Vlada Crne Gore, ministarstva i većina opština nijesu željeli da odgovore na pitanja Monitora u vezi sa znatnim povećanjem zaposlenih po osnovu ugovora o djelu
Još od afere Snimak, i pravila „jedan zaposleni, četiri glasa“, jasni su mehanizmi Demokratske partije socijalista – zapošljavanja u zamjenu za podršku na glasačkom listiću. Akcije udomljavanja birača, najčešće u državnim organima i javnim preduzećima, sudeći po tadašnjem snimku šestočasovne sjednice, praksa su uoči svakih izbora.
Više nezvaničnih izvora Monitora tvrde da se u javnoj upravi masovno zapošljavaju ljudi po osnovu ugovora o djelu, koje popularno nazivaju „honorarcima“. Za razliku od honoraraca koji se zapošljavaju radi obavljanja povremenih i privremenih poslova, ovi ljudi rade regularne poslove u ministarstvima, opštinama i javnim preduzećima, uz puno radno vrijeme i obaveze. Za razliku od ugovora o radu (na određeno ili neodređeno vrijeme), ugovor o djelu se može raskinuti u bilo kojem trenutku voljom bilo koje ugovorne strane bez pravnih posljedica. To je, tvrde, idealano za kontrolu zaposlenih, koji u svakom trenutku mogu da izgube „državni posao“.
Prema saznanjima Monitora, državna uprava je u prvoj polovini godine značajno povećala broj zaposlenih po osnovu ugovora o djelu. U nekim resorima je u julu (mjesec pred parlamentarne izbore) bilo duplo više, a negdje i tri puta više, zaposlenih po osnovu ugovora o djelu, nego u januaru.
Najdrastičnije uvećanje bilo je u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čijem je čelu potpredsjednik Vlade Milutin Simović. U tom resoru je u januru bilo zaposleno njih 18 po osnovu ugovora o djelu, a u julu 58 – više od tri puta.
U Ministarstvu održivog razvoja i turizma u julu je bio 61 zaposleni po osnovu ugovora o djelu, a na početku godine duplo manje – 29. Ministarstvo kulture u januaru je imalo devet zaposlenih „honoraraca“, a u julu ih je bilo 23. U Ministarstvu saobraćaja i pomorstva broj zaposlenih po istom osnovu porastao je sa šest na 14, dok ih je u Ministarstvu prosvjete u julu bilo 76, a početkom godine 52 zaposlena po osnovu ugovora o djelu. Isto se, prema informacijama Monitora, događa u organima uprave i u opštinama.
U posljednjem presjeku predizbornih zapošljavanja (4. avgust) objavljenom na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije, nijesu upisana zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, iako su, prema saznanjima Monitora, mnogi od ovih ugovora zaključeni u julu, nakon raspisivanja izbora (20. juna). Prema Zakonu, ukoliko organi javne uprave zapošljavaju nakon raspisivanja izbora, odluke o zapošljavanju, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, moraju dostaviti Agenciji. U to spadaju i zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu, odnosno obligacionim odnosima. Državnom organu koji prekrši taj član zakona slijedi novčana kazna u iznosu od 5.000 do 20.000 eura.
Nijedno od 17 ministarstava, niti Vlada Crne Gore, od petka ne odgovaraju na pitanja Monitora u vezi sa zapošljavanjem po osnovu ugovora o djelu.
PR službe gotovo svih ministarstava, kao i Vlade Crne Gore, uputile su novinara Monitora da odgovore na postavljenja pitanja potraži podnošenjem zahtjeva za slobodan pristup informacijama, iako su ranije bez problema odgovarali na novinarska pitanja. Odgovore na ova pitanja je i besmisleno tražiti na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer nije riječ o gotovoj informaciji sačinjenoj u formi dokumenta, ili o dokumentaciji, zbog čega je jasno da su PR službe samo izbjegle da odgovore na pitanja.
Da je riječ samo o odugovlačenju i izbjegavanju odgovora pokazala je situacija sa Ministarstvom finansija, koje je u januaru imalo osam, a u julu 21 potpisan ugovor o djelu. Nakon što su ga uputili na slobodan pristup informaciji, novinar Monitora je podnio zahtjev svim ministarstvima, pa i resoru zaduženom za finansije, kojim upravlja ministar Darko Radunović. Iz službe za slobodan pristup informacijama u Ministarstvu finansija u ponedjeljak su potvrdili da postavljenj pitanja nijesu za njih već za PR službu.
„Pitanja uputite PR službi Ministarstva finansija, jer se po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ne odgovara na pitanja već se dostavlja gotova informacija odnosno dokumentacija (kopija)“, navodi se u odgovoru službe tog resora.
Ostali smo uskraćeni i za objašnjenje PR službe Ministarstva finansija, nakon što smo im proslijedili odgovor službe za slobodan pristup informacija. Kao i kod ostalih Vladinih resora, dvije su mogućnosti – zaposleni u PR službama ne znaju propise iz oblasti kojima se bave ili ne žele da govore o temi zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu.
Nadležni za javnu upravu i zapošljavanje u državnim organima – Ministartvo javne uprave nikako nijesu odgovarali na pitanja Monitora. Javnost je ostala uskraćena za broj zaposlenih u javnoj upravi na osnovu ugovora o djelu. Nijesu odgovorili ni u kojim institucijama je zaposleno najviše honoraraca i na kojim radnim mjestima.
Iako, otkad su osnovani govore o smanjenju broja zaposlenih, racionalizaciji – Ministarstvo javne uprave, kojim rukovodi ministarka Suzana Pribilović, nije izuzetak u zapošljavanju honoraraca. Oni su u januari imali sedam zaključenih ugovora o djelu, a u julu 14. Nijedan od zaposlenih na osnovu ugovora o djelu nije prijavljen Agenciji za sprječavanje korupcije, iako je, prema saznanjima Monitora, bilo takvih zapošljavanja i tokom juna i tokom jula.
Prema saznanjima Monitora, određena zapošljavanja po osnovu ugovora o djelu u Ministarstvu javne uprave, ali i ostalim ministarstvima, zaključena su bez odobrenja užeg kabineta Vlade Crne Gore. Time je prekršen princip iz plana optimizacije javne uprave, koji kaže da se ugovori o djelu ne mogu zaključivati bez takvog odobrenja.
Tako su se priključili praksi javne uprave koju kritikuju u gotovo svim izvještajima o realizaciji plana. U posljednjem Izvještaju o realizaciji Plana optimizacije javne uprave (jul-decembar 2019) navodi se da je na centralnom nivou zaključen 561 ugovor o djelu bez saglasnosti užeg kabineta Vlade, dok je u lokalnim samoupravama zaključeno 790 takvih ugovora bez odobrenja užeg kabineta predsjednika opštine (Vlade).
Iz budžeta Crne Gore za ovu i prethodnu godinu, međutim, ne može se zaključiti da je Vlada Crne Gore imala namjeru da smanji broj zapošljavanja honoraraca. Dok je 2019. godine za isplatu honorara po osnovu ugovora o djelu iz Budžeta Crne Gore bilo opredijeljeno 6,35 miliona eura, taj iznos je značajno uvećan ove godine – 8,59 miliona. Pa se postavlja pitanje zašto bi se u izbornoj godini povećavao budžet za zapošljavanje po ugovoru o djelu, ukoliko Vlada planira da optimizuje javnu upravu i smanji broj ovakvih radnih sporazuma?
Broj zaposlenih honoraraca raste i u opštinama
Prema izvještaju Ministarstva javne uprave ugovori o djelu predstavljaju dominantna radna angažovanja u jedinicama lokalne samouprave. U decembru je gotovo polovina njih (790) bila zaključena bez odobrenja užeg kabineta Vlade ili predsjednika opštine.
Prema saznanjima Monitora, u opštinama se i ove godine veliki broj građana zapošljava na osnovu ugovora o djelu. Najviše ih je u julu bilo zaposleno u Podgorici (44), zatim u Nikšiću (35), Bijelom Polju (27), Cetinju (23), Pljevljima (23), Baru (14), Ulcinju (12) i Rožajama (7). Svi ovi ugovori, prema saznanjima Monitora, ističu 1. januara naredne godine. U registru Agencije za sprječavanje korupcije, dostupnom na sajtu nije upisana većina ovih zapošljavanja.
Od pomenutih opština, na pitanja Monitora, odgovorila je samo Prijestonica Cetinje. Oni su saopštili da u organima lokalne samouprave, stručnim i posebnim službama nema zaposlenih koji su angažovani po osnovu ugovora o djelu. Istovjetan odgovor Monitor je dobio od Opštine Plužine.
Od ostalih su odgovorili čelnici Berana, Kotora, Mojkovca i Tuzi. U Beranama je zaključeno deset ugovora od djelu, dok je u Mojkovcu angažovano četiri honorarca.
U Opštini Kotor tvrde da su u januaru angažovali 15 osoba na osnovu ugovora o djelu, dok ih je trenutno angažovano 68.
Opština Tuzi je u prvobitnom odgovoru navela da su od januara do jula imali zaključeno 28 ugovora o djelu, dok su 03. avgusta imali aktivna samo njih 22. Međutim, kasnije su pojasnili da je došlo do greške i poslali novi odgovor u kom navode da nijesu imali zaključenih ugovora o djelu, niti zapošljenih honoraraca.
Ivan ČAĐENOVIĆ