Povežite se sa nama

FOKUS

PREDIZBORNI DOGOVORI: Vragovi u nijansama

Objavljeno prije

na

Od ponedjeljka do srijede, pa do petka, pa opet u ponedjeljak, nastavljaju se sjednici u Skupštini Crne Gore. Nekad u širem, nekad u intimnijem društvu. Uz dužno poštovanje, zasad bez jasnog rezultata. U isto vrijeme niču dnevni boravci i obećanja o podizanju zgrada za penzionere od Nikšića do Kotora, penzije su sigurne i povećane preko jedan odsto iako je Aco uzeo to malo para, šire se blagodeti u najavi koje obilježavaju svako predizborno vrijeme. Ne patiše Ministarstvo rada, ako ovako nastavi ministar poljoprivrede Petar Ivanović, Vojvodina će biti sitna za Crnu Goru. Sjetila se Vlada i projekta 1000 plus stanova, koji je prošli put napola propao, ali dobro zvuči. I tako dalje. Kad dođu, ako jednog dana dođu, u državne službe sadašnji pregovarači imaju sve šanse da zateknu učinjen posao. Kojem, kako uči narodna mudrost, mane nema.

Ohrabrujuće je da su svi spremni za dogovor o uslovima za održavanje narednih izbora. Doduše, otkrio je predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić, u pregovorima o uspostavljanju vlade izbornog povjerenja manje su sporni opšti pricipi, a više konkretni. Čudo.

,,Dobro je što smo za dva dana uspjeli da pređemo tekst u cjelini, da ga sa svih aspekata iskomentarišemo i stvorimo osnov za drugo čitanje koje bi trebalo da ide ka sužavanju problema”, ocijenio je Krivokapić. Prema njegovim riječima, ostaje osnovni princip – da ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno. ,,Tako da svaki politički subjekat zadržava pravo do konačnog izjašnjavanja da se odredi hoće li potpisati sporazum”.

Predstavnici Vlade saglasili su se da opozicija dobije mjesta u izvršnoj vlasti, upravama i fondovima. Zapelo je kod preduzeća gdje je država većinski vlasnik, a za koja postoje ozbiljne sumnje da se zloupotrebljavaju za potkupljivanje birača DPS-a na izborima. Kako opraštati račune za struju ako se po Elektroprivredi petlja neko iz opozicije, zašto bi Montenegro erlajnz bio doveden u opasnost da se, osim na nebu, vide avioni koji dovode DPS-ove birače. Uostalom, i zbog čega bi čuveni poštolog sa prošlih izbora koji je ,,opservacijom iz više uglova, koristeći prijateljstva sa terena, mrežu partije, pripadnike službe Agencije za javnu bezbjednost došao do relevantnih podataka za svakog radnika u pošti” i identifikovao spiskove ,,naše” i ,,njihove” bio ometan u poštologiji.

Javnost je uveliko znala da su pregovori u parlamentu zapeli i oko medija kad je Krivokapić objasnio da su na radnoj grupi ,,uočeni problemi pogotovu u oblasti medija i iskazana želja da se to mijenja i popravlja”. ,,Razgovarali smo o načinu da poštuju ono što su Ustavni principi, da građani budu profesionalno i objektivno informisani, oruđima koja to mogu obezbijediti, zakonski i po evropskim standardima”, precizirao je Krivokapić.

Iz Socijaldemokratske partije, Demosa i pokreta URA saznalo se da neće potpisati sporazum o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore ukoliko ne bude promijenjen uređivački tim Javnog servisa. ,,Bez promjene uređivačkog tima na Javnom servisu nećemo stati iza eventualnog sporazuma. TVCG, koja se finansira novcem svih građana, postala je partijska televizija DPS-a i to se mora promijeniti. Očekujemo da Javni servis vodi novi neutralan urednički tim”, kazao je sagovornik Vijesti iz opozicije. Potpredsjednik Vlade Duško Marković bio je po tom pitanju, kažu – uzdržan.

Politički direktor DPS-a, Tarzan Milošević, ponovio je, da je ta partija uvijek bila za dijalog. ,,Predsjednik partije, Milo Đukanović nije opoziciji ponudio dogovor da se ne bi dogovorili, već da bi se dogovorili i otklonili sve sumnje u izborni proces”, rekao je Milošević agenciji MINA. On je rekao da smatra da je u interesu svih da ti pregovori budu što prije završeni.

Lider Građanskog pokreta URA Žarko Rakčević, kazao je da

nije jednostavno, posle 25 godina, jednog načina razmišljanja i vladanja prvo doći do zajedničke dijagnoze, a onda kroz sistem kontrole obezbijediti uslove za slobodne i fer izbore.

,,Ne treba zanemariti činjenicu, da čak i ako bude političke volje samog vrha DPS-a, stvoreni sistem po dubini će nastojati da inercijom zloupotreba dokaže odanost centrali i gospodaru”, zaključio je Rakčević.

Funkcioner Demokratskog fronta Predrag Bulatović u izjavi za Monitor podsjeća na stav tog saveza da je pravi put bio obaranje Vlade Mila Đukanovića i formiranje prelazne vlade koja bi pripremila izbore. ,,Ovo što se sada radi predstavlja rekonstrukciju vlade DPS-a, odnosno Mila Đukanovića. Veoma je teško na taj način izvršiti demontažu zloupotreba državnih resursa”.

,,U prilog tom stavu ide uporedno iskustvo koje smo imali 2002. godine kada je vlada Fiipa Vujanovića, u stvari Mila Đukanovića, izgubila većinu u parlamentu, ali je uprkos tome pripremala izbore. Zbog pada vlade nije se mogla formirati nova i po automatizmu je predsjednik države raspisao izbore. U tom međuintervalu tadašnja parlamentarna većina koju su činili koalicija Zajedno za Jugoslaviju i Liberalni savez Crne Gore jedino su mogli da u RTCG i Pobjedi izvrše neke promjene, sve ostalo je realizovala vlada u ostavci, vlada DPS-a”, podsjeća Bulatović.

Bila su to zanimljiva vremena. Na izborima 2001. organizovanim zato što je vladu napustila Narodna stranka, koalicija DPS-a i SDP-a Pobjeda je Crne Gore, osvojila je 36 od 77 poslaničkih mjesta, koalicija SNP-a SNS-a i Narodne stranke Zajedno za Jugoslaviju – 33. Liberalni savez Crne Gore odlučio je da podrži manjinsku vladu DPS koalicije, ali je to potrajalo samo do potpisivanja Beogradskog sporazuma u martu 2002. Vlada na čijem je čelu bio Filip Vujanović pala je već u aprilu, srušili su je poslanici koalicije Zajedno za Jugoslaviju i LSCG-a.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tih dana imao je, od Bijelog Polja do Brisela, razne preče poslove nego da Skupštini predloži novog mandatara. Razvlačenje je trajalo mjesecima. Onda je u julu zakazao prijeveremene parlamentarne izbore za 6.oktobar. ,,Nova parlamentarna većina”, što je tada uvedeno kao pogrdan naziv, izglasala je amandmane na izborni i ostale prateće zakone, ali je Đukanović odbio da ih potpiše, pa su morali da glasaju opet. Izmijenjeni i dopunjeni zakoni su stupili na snagu 10. avgusta, dugo nakon raspisivanja izbora. A to ne može. Usput su svih pet sudija Ustavnog suda podnijeli ostavke.

Početkom septembra, nakon dugih rasprava na okruglom stolu, vođenih između parlamentarnih stranaka, uz ,,podršku i pomoć” OEBS-a, postignut je sporazum između političkih stranaka i 10. septembra je usvojena serija novih zakona. Nakon toga predsjednik Republike Milo Đukanović pomjerio je datum održavanja izbora sa 6. na 20. oktobar.

Čitavu priču pratilo je bjesomučno blaćenje ,,nove parlamentarne većine”, posebno Liberalnog saveza, u državnim, paradržavnim i provladinim medijima. Promjena urednika u državnim medijima, samo na nešto više od jednog mjeseca uoči izbora, donijela je mnogo više zabave za režimska glasila, nego što se moglo nadoknaditi uravnoteženijim izvještavanjem o zbivanjima u državi.

Završilo se time što se na izborima u oktobru DPS vratio uživanju u čarima apsolutne većine. Napravljena je i prigodna rokada Đukanović je podnio ostavku na mjesto predsjednika Republike, kako bi bio imenovan za premijera. Aktuelni vršilac dužnosti premijera, Filip Vujanović izabran je za predsjednika Skupštine, da bi, nešto kasnije izbirikao kao predsjednički kandidat. Sve može.

Poređenje sa tim vremenima klimavo je zato što je Crna Gora tada još bila dio SRJ, mnoge okolnosti su bile drugačije, ali mehanizmi kontrole svakog državnog i paradržavnog točkića bili su isti kao danas i DPS se neće libiti da ih upotrijebi.

U tom smislu, poučno je i iskustvo kad su, uoči lokalnih izbora, zabranu raznoraznih predizbornih novaca, koju su izglasali opozicija i SDP pretvorili u tužnu priču o tome kako zbog opozicije ne mogu da se isplaćuju nadoknade trudnicama i kako će turistička sezona propasi jer je zabranjeno zapošljavanje tokom predizbornih vremena. Sve se može protumačiti tako da DPS-u ide u korist, sve se može zloupotrijebiti tako da njihova carstva ostanu neokrnjena. Na primjer, već su krenule, a tek će nahrupiti horde analitičara i priručnih nevladinih organizacija koje će stati na branik nezavisnosti javnog servisa na čiju pristrasnost već standardno upozoravaju svi živi uključujući i Evropsku komisiju.

Prema riječima Predraga Bulatovića tok pregovora koji se sada vode pokazuje da DPS svim sredstvima brani javni servis i spreman je, za sada, samo da na formalnom nivou otvori kontrolu onih državnih struktura gdje se najviše zloupotrebljava vlast u predizborne svrhe.

,,Demokratski front je smatrao i to pokazao otpočinjanjem protesta 27. septembra da prelaznu vladu treba uspostaviti najmanje godinu pred izbore. Da su se ostali pridružili protestima barem 24. oktobra, sve bi bilo drugačije”, ocjenjuje Pregrag Bulatović i poziva kolege iz opozicije da napuste pregovore.

,,Uprkos kratkom vremenu, ukoliko bi se u narednih mjesec dana ostvarila prelazna vlada nešto od zloupotreba bi moglo da se neutrališe”, smatra Bulatović.

Za više od četiri decenije vladavine DPS-a, opozicija je morala da se izbori sa biračima iz pretprošlog vijeka, pa sa duplim i fantomskim biračima, pa da kontrolu sa predizbornog dana proširi na pokušaj kontrole čitave kampanje. Sad im je posao da se pobrinu o svemu što se odvija znatno prije izbornih kampanja. Na kraju, možda će, jednom, početi da se za naredne izbore pripremaju na vrijeme. Čim se ispije šampanjac.

Miloš BAKIĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se  još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe

 

 

Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal,  dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju  – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.

Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je  izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica  presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.

Sve u svemu,  trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je  – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.

Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka.  Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.

Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude  i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo