Povežite se sa nama

MONITORING

PREDSJEDNICI SUDOVA STRAHUJU DA MOŽE DOĆI DO ZAGUŠENJA PREDMETIMA: Sudove čeka vanredno stanje

Objavljeno prije

na

Sudovi se nakon 25. maja polako vraćaju u redovan rad, ali će ih sačekati neriješeni predmeti prije i tokom Vladinih mjera

 

Dok se stanje sa korona virusom polako dovodi u red, sudije strahuju da bi u njihovim institucijama tek mogla da izbije kriza nakupljenih predmeta.

Za vrijeme trajanja Vladinih vanrednih mjera  usljed epidemije virusa COVID-19, sudovi su postupali samo u predmetima za koje nije bilo potrebno prisustvo stranaka. Suđenja  su održavana samo u hitnim slučajevima. Suđenja u ostalim predmetima odlagana su do dalje odluke suda. No, iako je stanje u sudovima bilo neredovno, građani, advokati i tužioci redovno su pokretali postupke pred sudskim instancama. Zbog toga će sudije nakon ublažavanja mjera u sudnicama (koje su predviđene za 25. maj), pored predmeta koje su odložili ranije, morati da rade na predmetima koji su podnijeti tokom trajanja epidemije, ali i onim koji budu oformljeni nakon 25. maja. To bi u osnovnim, višim i sudovima za prekršaje, koji procesuiraju veliki broj predmeta, moglo značiti „zagušenje“ sudija.

Iako u Vrhovnom sudu Crne Gore tvrde da je za vrijeme epidemije smanjen priliv predmeta u sudovima, predsjednici sudova, pogotovo onih u gusto naseljenim područjima, strahuju od velike gomile predmeta.

Sudija Alija Beganović, predsjednik bjelopoljskog Suda za prekršaje, smatra da  sudije nakon vraćanja u normalan rad čeka zahtjevan  posao. ,,Naravno,  ovo vrijeme će doprinijeti većem broju neriješenih predmeta. Sudije će biti u obavezi da učine dodatne napore da se nakon vraćanja suda u redovan rad zakažu sva ta suđenja u što je moguće kraćem roku. To će biti realnost svih sudija u Crnoj Gori, prvenstveno onih koji postupaju u prvom stepenu“, kazao je Beganović za Monitor.

Osnovni sud u najvećoj opštini na sjeveru Crne Gore – Bijelom Polju je, na primjer, već počeo sa pripremama za  rad nakon 25. maja, kako u njihovim sudnicama ne bi došlo do nagomilavanja predmeta.

„Sud će nakon početka uobičajenog režima, intenzivirati rad u granicama mogućeg. Rasprave i pretresi će biti zakazivani u većem broju nego ranije. Sa  posebnim režimom u odnosu na predmete hitne prirode koji imaju prioritet. Vrijeme godišnjih odmora za sudije i službenike koje je do sada bilo u julu i avgustu, djelimično će se skratiti u tom periodu ili pomjeriti za kasnije  kako bi se, što je moguće više, ublažile posljedice prekida redovnog režima rada nastalog kao posljedica epidemije korona virusa“, kazao je Monitoru predsjednik bjelopoljskog Osnovnog suda Radule Piper.

Njegov sud je  do 16. marta (kada su Vladine mjere stupile na snagu) imao 1.237 neriješenih predmeta, dok je nakon toga (do 11. maja) pristiglo još 494 predmeta. Piper je saopštio da njihov pravosudni sistem nema opciju da izdvoji rezultate obrade predmeta pristiglih nakon 16. marta, ali da su nakon Vladinih mjera od ukupnog broja predmeta riješena 494 predmeta.

Većina predsjednika osnovnih sudova će postupiti kao Piper, ukoliko dođe do zagušenja od kojeg strahuju, ali još nijesu preduzeli konkretne mjere. Predsjednici sudova koji inače ne obrađuju veliki broj predmeta, poput kolašinskog ili pljevaljskog, smatraju da kod njih nema straha da će doći  do zagušenja.

Podgorički Sud za prekršaje, koji obrađuje najveći broj predmeta iz svoje nadležnosti, mogao bi doći u nezgodnu poziciju jer je dvoje njihovih sudija izabrano u druge crnogorske sudove, a njihova radna mjesta još nijesu popunjena.

Predsjednica tog suda Nada Bjeković uvjerena je da će i u narednom periodu „uz puni angažman sudija, efektivnost i efikasnost u radu, odgovornost, trud i rad svojih saradnika obavljati posao tako da postignu odlične rezultate“. Vidjećemo.

Od vanrednog stanja u procesu rada strahuje i podgorički Viši sud, koji u redovnim uslovima obrađuje najveći broj predmeta iz svoje nadležnosti. Portparolka tog suda Aida Muzurović pojasnila je da oni ne strahuju od priliva predmeta iz drugostepene nadležnosti, koji obično čine većinu ukupnog broja predmeta, jer su sudije drugostepenih odjeljenja radile neprekidno s obzirom da se u tim slučajevima uglavnom ne zahtijeva prisustvo stranaka.

Do problema će doći u prvostepenom krivičnom (predmeti Višeg tužilaštva) i specijalnom (predmeti Specijalnog tužilaštva) referatu, gdje se održavaju glavni pretresi, a na kojima nerijetko prisustvuje veliki broj stranaka u postupku (okrivljeni, advokati, javnost).

„Preuranjeno je govoriti o mjerama koje će se preduzeti. To će zavisiti od priliva predmeta, ali treba očekivati određene redukcije u planu godišnjih odmora, a ako se ni tim mjerama „zagušenje“ ne bude moglo izbjeći, razmisliće se o prekovremenom radu kroz radne subote i slično“, kazala je  Aida Muzurović za Monitor.

Smatra  da im više od angažovanja sudija problem može biti prostor.

„Ukoliko mjere za održavanje fizičke distance i dalje budu na snazi, neće se moći koristiti kancelarije za suđenja sa više okrivljenih, a ni sudnice za suđenja sa velikim brojem okrivljenih, pa će pronalažanje adekvatnih prostora biti najizraženiji problem u budućem periodu“, objašnjava Muzurovićeva.

Zagušenje očekuju i osnovni sudovi u Podgorici i Nikšiću, najnaseljenijim gradovima u Crnoj Gori. Samo u Podgorici je od 16. marta (do 8. maja) pristiglo 1.499 predmeta.

Predsjednik nikšićkog suda Vukota Vujačić smatra da će se redukovani rad njegove institucije značajno odraziti na ukupne rezultate suda, ali i na poštovanje rokova.

„Uvjeren sam da će sudije ovog suda prema novonastalim okolnostima nastojati da efikasno rješavaju sve predmete u radu i da će nastojati da ažurno postupaju u zaduženim predmetima poštujući odredbe procesnih zakona i tako  ublažiti efekte smanjenog rada… U tom smislu povećaće se i obim posla drugih državnih službenika u sudu, prevashodno savjetnika i pripravnika, koji će pomoći sudijama u izradi nacrta odluka i time doprinijeti ukupnim rezultatima rada suda“, kazao je Vujačić za Monitor.

Iz PR službe Vrhovnog suda Crne Gore, kojim predsjedava Vesna Medenica, nijesu željeli da detaljnije komentarišu način organizacije nižih sudova nakon popuštanja mjera u sudnicama. Samo su saopštili da organizaciju posla samostalno obavljaju predsjednici sudova.

„Što se tiče organizacije rada sudova, o njoj predsjednici sudova samostalno odlučuju, kako bi se presude donosile blagovremeno. Predsjednik suda može, u skladu sa Zakonom o sudovima, izmijeniti godišnji raspored poslova u slučaju većeg broja predmeta. Takođe, predsjednik suda može donijeti odluku o radu u smjenama (u sudovima u kojima to nije uobičajena praksa), ili donijeti odluku o prekovremenom radu sudija, ako broj predmeta to zahtijeva“, saopšteno je Monitoru iz Vrhovnog suda.

Ne treba zaboraviti glavno: pravo i pravda u Crnoj Gori odavno su  u vanrednom stanju.

 

Neće dirati plate sudijama „prepoznatim po radu“

 

Na osnovu Vladine Odluke o obračunskom koeficijentu za fiskalnu 2020. godinu, koja će biti primijenjena prilikom obračuna majske i junske plate, predsjednicima sudova i sudijama (funkcionerima „A“ i „B“ kategorije), biće umanjene majska i junska zarada  50 odsto.

Grupom poslova „A“ obuhvaćeni su predsjednici Vrhovnog i Ustavnog suda Crne Gore. U grupi poslova „B“ su predsjednici: Apelacionog, Upravnog, Višeg, Privrednog, Osnovnog i Višeg suda za prekršaje. U ovoj grupi su i sudije Vrhovnog, Ustavnog, Apelacionog, Privrednog i Upravnog suda

Iz Vrhovnog suda saopštili su da se odluka neće odnositi na sudije koje su prepoznate po velikom broju predmeta – sudiju Višeg suda za prekršaje, sudiju Osnovnog suda, sudiju Suda za prekršaje, kao i na predsjednika Suda za prekršaje.  Kazali su  i da su ova radna mjesta klasifikovana u grupu poslova „C“.

Saopštili su da Vrhovni sud „ne može da prejudicira da li će smanjenje zarada u maju i junu uticati na motivaciju rada sudija“.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo