Neraspoređene krivične prijave “zaboravljene” u arhivi ODT Podgorica, pokradeni dokazi iz depoa Višeg suda, manjak tužilaca i sudija, čelnici Vrhovnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda u višegodišnjem v.d. stanju. To je slika crnogorskog pravosuđa nakon nepune tri godine glasno promovisane borbe protiv kriminala i korupcije
Mnogo loših vijesti dobili smo, u protekle tri godine, iz crnogorskog pravosuđa. Hapšeni su prvaci sudske vlasti, pomoćnik glavnog specijalnog tužioca, stečajni upravnici i advokati. Podignute su optužnice zbog sumnji da se u sudnicama trgovalo pravdom, Beskrajnim istragama i izviđajima pridružila su se još duža suđenja, odložena ročišta postala su praksa, što za rezultat ima guranje predmeta u zastaru i ukidanje pritvora za osumnjičene i optužene za najteža krivična djela.
Izgledalo je kako je pljačka depoa Višeg suda poslednja kockica u mozaiku sunovrata sudske vlasti u Crnoj Gori. Pokazalo se da nije tako. Dno još nije pod nogama.
Članovi Tužilačkog savjeta nedavno su saznali, maltene slučajno, kako se u arhivi Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici godinama gomilaju predmeti koji nijesu predati u dalju proceduru. Skupljaju prašinu, bez nade da će biti riješeni, pošto na njihovom razrješenju niko ni ne radi.
Najmanje 1.000 nerasvijetljenih predmeta (krivičnih prijava protiv nepoznatih lica) nakupilo se u arhivi ODT u Podgorici od 2016. do 2021. godine, a da niko od tužilaca nije bio zadužen da radi na njihovom rješavanju. Informaciju je pred javnost iznio član Tužilačkog savjeta, advokat Siniša Gazivoda, pozivajući se na podatke koje je, krajem septembra, dobio od rukovodioca ODT Podgorica Duška Milanovića.
“Nama šef ODT-a Podgorica daje informaciju da je šest godina veliki broj ‘živih predmeta’ po nepoznatom učiniocu stajao u arhivi, a da nije bilo uopšte tužioca koji je njima bio zadužen i koji će da preduzima bilo kakvu radnju. I sve ono što je trebalo da se radi, očigledno nije rađeno, jer su predmeti stajali u arhivi”, objelodanio je Gazivoda uz informaciju da se “u ovom trenutku” ne zna na šta se sve ti predmeti odnose.
Saznali smo da su u zastaru otišli predmeti vezani za prikupljanje lažnih (falsifikovanih) potpisa podrške predsjedničkim kandidatima na izborima za predsjednika Crne Gore koji su održani 2018. godine. Pošto tužioci, godinama, nijesu preduzimali ni jednu aktivnost u pravcu procesuiranja tih prijava.
Podsjetimo se, građani čiji su potpisi zloupotrijebljeni tokom te kampanje podnijeli su, sami ili uz pomoć zainteresovanih nevladinih organizacija, više krivičnih prijava (oko 25) protiv NN počinilaca koji su falsifikovali njihovu podršku i to, pretpostavlja se, naplatili od partija i nezavisnih kandidata. Oni su, tako, ispunili uslove za kandidaturu, a i za novac iz budžeta koji im je pripao po osnovu uspješne kandidature.
Sada je to završena priča. NN – nikome ništa.
U dopisu Tužilačkom savjetu, tužilac Milanović požalio se da je otkriće velikog broja krivičnih prijava koje su godinama “zaboravljene” čekale u arhivi ODT Podgorica, i njihova raspodjela koju je naložio kao rukovodilac ODT-a, dodatno opteretila tužioce angažovane u Osnovnom tužilaštvu Glavnog grada. A njih je, ionako, znatno manje nego što je to propisano Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ODT Podgorica. Precizno, u ovom trenutku tom tužilaštvu nedostaje 10 tužilaca.
To nije kraj priče. U tužilačkoj organizaciji u Crnoj Gori nedostaje 40 tužilaca, odnosno, više nego svaki treći, “otkrio” je Gazivoda, naglašavajući kako je rješavanje tog problema prioritet Tužilačkog savjeta, te da on očekuje da će u prvoj polovini naredne godine sistem dobiti “bar 20” novih tužilaca. Doduše, ponekoga bi mogao i izgubiti. “U ovom momentu imamo suspendovana tri tužioca protiv kojih se vode postupci. Od tih postupaka će zavisiti njihova dalja tužilačka odgovornost“, naveo je Gazivoda sredinom nedjelje, gostujući na javnom servisu.
Sliku kompletira nalaz Akcije za ljudska prava (HRA). “U crnogorskim osnovnim sudovima postoji čak 31 upražnjeno sudijsko mjesto (21 odsto), što se odražava na ažurnost – ročišta se zakazuju na četiri mjeseca, donošenje odluka kasni, a rješavanje urgentnih životnih potreba građana odlaže se u nedogled”, navodi se u njihovoj analizi objavljenoj sredinom mjeseca. “Jedino osnovni sudovi u Danilovgradu i na Cetinju rade u punom kapacitetu”.
Prema prikupljenim podacima, u oktobru je u osnovnim sudovima u Baru, Beranama, Herceg Novom i Podgorici nedostajalo po četvoro sudija, dok je u Bijelom Polju i Rožajama falilo po troje sudija.
Zapravo, u osnovnim sudovima Herceg Novom i Rožajama nedostaje više od polovine sudija (vidjeti tabelu) dok je najteža situacija u Osnovnom sudu na Žabljaku. Tamo, od početka oktobra, više nema ko da sudi. “Nakon što je konstatovan prestanak funkcije predsjedniku Osnovnog suda na Žabljaku Mihailu Anđeliću (bio je dvije godine i dva mjeseca istovremeno predsjednik suda i jedini sudija) zbog ostvarivanja uslova za starosnu penziju, taj sud je ostao bez sudija. Anđelić je o tome prošle godine obavijestio v.d. predsjednicu Vrhovnog suda, predsjednika Višeg suda u Bijelom Polju i Sudski savjet, ali nije dobio povratne instrukcije”, navode iz HRA.
U Sudskom savjetu je, krajem septembra, vođena rasprava na temu kako pomoći sudijama Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici (tamo je samo šest sudija) da izađu na kraj sa skoro 200 predmeta koji se vode po optužnicama Specijalnog državnog tužilaštva.
Specijalno odjeljenje ima sudija za dva vijeća, a dodatni problem je to što zakon nalaže da sudije koje su učestvovale u potvrđivanju optužnice ne mogu suditi taj predmet. Pride, najčešće je riječ o predmetima sa većim brojem optuženih (organizovani kriminal). Za rezultat imamo (pre)duga suđenja. I dugogodišnji izostanak presuda u predmetima koji su posebno zaintrigirali ovdašnju javnost.
Od ideje da sudijama Specijalnog odjeljenja Višeg suda u pomoć priskoče sudije Vrhovnog i Apelacionog suda izgleda da neće biti ništa. Rukovodioci tih sudova pojasnili su da kod njih nema slobodnih sudija koji bi mogli priskočiti na ispomoć. Sada se od Sudskog savjeta očekuje da potraži neko drugo rješenje. Dok broj nepresuđenih predmeta raste.
Neraspoređene krivične prijave “zaboravljene” su u arhivi ODT Podgorica. Nezvanično, slično stanje je i u drugim tužilaštvima širom Crne Gore, ali to tek čeka na službenu potvrdu. Pokradeni dokazi iz depoa Višeg suda. Manjak tužilaca i sudija… Čelnici Vrhovnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda u v.d. stanju.
To je slika crnogorskog pravosuđa nakon nepune tri godine glasno promovisane borbe protiv kriminala i korupcije od strane parlamentarne većine i izvršnih vlasti koje su naslijedile DPS. I mnogo puta najavljenog osnaživanja institucija. Pred nama je, kažu, još jedan novi početak, nakon formiranja 44. Vlade. Budući su od prethodnih mogli naučiti šta i kako ne treba raditi, ukoliko se želi pomoći crnogorskom pravosuđu.
Zoran RADULOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
FOKUS4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice