Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDIZBORNI ULCINJ: Samo obećanja ne nedostaje

Objavljeno prije

na

Teško je nabrojati što su sve prethodnih sedam dana obećali građanima Ulcinja državni i lokalni funkcioneri: od izgradnje ribarske luke, preko čišćenja rijeke Bojane i kaldrmisanja ulica u Starom gradu, pa sve do početka izgradnje mreže za odvod atmosferskih i fekalnih voda. Svašta će se Ulcinjani još naslušati, jer je do održavanja izbora ostalo još 40 dana. Glavnina obećanja daje se, u pravilu, nekoliko dana pred odlazak na glasačke kutije.

Sezonu obećanja je još početkom godine otvorila lokalna vlast na čelu sa predsjednikom Opštine Nazifom Cunguom tokom njegove posjete Anamalskom području. Važna poruka stigla je prije nekoliko dana: Sekretarijat za komunalne poslove Opštine Ulcinj dobio je građevinsku dozvolu za projekat rješavanja pitanja otpadnih voda za četiri naselja od – Sekretarijata za urbanizam te iste Opštine. Kao da im je neko do sada branio da sami sebi izdaju dozvolu, i to za projekat vrijedan čak pet miliona eura, a za koji je sredstva obezbjedila Evropska banka za obnovu i razvoj.

Odlaganje realizacije ovog projekta tokom ove godine je jedan od ključnih razloga što je preambiciozno planiran opštinski budžet od 15,37 miliona eura realizovan tek oko 40 odsto!?

Višegodišnje kašnjenje u otpočinjanju procesa rješavanja otpadnih voda dovodi u pitanje realizaciju dogovora o izdavanju u dugoročni zakup zemljišta na početku Velike plaže moćnim kompanijama, jer je sa njihovim predstavnicima davno dogovoreno da do 2019. godine treba riješiti ekološk probleme u Port Mileni.

Iz Opštine su tek saopštili da su se sada stekli uslovi da se raspiše međunarodni tender za izbor najpovoljnijeg izvođača radova, te da bi realizacija projekta trebalo da traje 12 mjeseci.

,,Ova vlast nije uspjela za dvije godine da potroši 25 miliona obezbijeđenih sredstava. Nemamo još uvijek ni jedan cent u ulaganja u rješavanje problema otpadnih voda ovog grada, koji je ključni uslov za razvoj turizma”, kaže Skender Elezagić, iz SDP.

U davanju obećanja ne želi da zaostane ni Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom. Oni saopštavaju da ,,ukupna vrijednost planiranih ulaganja u investicione projekte koji će biti realizovani u naredna dva mjeseca iznosi oko 450.000 eura”!?

Ono na što se godinama čekalo da se uradi (navoz za izvlačenje čamaca na Maloj plaži, revitalizacije Borove šume, ograđivanja dina na Velikoj plaži, tekuće održavanje desnog ušća rijeke Bojane…) biće, eto, završeno za manje od 60 dana. Hvala izborima. Interesantno, u ovom se nizu ne pominje dugo očekivani projekat izgradnje trim staze od hotela Albatros do Rta Đerane.

I Vladini zvaničnici su se razmilili po Ulcinju. Vicepremijer i ministar poljoprivrede Milutin Simović kazao je da je planirana izgradnja – ribarske luke. ,,Ona je važna za podsticaj razvoja sektora ribarstva. Dogovorili smo da se radi projekat za 40 vezova, sa potrebnom obalnom infrastruturom mjesta prvog iskrcaja. Ministarstvo poljoprivrede je napravilo pretpostavke da se projekat realizuje u saradnji sa Turskom agencijom TIKA. Ukoliko bude potrebe, dio sredstava može se obezbijediti i kroz projekat MIDAS koji se realizuje sa Svjetskom bankom, u kome je značajan dio sredstava namijenjen ribastvu”, kazao je Simović dodajući da je procijenjena vrijednosti projekta oko pola miliona eura.

Ribari su se, naravno, obradovali obećanju, ali očekuju poteze. Grad slavnih pomoraca i gusara, nema luku ni adekvatnu lučicu gdje bi oni mogli vezivati svoje barke i plovila u slučaju nevremena. Izgradnja marine u Limanu, na Bojani ili u Port Mileni, ostala je u planovima.

Ulcinj nema međunarodni granični prijelaz na moru, kako oni koji dolaze iz pravca Otranta, ne bi morali prvo da idu do Bara kako bi se registrovali, već da to mogu i ovdje da urade. Taj prijedlog je prije dvije godine upućen Vladi iz Opštine Ulcinj. Navodilo se da bi granični prijelaz mogao u početku biti sezonskog karaktera, kao u Budvi, te da su neki vlasnici brodova u Ulcinju zainteresovani da ljeti održavaju brodsku liniju od Ulcinja do Drača. Odgovora nije bilo. Možda neko obećanje pristigne do 4. februara.

Simović nije obećao povratak oduzetih maslinjaka u Valdanosu vlasnicima, iako je to redovno činio kada je tim prostorom gazdovala nekadašnja Vojska Jugoslavije, kasnije Vojska SICG. Povratak imovine, te povreda prava na rad i prava iz radnog odnosa, bile su ključne primjedbe Ulcinjana koje su saopštili zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućku Bakoviću, koji je početkom sedmice u okviru održavanja „Dana Zaštitnika”, boravio u toj opštini.

Iz NVO Zeleni korak su kazali da bi najprimjerenije obećanje bilo da će se nova vlast u Ulcinju založiti da se opština temeljno očisti od nelegalnih deponija, smeća i posebno plastike. ,,Na dragulju kakav je, na primjer, Velika plaža često možemo vidjeti uznemirujuće prizore. Moramo smanjiti korišćenje plastike i svakog vrsta otpada, odnosno povećati svijest i naših mještana i turista o važnosti zaštite naše predivne okoline”, poručuju ekološke organizacije.

Da sve ovih dana u Ulcinju ne ostaje samo na obećanjima i da ima ponešto i konkretno, pokazuju sljedeća dva slučaja. Koalicioni partneri Cunguove Nove demokratske snage Force, Demokratska partija socijalista i Demokratska partija Fatmira Đeke, odbili su da se na dnevni red Skupštine opštine nađe budžet za narednu godinu. Ako se zna da je taj akt prošao javnu raspravu, onda je to značilo iskazivanje nepovjerenja prema trenutnoj izvršnoj vlasti u lokalnoj upravi.

DPS je takođe saopštio da toj stranci pripada funkcija glavnog gradskog arhitekte, koja je uvedena nakon usvajanja novog Zakona o planiranju i uređenju prostora. Ona posebno dobija na značaju sa početkom procesa legalizacije nelegalno podignutih objekata, kojih u ulcinjskoj opštini ima preko šest hiljada.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo