Nova vlast, koja je dok je bila opozicija naširoko pričala o neophodnosti racionalizacije javne uprave, dodatno je popunila novim, svojim kadrovima. Zaposleni u upravi sada su nezadovoljni Vladinim predizbornim povećanjem plata. Znaju šta političare najviše boli pa sindikat prijeti da će uticati na svoje članove i njihove porodice tokom sljedećih izbora

Na Skupštini Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore (SUPCG) jednoglasno je usvojena odluka da se odbije ponuda Ministarstva finansija o uvećanju zarada za zaposlene u javnoj upravi u iznosu od 20 odsto. To je saopšteno nakon Skupštine SUPCG-a 16. decembra, na kojoj je zaključeno da je ponuda ministra finansija Aleksandra Damjanovića ponižavajuća!

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević objasnio je da se radi o povećanju od 10, 20, 30 eura. ,,Kroz izlaganja prisutnih članova Skupštine, mogla se primijetiti kolika je količina nezadovoljstva svih zaposlenih javne uprave, kako trenutnom tako i ponuđenom visinom zarade, a sve u odnosu na enorman skok cijena i veoma tešku ekonomsku situaciju zaposlenih u državnoj i lokalnim upravama”, istakli su iz Sindikata koji okuplja 20 hiljada zaposlenih.

Oni napominju da su plate u javnoj upravi daleko najmanje u našoj državi, te da za regionom, kada je u pitanju ista djelatnost, zaostajemo od 150 do 200 eura. Iz Sindikata su zaprijetili da ukoliko im se plate ne povećaju više,  slijede protesti i štrajk.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, koje je sredinom godine, saopštio ministar javne uprave Maraš Dukaj, pozivajući se na podatke Ministarstva finansija, u javnoj upravi ima preko 50.000 zaposlenih. Na državnom nivou zaposleno je 43.727 službenika u 459 institucija, dok je na lokalnom nivou, u 79 institucija, taj broj 6.775.

Stvarni broj zaposlenih u javnoj upravi je pitanje od ,,milion dolara”. Nijednoj vladi ne odgovara da saopšti tačne  brojke, kaže za Monitor Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Ova organizacija je nedavno od Ministarstva finansija dobila podatke da je početkom ove godine na centralnom nivou bilo 43.712 zaposlenih, a pet mjeseci kasnije ih je 44.491, što je uvećanje za 779 zaposlenih. U lokalnim organima i lokalnim javnim ustanovama je još 6.902 zaposlena, što je 51.393 uposlenih na kraju maja ove godine.  Iz ASP naglašavaju  da ove brojke ne obuhvataju državna i lokalna javna preduzeća.

Prema podacima Ministarstva finansija, tokom 2020. godine došlo je do uvećanja za 1.511 zaposlenih na centralnom nivou, odnosno početkom te godine je bilo 41.935 zaposlenih, a do kraja te godine je broj uposlenih iznosio 43.446 uposlenih, dok je tokom 2021. broj zaposlenja uvećan za još 266 zaposlenih.

Sadašnja vlast, a nekadašnja opozicija, godinama je ukazivala da je javna uprava izvor sigurnih glasova DPS-u, te da je neophodno da se ona racionalizuje. Čuvene su priče o kancelarijama, po ministarstvima i opštinama, u kojima zaposleni nemaju ni stolicu da sjednu.

Sadašnja opozicija ima sličnu priču. Iz kluba poslanika DPS-a, nedavno su podsjetili na Izvještaj Evropske komisije iz maja prošle godine. U tom Izvještaju je izražena zabrinutost zbog tadašnje Izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, pa je konstatovano da članstvo u političkim partijama snažno utiče na zapošljavanja u javnom sektoru. Upućen je i poziv sada već odlazećoj Vladi da izbjegava politički motivisana otpuštanja i zapošljavanja u državnoj upravi.

Iz Evropske unije nikad nisu krili da imaju kritički odnos prema neefikasnoj i glomaznoj državnoj administraciji. Brisel godinama konstatuje da je u Crnoj Gori potrebna snažna politička volja za efikasniju depolitizaciju javnog sektora i optimizaciju državne uprave, kako bi se osigurala efikasnija primjena i finansijska održivost reformi.

Na tom tragu su bila  obećanja da će sve biti drugačije kada oni dođu na  vlast, Vlada Dritana Abazovića je u junu ove godine obznanila plan o zapošljavanju 661 državnog službenika, odnosno namještenika – od čega 327 na neodređeno, a 334 na određeno vrijeme.  U isto vrijeme, prema Vladinoj računici broj službenika koji će ispuniti uslov za odlazak u penziju u 2022. je 64. Ovom odlukom sadašnja Vlada opovrgla je skromniji plan Vlade Zdravka Krivokapića koja je u februaru ove godine planirala da se zaposli 260 namještenika.

Premijer Dritan Abazović pohvalio se nedavno, pozivajući se na podatke  MONSTAT-a, da je tokom mandata njegove Vlade kreirano oko 10.000 novih radnih mjesta.

Kako nije bilo novih i velikih otvaranja fabrika, osim one čipsa u Tuzima, većina tih radnih mjesta odnosi se na zapošljavanje u državnoj i lokalnoj upravi i javnim preduzećima. Tokom posljednje dvije godine imamo ogrmni priliv nove radne snage u Elektroprivredi Crne Gore. To je recept partijskog zapošljavanja, koji je za vrijeme DPS vladavine bio oštro kritikovan i od samog premijera.

Posljednji pokušaj racionalizacije državne uprave propao je 2018. Tada je Vlada usvojila plan optimizacije javnog sektora kojim je bilo predviđeno da bez posla ostane najmanje 4.637 zaposlenih u državnoj upravi koji rade na određeno vrijeme ili po ugovoru o djelu.

Da nas državna uprava i te kako košta pokazuju i podaci iz državnog budžeta. Samo za zarade i doprinose zaposlenih ove godine izdvojeno je oko 546 miliona eura, a za sljedeću godinu je planirano 627 miliona. Iako skupa uprava je neefikasna, sa manjkom stručnjaka pa će se za konsultantske usluge ove godine izdvojiti dodatnih 28 miliona, a za ugovore o djelu 16 miliona.

,,Preglomazna administracija javne finansije ove zemlje, a zarad partijskih interesa, gura u ‘debeli minus’, zbog čega nema novca za niz drugih potreba u zemlji, poput većih penzija, socijalnih davanja, novih bolnica, škola, infrastrukture… Podaci da se u narednoj godini za bruto zarade projektuje preko 627 miliona eura, za ostala lična primanja 19,7 miliona, za konsultantske usluge preko 28 miliona, za ugovore o djelu više od 16,4 miliona, što su sve praktično izdaci za zarade i zaposlenja, bilo direktna, bilo prikrivena, su dovoljno frapantni i pokazuju dubinu problema”, naglašava Mrdović.

O zahtjevima Sindikata, Mrdović kaže: ,,Očigledno da su apetiti za većim zaradama značajno uvećani, dok donosioci odluka u tome pronalaze direktnu političku korist. Međutim, preglomazna javna administracija je ‘teg o vratu’ javnim finansijama zemlje i jednom će morati da se pribjegne racionalizaciji, jer ovoliki broj zaposlenih ne bi mogle da izdrže ni bogata Norveška ili Švedska, a ne siromašna Crna Gora. Suštinsko je pitanje koliko je zaista potreban broj zaposlenih u javnoj upravi. Kada pravite intervjue sa nekim od rukovodilaca ljudskih resursa u pojedinim Vladinim organima reći će vam bez ustezanja (iako anonimno) da manje od polovine uposlenih stvarno vuče čitav posao. Kako god, neka buduća vlada moraće da izradi objektivnu analizu, koja će jasno pokazati koliki je potreban broj administracije, a to će označiti uvod u njenu racionalizaciju. Sva odugovlačenja samo dalje pogoršavaju ukupnu situaciju u upravi”.

Znajući šta donosioce odluka najviše boli, Sindikat uprave i pravosuđa   uputio je prijetnju: ,,Ukoliko se ne izađe u susret zahtjevima, pozvaćemo sve zaposlene u javnoj upravi da na političkim izbornim ciklusima zajedno sa članovima svojih porodica ispoštuju preporuke Sindikata”.

Kakve će preporuke biti lako je naslutiti. S obzirom na to da smo na pragu predsjedničkih, a možda i parlamentarnih izbora, neophodnu racionalizaciju državne uprave zvaničnici ne pominju. Da minu još ovi izbori uz stari, oprobani recept dobijanja sigurnih glasova preko radnih mjesta i povećanja plata.

Predrag NIKOLIĆ