Povežite se sa nama

MONITORING

PRAVOSUĐE I BUDVANSKI KLAN: Kao kiša oko Marovića

Objavljeno prije

na

Ime Svetozara Marovića, političkog predsjednika vladajuće DPS, sve se češće glasno izgovara u procesima i istragama protiv budvanskih funkcionera.

Sutkinja Valentina Pavličić je u obrazloženju presude u aferi Košljun ove sedmice saopštila da je Marović u taj posao bio uključen više nego što je želio da se zna.

,,Svjedok Svetozar Marović je prilikom davanja iskaza nastojao da pokaže svoju nezainteresovanost. Prilikom postavljanja pitanja, sudu je saopštavao kontradiktorne podatke… Kada se ima u vidu iskaz Vida Rađenovića, u kome navodi naglašeno interesovanje Marovića za parcele na Košljunu i to 2011. kada je tražio da to zemljište da kao hipoteku za neki novi kredit, pri čemu je znao da Pionir investment neće isplatiti čitavu ugovorenu cijenu od 11 miliona eura, jasno je da je Marović mnogo više bio uključen u posao nego što to želi pred sudom da predstavi”, saopštila je. Ona je kazala da u prilog takvom zaključku suda idu rezultati mjera tajnog nadzora: ,,Iz kojih se jasno vidi da Lazar Rađenović o svakom koraku koje preduzima tužilaštvo, informiše Marovića…”.

Rađenoviću to nije pomoglo. Budvanski gradonačelnik koji je nakon nedavnog hapšenja napustio tu funckiju osuđen je na šest godina zatvora u procesu Košljun. Ostali optuženi u tom slučaju ili su prošli sa mnogo manjim kaznama ili su oslobođeni.

Na šest mjeseci zatvora osuđeni su Vido Rađenović i bivša direktorica Prve banke Jelica Petričević, dok je optužbi oslobođen doskorašnji savjetnik premijera Đukanovića Aleksandar Tičić koji je skupa sa Rađenovićem uhapšen i u okviru istrage TQ Plaza u avgustu ove godine.

Budvanskim funckionerima se u slučaju Košljun sudilo za zloupotrebu službenog položaja prilikom prodaje opštinske zemlje na Košljunu, u blizini Budve, kada je opštinska kasa oštećena za dva miliona eura.

Ta zemlja je prvo prodata kompaniji SP Luna u vlasništvu Vida Rađenovića i to kreditom podignutim u Prvoj banci 2007. godine. Za taj milionski kredit garantovala je budvanska Opština. Rađenović je na javnoj licitaciji ponudio najbolju cijenu za kupovinu 23 hiljade kvadrata opštinske zemlje na vrhu brda Košljun. Početna cijena bila je 50 eura po kvadratu, a SP Luna je ponudila 53 eura, odnosno oko 1,2 miliona eura.

Sutkinja Pavličić utvrdila je da je Lazar Rađenović namjestio javnu licitaciju na kojoj je njegov rođak Vido Rađenović kupio oko 27.000 kvadrata opštinske zemlje: ,,Lazar Rađenović se dogovorio sa Vidom Rađenovićem, da se SP Luna prijavi na licitaciju za prodaju ovog opštinskog zemljišta i dao mu upustva da ponudi 52 eura po kvadratnom metru. Potom mu je rekao da će mu srediti da dobije kredit, a da će kredit vratiti od dalje prodaje zemlje, već obezbijeđenom kupcu Arapinu Mohamed Rašidu. Ovakvom kupoprodajom, Lazar je rekao Vidu da će ostvariti korist od 100.000 eura”, navela je sutkinja. Rađenović je tim koruptivnim poslom prema sudu zaradio 350 hiljada eura.

Rješenje o imenovanju komisije za prodaju opštinske zemlje nije potpisao tadašnji gradonačelnik Rajko Kuljača, već je njegov potpis lažiran, što je utvrdio i grafolog, saopštila je sutkinja. Kao i da je zahtjev za izdavanje kredita Prvoj poslat sa faksa Rađenovića. Na sudu nijesu dokazima potvrđene tvrdnje da je Tičić bio uključen u namještanje licitacije za prodaju opštinske zemlje. Vido Rađenović kod tužioca je ispričao kako ga je prezimenjak Lazar 2007. godine pozvao, naučio ga koliku cifru da ponudi na licitaciji za parcelu na Košljunu i kazao mu da će kasnije tu istu zemlju kupiti Arapi po gotovo desetostruko većoj cijeni.

SP Luna je kompaniji Muhameda Rašida zemlju, koju je kupila za million i po eura, kreditom Prve banke, dogovorila da proda za 11 miliona eura. Ipak, SP Luni je prema tvrdnjama Vida Rađenovića uplaćeno samo dva miliona eura. Ako su Rađenovići od tog posla zaradili pola miliona eura, a kredit obezbijeđen iz opštinskog budžeta, šta se desilo sa ostatkom novca? Kome je otišao?

Branilac Lazara Rađenovića Branislav Tapušković nazvao je presudu skandaloznom: ,,Ovakvu razliku u kaznama za iste radnje do sada, u poluvjekovnoj praksi, nisam sreo, niti se to može sresti. Vido Rađenović je osuđen na šest mjeseci, a Lazar šest godina, i čemu ovakva presuda treba da posluži, ako nije u neke druge svrhe, a ne u svrhe progona za ovakva krivična djela”, kazao je.

Kada je osuđen u aferi Zavala Dragan Marović, brat Svetozara Marovića kazao je da ga vlast žrtvuje zbog pristupnice NATO savezu. Nova presuda budvanskom klanu koja ukazuje na Marovićevo učešće u tom poslu i navodne nove mjere tužilaštva prema političkom predsjedniku DPS-a govore da bi žrtve u susret decembarskom samitu mogle biti i krupnije.

Marovićevo ime pominje se i u presudi Osnovnog suda protiv Prve banke, u korist Budvanina Zorana Divanovića kome će ta banka morati da isplati i više od million i po eura koje su bile oročene u banci braće Đukanović, pa isparile. Vido Rađenović je svjedočio i o tom slučaju. On je saopštio da su mu Svetozar Marović, Lazar Rađenović i nekadašnji čelnici Prve banke uništili život kada su mu tražili da, zarad njihovog kredita, založi zemlju koju je prethodno već prodao, onu opštinsku na Košljunu, prodatu Muhamedu Rašidu.

,,Rekao sam Lazaru Rađenoviću da to ne mogu da uradim, jer su tu zemlju već kupili Arapi. On mi je rekao da se čuo sa Rašidom i da oni to nikad neće do kraja isplatiti… Nakon toga zvao me je Marović i počeo priču kako treba da pomognemo Prvoj banci… Poslije toga opet sam Sveta vidio… Tada me je pozvao da dođem do njega i rekao: ‘Dajte Vido, molim vas, da to završimo, neće tu biti nikakvih problema”‘, ispričao je Vido Rađenović.

Dan je početkom sedmice objavio da je tužilašvo ispitalo Svetozara Marovića prošle nedjelje u okviru istrage o curenju informacija prilikom hapšenja budvanskih funkcionera u avgustu, zbog slučaja TQ Plaza. Marović je navodno tu informaciju imao prije hapšenja i javio je svojoj kćerki Mileni telefonom, koja je takođe bila među uhapšenima, da dođe kući u Budvu, ,,da je ne hapse na Cetinju”. Dan je zaključio da to znači da se nad Marovićem sprovode mjere tajnog nadzora.

Iz Specijalnog tužilaštva za Monitor nijesu mogli da potvrde napise da je Svetozar Marović saslušan u istrazi o curenju informacija hapšenja buvanskih funkcionera, te da se nad njim sprovode mjere tajnog nadzora. Ali nijesu to ni demantovali: ,,Postupak nosi oznaku tajnosti što znači da se javnosti ne može saopštavati sadržaj preduzetih radnji”.

Iz kabineta specijalnog tužioca Milivoja Katnića nijesu mogli za naš list ni da odgovore da li je Svetozar Marović ispitivan u okviru istrage TQ Plaza zbog oznake tajnosti.

Prema pisanju Dana Marović će biti saslušan u slučaju izgradnje koncertnog platoa na Jazu i TQ Plaza, tržnog centra u Budvi, poslovima kojim je državna kasa oštećena za 11 miliona eura. U tim slučajevima status svjedoka saradnika dobio je bivši gradonačelnik Budve Rajko Kuljača, čijeg se iskaza sada plaše na čelu budvanskog klana. Budvansku kriminalnu grupu, tvrde tužioci, formiralo je „za sada nepoznato lice” koje nije obuhvaćeno prijavom, čiji identitet nije saopšten.

Još je istraga u tužilaštvu u kojima bi Marović mogao biti saslušan. Na pitanje Monitora upućenom tužilaštvu dokle se stiglo sa istragom o tajnom računu Marovićeve supruge Đine u švajcarskoj HSBC banci, specijalni tužilac je naveo da se taj postupak ,,nalazi u fazi izviđaja”.

Istraga se i dalje vodi kao kiša oko Marovića. Prema nekima i zato što bi njegovo hapšenje moglo ozbiljno da prodrma DPS, inače uzdrmanog klanovskim sukobima i strahom od tužilačkih žrtava.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo