Povežite se sa nama

MONITORING

PREDIZBORNI RAČUNI: Glasanje i kajanje

Objavljeno prije

na

Na predstojećim izborima, u odnosu na one iz oktobra 2012, jedno će ostati isto – biraće se 81 poslanik. Od izborne volje građana prije četiri godine nije ostao ni kamen na kamenu. Osim tradicionalno nikakvog povjerenja u izborni proces.

Rastanci i sastanci na političkoj sceni proizveli su kod birača dodatne dileme – kako da znaju za koga zapravo glasaju i kuda će njihovi izabranici odnijeti njihov glas. Sasvim je uobičajeno čuti kako se političari bore samo za sopstvene privilegije i još četiri godine lagodnog života. Običan svijet, neupućen u tanane izborne računice, premišlja hoće li, ako na izborni dan ostane kod kuće, „dati glas Milu” iako za to nije voljan.

Političari još preslažu karte. Najnovije je da će zajedničku listu formirati SNP, Demos Miodraga Lekića i Građanski pokret URA sa Žarkom Rakčevićem na čelu. Predsjedništvo SD-a odlučilo je da preporuči Glavnom odboru da na izbore idu samostalno. Kako sada stoje stvari, na izbornom listiću biće preko 15 brojeva za zaokruživanje.

Na prethodnim izborima konkurisalo je 13 izbornih lista. U parlament je ušlo sedam. Bilo je preko 13 hiljada ,,rasutih” glasova. Na izborima 2012. zabilježena je visoka izlaznost od preko 70 odsto.

Predrag Bulatović, funkcioner Demokratskog fronta, političar koji odavno u Crnoj Gori važi za stručnjaka za izborne računice, objašnjava u izjavi za Monitor da su stepen izlasnosti i postojanje bar jedne jake izborne liste koja će konkurisati vladajućoj, najvažniji faktori kojima se može uticati na to da rasuti glasovi ne završe u mandatima DPS-a.

„Kod proporcionalnog izbornog sistema i D’Ontove formule postoji određena zakonitost po kojoj se glasovi onih stranaka koje ne uđu u parlament pretvaraju u mandate onih stanaka koje su prešle cenzus”, kaže on. „Princip je: ako postoji jedna ubjedljivo najjača lista, najveći procenat rasutih glasova se pretvara u mandate te liste. Na primjer, 2009. godine, blizu 10 mandata raspodijeljeno je od rasutih glasova – dvije trećine, šest ili sedam, pripalo je DPS- ovoj koaliciji, a tri mandata SNP-u. To je bio najbolji rezultat DPS-a i najubjedljiviji poraz opozicije. Za ovaj primjer bitna je činjenica da je stepen izlaznosti bio 65 odsto, najniži ikad u Crnoj Gori”, pojašnjava Bulatović.

Prema njegovim riječima, na izborima 2012. godine DF je bio jaka politička grupacija i upravo zbog toga DPS nije imao značajan broj mandata po osnovu rasutih glasova.

„Za ove izbore takođe će biti veliki stepen izlaznosti, mora biti i iznad 73 odsto. Vjerujem da hoće jer je ponuda, bez obzira kako će ko da nastupi, mnogo veća, uz uslov da svim protivnicima DPS-a glavna meta bude DPS, a ne borba za preraspodjelu biračkog tijela između opozicije”, kaže Bulatović i precizira: „Cifra od 73 odsto islaznosti je važna zato što DPS i sa izbornom krađom i zloupotrebom državnih resursa ,ne može imati više od 25 odsto ukupnog biračkog tijela. To je oko 140.000. Stepen izlaznosti je bitan jer tih 140 hiljada, ukoliko je izlaznost 65 procenata, donosi DPS-u 41 do 42 odsto glasova. Na stepen izlaznosti veći od 73 procenta, to je 35 odsto. DPS ima mehanizam da izvede sigurne birače, ali se mogućnost zloupotreba smanjuje većom izlaznošću”.

Druga važna stvar, po Bulatovićevom mišljenju, je postojanje bar jedne jake liste koja će biti nasuprot DPS-u. „Prema istraživanjima kojima DF raspolaže, pozicionirali smo se iznad 20 odsto, a nije isključeno da se pojavi još jedna jaka opoziciona lista. U tom slučaju, DPS neće biti ni ubjedljivo najjači, niti će ovoga puta koristiti benefite koje daje D’Ontova formula. Posebno zato što, po mom mišljenju, cenzus neće preći njihovi partneri Socijaldemokrate, Pozitivna i još neke male vanparlamentarne stranke koje preferiraju DPS. U tom slučaju, takozvani rasuti glasovi bili bi ravnomjerno raspoređeni na DPS, DF i ostale opozicione grupe”.

Čaršija, međutim, razmatra druge mogućnosti. Šaptačka mašinerija koja pred svake izbore pronosi kako je Milo jači nego ikad, ovih dana ima i verziju po kojoj je DPS toliko jak da će dio svojih glasova pokloniti domaćim ljubimcima – Socijaldemokratama i Pozitivnoj.

Bulatović odbacuje takvu mogućnost. „Jedini način da Pozitivna i SD uđu u parlament je predizborna koalicija sa DPS-om, a to znači da im DPS pokloni mandate za šta ne postoji racionalan razlog. Na osnovu istraživanja koje kontinuirano radimo, DPS bi, ako bi ove dvije stranke uzeo u koaliciju, osvojio manje glasova nego sam. Sa druge strane, teorijski nije moguće da DPS dodaje glasove bilo kome jer ima manjak glasova”.

Više sagovornika sa kojima je Monitor razgovarao smatraju posebno interesantnim birače koje svrstavaju u grupu „bivših liberala”, odnosno ljudi koji su procrnogorski orjentisani, a nijesu za DPS. Na pitanje da li su oni mogući apstinenti ili će, ipak, još jednom, pokušati da svojim glasom pokažu otpor režimu uz začepljen nos, nije lako pretpostaviti odgovor.

„Glasala sam za LSCG, pa za PZP, pa za Pozitivnu. Sad najvjerovatnije neću ni izaći na izbore. Za PZP ne mogu da glasam zbog njihove koalicije sa Novom. Pozitivna je najveće političko razočarenje koje sam doživjela, jer u novijoj istoriji nije zabilježena takva prodaja glasova. Glasači moje orijentacije su bez alternative. To može biti mač sa dvije oštrice. Dovoljno je sjetiti se Srbije u kojoj su građani, razočarani Tadićevom vladavinom, na vlast doveli Nikolića i Vučića. To je najcrnji scenario, pa se možda i predomislim”, kaže jedna od Monitorovih sagovornica.

Da stvari nijesu jednoobrazne u toj grupi glasača svjedoči jedan od sagovorinika koji kaže: „Jedina opcija za koju bih mogao da glasam je DF. Ne gledam ih kroz srpsko-crnogorsku prizmu, nego kao dosljedne protivnike vlasti”.

Na dio nedepeesovanih crnogorskih glasova računa i SDP. „U Crnoj Gori postoji grupa glasača, njih oko 10 do 13 odsto koji nikad neće glasati srpske stranke, a sad su nešto ljuti na Mila i DPS. Jednom su dali glasove PZP-u za 11 mandata, poslije Pozitivnoj za sedam. Računamo na dio tih glasova”, kaže za Monitor Džavid Šabović, poslanik SDP-a.

Iako izvori bliski vlasti vole da ih predstave kao partiju koja odlazi u istoriju u SDP-u su sigurni da brigu oko cenzusa ne moraju da brinu.

„Po DPS-ovim računicama možemo da osvojimo pet, po našim šest ili sedam odsto glasova. Izgleda da će svako da kidiše na naše birače – i DPS i Bošnjačka stranka i URA. Ako uzmemo rezultate tamo gdje smo išli sami imamo uvijek 20 odsto od onoga što osvoji DPS, a ponegdje skoro jednako, kao u Petnjici i Plavu”, kaže Šabović.

„Očekujem konačno poraz DPS-a i pravljenje nove vlasti, pa me ponekad čudi kad, najviše iz Demokratskog fronta, napadaju opoziciju, a ne DPS. S kim misle da prave koaliciju ako pobijedimo DPS – zato bolje da malo otupe oštricu jer poslije 16. oktobra će biti drugačija Crna Gora”. Na pitanje, da li se pribojava apstinencije birača odgovara: „ Iako se građani pomalo ljute na sve – nemaština, kriza, jesen, škola – na nama je da ih ubijedimo da je pravi trenutak. Kad, ako ne sad”.

Za prelazak cenzusa i ulazak u parlament na ovim izborima će, uz uslov visoke izlaznosti, biti potrebno više od 12 hiljada glasova.

Crnogorskim opozicionim biračima, kao da kajanje ne gine. Ako ne izađu, Đukanović ima sugurne glasove i pobjeđuje nadmoćno. Ako prekriže listić, glas je nevažeći, kao da nijesu izašli. Ako glasaju za malu partiju, velike su šanse da glas obezbijedi mandat DPS-u.

Ako vam se ništa od toga ne sviđa – opoziciona ponuda, kakva god da je, tu je. Zvuči jednostavno: ko hoće da smrša, mora manje da jede. Fakat da je teško, ne mijenja stvar.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo