Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRAVOSUĐE IZMEĐU STVARNOSTI I NEREALNIH OBEĆANJA: Tužna Justicija

Objavljeno prije

na

Neraspoređene krivične prijave “zaboravljene” u arhivi ODT Podgorica, pokradeni dokazi iz depoa Višeg suda, manjak tužilaca i sudija,  čelnici Vrhovnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda u višegodišnjem v.d. stanju. To je slika crnogorskog pravosuđa nakon nepune tri godine glasno promovisane  borbe protiv kriminala i korupcije

 

Mnogo loših vijesti dobili smo, u protekle tri godine, iz crnogorskog pravosuđa. Hapšeni su prvaci sudske vlasti, pomoćnik glavnog specijalnog tužioca, stečajni upravnici i advokati. Podignute su optužnice zbog sumnji da se u sudnicama trgovalo pravdom, Beskrajnim istragama i izviđajima pridružila su se još duža suđenja, odložena ročišta postala su praksa, što za rezultat ima guranje predmeta u zastaru i ukidanje pritvora za osumnjičene i optužene za najteža krivična djela.

Izgledalo je kako je pljačka depoa Višeg suda poslednja kockica u mozaiku sunovrata sudske vlasti u Crnoj Gori. Pokazalo se da nije tako. Dno još nije pod nogama.

Članovi Tužilačkog savjeta nedavno su saznali, maltene slučajno, kako se u arhivi Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici godinama gomilaju predmeti koji nijesu predati u dalju proceduru. Skupljaju prašinu, bez nade da će biti riješeni, pošto  na njihovom razrješenju niko ni ne radi.

Najmanje 1.000 nerasvijetljenih predmeta (krivičnih prijava protiv nepoznatih lica) nakupilo se u arhivi ODT u Podgorici od 2016. do 2021. godine, a da niko od tužilaca nije bio zadužen da radi na njihovom rješavanju. Informaciju je pred javnost iznio član Tužilačkog savjeta, advokat Siniša Gazivoda, pozivajući se na podatke koje je, krajem septembra, dobio od rukovodioca ODT Podgorica Duška Milanovića.

“Nama šef ODT-a Podgorica daje informaciju da je šest godina veliki broj ‘živih predmeta’ po nepoznatom učiniocu stajao u arhivi, a da nije bilo uopšte tužioca koji je njima bio zadužen i koji će da preduzima bilo kakvu radnju. I sve ono što je trebalo da se radi, očigledno nije rađeno, jer su predmeti stajali u arhivi”, objelodanio je Gazivoda uz informaciju da se “u ovom trenutku” ne zna na šta se sve ti predmeti odnose.

Saznali smo da su u zastaru otišli predmeti vezani za prikupljanje lažnih (falsifikovanih) potpisa podrške predsjedničkim kandidatima na izborima za predsjednika Crne Gore koji su održani 2018. godine. Pošto tužioci, godinama, nijesu preduzimali ni jednu aktivnost u pravcu procesuiranja tih prijava.

Podsjetimo se, građani čiji su potpisi zloupotrijebljeni tokom te kampanje podnijeli su, sami ili uz pomoć zainteresovanih nevladinih organizacija, više krivičnih prijava (oko 25) protiv NN počinilaca koji su falsifikovali njihovu podršku i to, pretpostavlja se, naplatili od partija i nezavisnih kandidata. Oni su, tako, ispunili uslove za kandidaturu, a  i za novac iz budžeta koji im je pripao po osnovu uspješne kandidature.

Sada je to završena priča. NN – nikome ništa.

U dopisu Tužilačkom savjetu, tužilac Milanović požalio se da je otkriće velikog broja krivičnih prijava koje su godinama “zaboravljene” čekale u arhivi ODT Podgorica, i njihova raspodjela koju je naložio kao rukovodilac ODT-a, dodatno opteretila tužioce angažovane u Osnovnom tužilaštvu Glavnog grada. A njih je, ionako, znatno manje nego što je to propisano Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ODT Podgorica. Precizno, u ovom trenutku tom tužilaštvu nedostaje 10 tužilaca.

To nije kraj priče. U tužilačkoj organizaciji u Crnoj Gori nedostaje 40 tužilaca, odnosno, više nego svaki treći, “otkrio” je Gazivoda, naglašavajući kako je rješavanje tog problema prioritet Tužilačkog savjeta, te da on očekuje da će u prvoj polovini naredne godine sistem dobiti “bar 20” novih tužilaca. Doduše, ponekoga bi mogao i izgubiti. “U ovom momentu imamo suspendovana tri tužioca protiv kojih se vode postupci. Od tih postupaka će zavisiti njihova dalja tužilačka odgovornost“, naveo je Gazivoda sredinom nedjelje, gostujući na javnom servisu.

Sliku kompletira nalaz  Akcije za ljudska prava (HRA). “U crnogorskim osnovnim sudovima postoji čak 31 upražnjeno sudijsko mjesto (21 odsto), što se odražava na ažurnost – ročišta se zakazuju na četiri mjeseca, donošenje odluka kasni, a rješavanje urgentnih životnih potreba građana odlaže se u nedogled”, navodi se u njihovoj analizi objavljenoj sredinom mjeseca. “Jedino osnovni sudovi u Danilovgradu i na Cetinju rade u punom kapacitetu”.

Prema prikupljenim podacima, u oktobru je u osnovnim sudovima u Baru, Beranama, Herceg Novom i Podgorici nedostajalo po četvoro sudija, dok je u Bijelom Polju i Rožajama falilo po troje sudija.

Zapravo, u osnovnim sudovima Herceg Novom i Rožajama nedostaje više od polovine sudija (vidjeti tabelu) dok je najteža situacija u Osnovnom sudu na Žabljaku. Tamo, od početka oktobra, više nema ko da sudi. “Nakon što je  konstatovan prestanak funkcije predsjedniku Osnovnog suda na Žabljaku Mihailu Anđeliću (bio je dvije godine i dva mjeseca istovremeno predsjednik suda i jedini sudija) zbog ostvarivanja uslova za starosnu penziju, taj sud je ostao bez sudija. Anđelić je o tome prošle godine obavijestio v.d. predsjednicu Vrhovnog suda, predsjednika Višeg suda u Bijelom Polju i Sudski savjet, ali nije dobio povratne instrukcije”, navode iz HRA.

U Sudskom savjetu je, krajem septembra, vođena rasprava na temu kako pomoći sudijama Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici (tamo je samo šest sudija) da izađu na kraj sa skoro 200 predmeta koji se vode po optužnicama Specijalnog državnog tužilaštva.

Specijalno odjeljenje ima sudija za dva vijeća, a dodatni problem je to što zakon nalaže da sudije koje su učestvovale u potvrđivanju optužnice ne mogu suditi taj predmet. Pride, najčešće je riječ o predmetima sa većim brojem optuženih (organizovani kriminal). Za rezultat imamo (pre)duga suđenja. I dugogodišnji izostanak presuda u predmetima koji su posebno zaintrigirali ovdašnju javnost.

Od ideje da sudijama Specijalnog odjeljenja Višeg suda u pomoć priskoče sudije Vrhovnog i Apelacionog suda izgleda da neće biti ništa. Rukovodioci tih sudova pojasnili su da kod njih nema slobodnih sudija koji bi mogli priskočiti na ispomoć. Sada se od Sudskog savjeta očekuje da potraži neko drugo rješenje. Dok broj nepresuđenih predmeta raste.

Neraspoređene krivične prijave “zaboravljene” su u arhivi ODT Podgorica. Nezvanično, slično stanje je i u drugim tužilaštvima širom Crne Gore, ali to tek čeka na službenu potvrdu. Pokradeni dokazi iz depoa Višeg suda. Manjak tužilaca i sudija… Čelnici Vrhovnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda u v.d. stanju.

To je slika crnogorskog pravosuđa nakon nepune tri godine glasno promovisane  borbe protiv kriminala i korupcije od strane parlamentarne većine i izvršnih vlasti koje su naslijedile DPS. I mnogo puta najavljenog osnaživanja institucija. Pred nama je, kažu, još jedan novi početak, nakon formiranja 44. Vlade. Budući su od prethodnih mogli naučiti šta i kako ne treba raditi, ukoliko se  želi pomoći crnogorskom pravosuđu.

Zoran RADULOVIĆ  

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo