, prema putnim nalozima dostupnim na sajtu tužilaštva, u maju 2018. zadužio službeni mercedes na sedam dana – iz nigdje u nigdje. Gdje je bio, ne piše. Samo da je prešao 240 km. Zgodno, sam je sebi potpisao putni nalog. Nije jedini.
Ljekar specijalista kog smo pitali ko mu plaća gorivo kad putuje službeno, odgovara smijući se kao da sluša vic. „ Ja, ko bi drugi“.
Njegov nadležni ministar Kenan Hrapović uspio je prije koju godinu, o trošku budžeta, da pređe preko 12.000 kilometara. Kao da je obilazio planetu. Hrapovićeva plata je, treba imati razumijevanja, prosječna ministarska – oko 1600 eura. Plus dodatnih 380 eura za članstvo u Savjetu za privatizaciju.
To je ono što kaže imovinski karton. Praksa pokazuje da ministar u crnogorskoj Vladi mjesečno u prosjeku izađe oko – 4.000 eura. Uz osnovnu platu ide varijabila od 40 posto, što je 640 eura tokom deset mjeseci u godini. Prekovremeni rad – još 441 euro. Gorivo – dodatnih 500 eura. Uz to iće i piće bez ograničenja i ostale ministarske blagodeti. Dnevnice da ne brojimo.
Posebna kategorija su raznorazni državni sekretari, pomoćnici ministara, direktori direktorata i ostali anonimusi koji imaju plate skoro kao ministarske, ili tužilačke. Uz sve, ne razvlače ih po novinama, kao tužioce i ministre, i gotovo su nepoznati javnosti. Oni su tihi pouzdani stub režima.
Za lustraciju. Kad ukucate u pretragu ime Goran Jovetić, ne izađe ni jedna vijest. Jovetić je državni sekretar u Ministarstvu javne uprave. Njegova plata je 1.321,64 eura plus dodatnih 751 eura prihoda po osnovu članstva u raznoraznim tijelima. Uz naknadu za autorska prava dobija dodatnih 370 eura mjesečno, dakle, ukupno – 2.442 eura. Jovetić je izgleda i zaslužni umni radnik, a niko ga i dalje ne zna. Naknade za članstvo u tijelima ne dobija u jednakim mjesečnim anuitetima, tako da nekada može mjesečno preći i četiri hiljade eura. Naravno, tu se ne računaju svi oni dodaci, poput varijabila, goriva, dnevnica i ostalog.
Jovetić je rođen pod srećnom zvijezdom, pa mu i supruga Jelena radi u Ministarstvu finansija. Njena osnovna plata je 1.025 eura. Dodatno, prema kartonu, tokom prošle godine mjesečno je prihodovala oko 828 eura iz državnog budžeta, niko ne zna po kom osnovu. To ne navodi u kartonu. Dakle, ukupno oko 1.900 eura. Jovetići, ko god da su, prihoduju mjesečno makar kao i Stankovići. Plus što smo ih pomogli sa 40.000 eura kredita koji otplaćuju – 40 eura mjesečno!
Oni su samo prmijer. Ništa posebno. Da je ova kategorija državne administracije dobro zbrinuta pokazuje i podatak da poneko uz ostale zgode upiše u imovinski karton – jahtu. Poput direktora Direktorata za socijalnu zaštitu Gorana Kuševije. Nije dao uvid u bankovni račun. A, da, dobio je od Vlade 18.000 eura stambenog kredita. Iako ima stan od oko 90 kvadrata. Osnov sticanja – ostalo. Rata stambenog kredita – 73 eura. Doduše, njega bar poznajemo. On je onaj koji je uvijek tu da opravda Vladu i socijalne ustanove kad se ogriješe o socijalno ugrožene kategorije.
Međutim, malo ko zna ko je Zdenka Radulović. Plata joj je 3.900 eura. Ona je „ministar savjetnik“ u ambasadi Crne Gore u Parizu. I supruga Vladimira Radulovića, doskorašnjeg ambasadora Crne Gore u Belgiji, sada državnog sekratara u Ministarstvu vanjskih poslova. Radulovićeva osnovna plata sada je 1.400 eura. Osnovna. Dok je suprug bio u Belgiji, ukupno su samo od plata prihodovali oko 8.000 eura.
Državni sekretari su izreda i članovi Državne izborne komisije. Tako, generalna sekretarka Vlade Nataša Pešić ima platu od 1.390 eura, plus nadoknadu iz Državne izborne komisije, koja nekada bude 300, a nekih mjeseci i 1.300 eura. I još dodatnih 460 eura za članstvo u Komsiiji za polaganje stručnog ispita.
Ni poslanici ne zaostaju. Plata poslanika DPS Branka Čavora je – 1.800 eura. Plus mjesečna naknada za zakup stana od 330 eura. I varijabila svaki drugi mjesec 200 eura. To je oko 2.300 eura bez skupštinskog restorana, goriva, putovanja i dnevnica… Nakupi se.
Zanimljiv je i primjer poslanice vladajuće partije, bivše gradonačelnice Kotora Marije Ćatović. Ona i suprug su moguće najbogatiji penzioneri u Crnoj Gori. Ćatovićeva prima 2.000 eura skupštinske plate, i dodatno – 1.300 eura penzije. Suprug ima penziju od oko 1.000 eura. Dakle, 4.000 eura, bez privilegija.
Tvorci službenih verzija lažu. Para ima. Naših. Za one koji čuvaju režim. Milena Samardžić napominje da nijesu ljekari ti koji su tapšali Đukanoviću u Nikšiću, nego medicinske sestre. Logično. Režim čuvaju oni najbogatiji, koji se plaše da izgube povlastice, i oni najsiromašniji koji se plaše da izgube ono što im omogućava da jedva održe goli život. Zato tapšu.
Pravili smo poređenje između ljekara i opsluživača režima. Stanje u prosvjeti je još gore. Oni zaslužuju posebnu priču.
Milena PEROVIĆ KORAĆ
DRUŠTVO4 sedmice
IN ENGLISH2 sedmice
IN ENGLISH2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
SVIJET3 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU1 sedmica