Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREDIZBORNA PONUDA: Lista nikad više

Objavljeno prije

2 godine

na

Na izborima zakazanim za 11. jun, učestvovaće čak 17 lista, što je skoro duplo više nego na prethodnim parlamentarnim izborima, kada ih je bilo – deset. Analitičari se slažu – drastične političke prekompozicije, kakve su se desile pred ove izbore bile su  očekivane nakon  odlaska Đukanovića s vlasti, ali ih nijesu očekivali ovako brzo

 

Manje od mjesec dana do održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, partije su podnijele liste Državnoj izbornoj komisiji. Osim što je broj lista koje će učestvovati na izborima u junu značajno veći nego na prethodnim parlamentarnim izborima, održanim u avgustu 2020. godine, desile su se razne druge promjene: neki savezi su prestali da postoje, neki su oformljeni, brojna stara lica napustila su politiku…

Na izborima zakazanim za 11. jun, učestvovaće čak 17 lista, što je skoro duplo više nego na prethodnim parlamentarnim izborima, održanim prije manje od četiri godine, kada ih je bilo – deset.

Demokratska partija sociljalista  na ove izbore izlazi bez dugogodišnjeg vođe Mila Đukanovića, sa starim koalicionim partnerima: Socijaldemokrate (SD), Liberalna partija (LP) i Demokratske unije Albanaca (DUA). Lista će nositi naziv v “Zajedno! Za budućnost koja ti pripada! – Danijel Živković” a na njoj više nema mnogih lica koja su obilježila trodecenijsku vlast Demokratske partije socijalista. Nosilac liste je vršilac dužnosti šefa DPS-a Danijel Živković.

Socijaldemokratska partija (SDP), izlazi samostalno, a nosilac njihove liste je potpredsjednik SDP-a i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković. Lider te partije Raško Konjević povukao sa te funkcije.

Pred zadnji rok za podnošenje partijskih lista, raspao se i nakon decenije postojanja – Demokratski front. Lideri tog saveza su konferenciji za novinare saopštili da “stranke konstituenti idu različitim putevima ka istom cilju – Crna Gora pomirena zemlja”.

“Danas kao prijatelji, nas trojica želimo da pošaljemo novu poruku Crnoj Gori da u politici možete da se sastanete zajednički, ali i da se rastanete i odvojeno idete ka istom cilju”, saopštio je Andrija Mandić, jedan od lidera DF, i njihov kandidat nedavnim predsjedničkim izborima.

Nova srpska demokratija (Nova) i Demokratska narodna partija (DNP) na predstojeće vanredne parlamentarne izbore nastupiće bez Pokreta za promjene,  sa listom pod nazivom “Za budućnost Crne Gore”. Lider DNP-a Milan Knežević biće nosilac liste. N ovoj listi ostaju stara lica, na drugom mjestu je redsjednik Nove Andrija Mandić, a zatim Simonida Kordić.

Pokret za promjene izlazi samostalno. Ni u toj partiji nema smjene generacija. Nosilac liste je Nebojša Medojević.

“Krećemo u novo poglavlje, vraćamo se našim izvornim vrijednostima i idemo na put reformi i evropskih integracija, u tom smislu je i naša lista koja nosi naziv ‘Prvo Crna Gora – Nebojša Medojević, reforme za spas države’, saopštili su iz te partije. PzP je napustio poslanik i portparol ene Nikola Bajčetić. , nakon 13 godina. Razlog Bajčetićevog odlaska je, kako navode mediji, nezadovoljstvo izgledom vrha poslaničke liste PZP-a za predstojeće vanredne parlamentarne izbore, na kojem su dugogodišnji čelni ljudi te stranke Nebojša Medojević, Branko Radulović i Branka Bošnjak.

Za izbornu trku se sprema tzv „anti mafija – savez“ koji čine Demokrate i GP URA, a koji je će predvoditi Aleksa Bečić. Oni su imali i zajedničkog kandidata na predsjedničkim izborima. Njihova lista nosi naziv  Hrabro se broji. Na listi Demokrata, pored Bečića, nalaze se poslanici Momo Koprivica, Zdenka Popović, Boris Bogdanović, Dragan Krapović… Dok su u vrhu liste URE aktuelni premijer Dritan Abazović, poslanik Miloš Konatar, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kao i nova lica – Milena Vuković-Sekulović koja je nedavno izabrana za potpredsjednicu partije.

Socijalistička narodna partija potpredsjednika tehničke Vlade Vladimira Jokovića u izbornu trku ulazi sa Demosom Miodraga Lekića.

Jokovićeva partija je pored Abazovićeve Ure dominantno činila dosadašnju Vladu. Na listi nema visokopozicioniranih funkcionera te partije – predsjednice Skupštine Danijele Đurović, ministra pravde Marka Kovača i ministra prosvjete Miomira Vojinovića . Prva na listi iz DEMOS-a je Ksenija Milović iz Nikšića.

Pokret Evropa sad (PES na izbore izlazi samostalno, iako je o tome bilo sukobljenih mišljenja između dva lidera partije – Milojka Spajića i novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića, koji je bio sklon ulasku u savez sa Demokratama i UR-om. Listu će predvoditi Spajić, a na listi su i  kandidati Saveza građana Civis, Ujedinjene Crne Gore (UCG), Stranke pravde i pomirenja (SPP) i Novske liste.

Evropa sad neće biti jedina vanparlamentarna partija, koja će učestvovati na ovim izborima. Tu je i Preokret Srđana Perića, na čijoj se listi nalaze  građanski i ekološki aktivisti.

Tu su i svježe osnovane partije i liste.  Narodni pokret Pravda za sve, je novoformirana  partija koju predvodi Vladimir Leposavić nekadašnji ministar pravde u Vladi Zdravka Krivokapića. Smijenjen je zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Na izborima će učestvovati i koalicija stranaka čiji su lideri Dejan Vukšić predsjednik Demohrišćanske stranke, predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić i lider vanparlamentarne Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković. Vukšić je u vrijeme Vlade Zdravka Krivokapića bio šef Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Crnogorska građanska akcija, je novoosnovana lista koju, kako su naveli, čine profesionalci u svojim oblastima i koji se bore za funkcionalnost države u skladu sa Ustavom.

“Mi možemo” – za građansku Crnu Goru, je građanska lista koja se zalaže za stvaranje demokratskog, građanskog i evropskog društva “kakvo prethodnici nisu mogli da stvore”.

Na izborima će se takmičiti i grupa građana La casa de papel što je naziv jedne od najpopularnijih španskih serija, i o njoj se gotovo ništa ne zna.

Stranke nacionalnih manjina nastupaće mahom samostalno.

Nosilac liste Bošnjačke stranka je minnistar u aktuelnoj vladi Ervin Ibrahimović . Ta stranka je  bila u gotovo svim Vladama koje je formirao DPS Mila Đukanovića. Iako su njeni poslanici glasali za obaranje Abazovićeve Vlade, zadržali su ministarska mjesta u toj Vladi.

 

Listu Hrvatske građanska inicijativa, predvodi lider te partije Adrijan Vuksanović. On  je u Abazovićevoj vladi  bio ministar bez portfelja, a tu poziciju je napustio kada je toj Vladi izglasano nepovjerenje u avgustu prošle godine.

Albanski forum je koalicija albanskih nacionalnih stranaka koju čine partije Albanska alternativa predsjednika Opštine Tuzi Nika Đeljošaja, Demokratski savez Albanaca Nikole Camaja i Nacionalna unija Albanaca bivšeg poslanika i ambasadora Ferhata Dinoše. Naziv te izborne liste je “Albanski forum – Nik Gjeloshaj BESA za evropski razvoj”. Nosilac liste je Nik Đeljošaj, lider Albanske alternative  i predsjednik Opštine Tuzi

Koaliciju Albanska alijansa čine Nova Demokratske Snaga – FORCA, Demokratski Savez, Demokratski Savez Crne Gore i građanska grupa “Pokret Tuzi”. Predvodi je dugogodišnji poslanik Genci Nimanbegu, koji će biti i nosilac liste. Drugi na listi je predsjednik DP Fatmir Đeka, dok je treće i četvrto mjesto pripalo DSCG i Listi za Tuzi.

Analitičari se slažu – drastične političke prekompozicije, kakve su se desile pred ove izbore bile očekivane nakon  odlaska Đukanovića s vlasti, ali da ih nijesu očekivali ovako brzo.  Mahom se slažu i da je  jedan od razloga  predizbornih rekonstrukcija unutar partija  strah od uspjeha pokreta Evropa sad na izborima u junu.

Milena PEROVIĆ  

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

6 dana

na

20 Decembra, 2024

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

6 dana

na

20 Decembra, 2024

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

6 dana

na

20 Decembra, 2024

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo