Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pravo lice bahatih investitora

Objavljeno prije

na

Šest godina nakon izdavanja pod dugoročni zakup hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, Vladina „najuspješnija privatizacija u turizmu Crne Gore” prijeti da se izrodi u spor međunarodnih razmjera. Kada su u ljeto 2009. od Amana preuzeli višedecenijski zakup elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, predstavnici novog zakupca, grčkog milijardera Viktora Restisa kazali su kako je Sveti Stefan crnogorski Akropolj, mjesto izuzetnog kulturno-istorijskog pedigrea čijoj će obnovi i turističkoj promociji pristupiti s dužnom pažnjom.

U želji da pridobiju povjerenje javnosti i mještana naselja Sveti Stefan, Grci su posebno naglasili geografsku i religijsku bliskost koja povezuje dva naroda i ponudili otvorenost za svaku vrstu saradnje.

Na prvom susretu s novinarima najavili su ulaganja od oko 90 miliona eura koliko je po njihovoj procjeni mogla koštati rekonstrukcija Svetog Stefana i izgradnja novog hotela Kraljičina plaža i obećali da će Svetac prve goste primiti u maju 2010. godine.

Tokom protekle tri godine godine postupci i retorika vlasnika Adriatic properties kompanije koja upravlja elitnim hotelskim kompleksom, prilično su promijenjeni.

Grci nisu ispunili nijedno od obećanja. Svetac nije obnovljen a izgradnju hotela Kraljičina plaža niko više ni ne pominje. Prestali su i da plaćaju zakupninu i poreze, pa su njihova dugovanja prema vlasniku hotela HG Budvanska rivijera dostigla sumu od 1.3 miliona eura. Zatražili su u međuvremenu povlastice u vidu smanjenja ugovorom utvrđene godišnje zakupnine koja je iznosila 1,9 miliona eura i produženje roka zakupa s 30 na 50 godina.

Na prozivke zbog nepoštovanja osnovnih klauzula ugovora o zakupu i neizmirivanja finansijskih obaveza, reagovali su drsko uz otvorene prijetnje tužbama međunarodnim institucijama ukoliko se njihovi zahtjevi ne usvoje.

Suvlasnik Adriatic propertiesa, Petros Statis je zaprijetio da će u slučaju da Grci budu primorani da Budvanskoj rivijeri plate dospjele fakture, podnijeti tužbu Arbitražnom sudu u Londonu protiv države Crne Gore zbog štete od sedam miliona eura koja im je pričinjena, jer zbog spora oko crkve Aleksandra Nevskog, odnosno Sv. Gospođe, nisu mogli obnoviti hotel Sveti Stefan u cijelosti.

Burna reakcija Grka uslijedila je nakon što je NVO MANS vrhovnom državnom tužilaštvu podnijela krivične prijave protiv više vladinih ministara i funkcionera lokalne uprave u Budvi sa sumnjom u organizovano kršenje zakona i zloupotrebe službenog položaja u korist zakupca Svetog Stefana a na štetu javnog interesa i budžeta Crne Gore.

Podnijete su i prijave protiv više osoba za izvođenje građevinskih radova na rekonstrukciji hotela Sveti Stefan bez građevinske dozvole i bespravne gradnje dvije odvojene zgrade u maslinjaku u zaleđu hotela.

Statis je kazao da se optužbe MANS-a protiv Restis grupe baziraju na lažima i manipulacijama i da predstavljaju dio političke igre. Ali je priznao da je na crnogorskom Akropolju Restis divlje sagradio dvije zgrade, iako je bespravna gradnja krivično djelo za koje je propisana kazna zatvora.

Da li je takvo ponašanje, nelegalna gradnja i devastacija istoimenog svetilišta u njegovoj zemlji moguća, nije pojasnio.

Zbog navedenih optužbi Restis grupa zatražila je zaštitu od EU i grčke ambasade u Podgorici. O svemu će, rečeno je, obavijestiti strane ambasade u Crnoj Gori kao i Ministarstvo spoljnih poslova Grčke. Poslat je i dopis državnom tužiocu od koga se traži da u što kraćem roku procesuira sve krivične prijave MANS-a i zauzme stav. Prvi čovjek Viktora Restisa za razgranate poslove u Crnoj Gori, Petros Statis dao je ponudu za eventualni raskid ugovora o zakupu. Ukoliko Vlada Crne Gore želi da Restis i Aman odu, oni će to prihvatiti, kazao je Statis, ali uz odštetu od 50 miliona eura. ,,Da li neko misli da Crna Gora ima mogućnost da isplati Restis grupi 50 miliona eura odštete”, pitao je Statis i ocijenio da bi za turistički napredak Crne Gore bilo tragično da Aman ode. On je iznio podatak da je u posao na Svecu do sada uloženo oko 100 miliona eura.

Ova tvrdnja u suprotnosti je s procjenom datom na startu da će obnova oba hotela, Svetog Stefana i Kraljičine plaže stajati oko 90 miliona. Pri tom Svetac nije do kraja obnovljen. Nije završen čuveni blok 25 u kome se nalaze ostaci crkve koja je izazvala tolike probleme.

Tvrdnja Restisa da njihov izgubljeni prihod iznosi oko sedam miliona eura jer hotel Sveti Stefan nije u potpunosti stavljen u funkciju šokirala je poznavaoce turističke privrede. Da li je zaista tako i koliko je stvarna vrijednost izvedenih radova na Svetom Stefanu razjasniće uskoro eksperti ekonomsko-građevinske struke. Budvanska rivijera naručila je od Ekonomskog i Građevinskog fakulteta u Podgorici analizu kojom bi se utvrdilo kolika su dosadašnja ulaganja zakupca kao i visina eventualne štete nastale činjenjem ili nečinjenjem nadležnih državnih i opštinskih institucija u smislu kašnjenja potrebnih odobrenja i urbanističkih planova i odgovornosti za probleme s obnovom crkve.

Krajem decembra prošle godine formirana je stručna komisija kojom rukovode prodekan Ekonomskog fakulteta Milan Lakićević i dekan Građevinskog fakulteta Miloš Knežević.

Projekat je u fazi proučavanja obimne dokumentacije o svim radovima izvedenim na Svetom Stefanu, od infrastrukture do enterijera i procjene da li je zakupac mogao imati dodatnih troškova za koje je odgovoran zakupodavac.

Od nalaza podgoričke stručne komisije zavisiće i odluka Vlade i Savjeta za privatizaciju da li će odobriti promjenu tenderskih uslova zakupa eksluzivnog ljetovališta i izaći u susret zahtjevima Restisa. Od odluke Vlade zavisiće dalja sudbina ugovora s Grcima.

Petros Statis je na konferenciji za medije demonstrirao prepoznatljivu bahatost stranih investitora u Crnoj Gori uvjerenih da uz podršku pojedinih državnih zvaničnika mogu izbjegavati obaveze, kršiti ugovore, zakone i propise. Treba očekivati da će zahtjevima Grka biti udovoljeno. Naročito nakon izrečenih prijetnji.

Crnogorski zet Petros Statis objasnio je šta sve čeka državu njegove tazbine ukoliko Restis grupa spakuje kofere i ode iz Crne Gore. Najprije će Viktor Restis zahvaljujući svom bogatstvu angažovati najbolje advokate iz cijelog svijeta da tuži Crnu Goru i dobije milionsku odštetu. Što se toga tiče ne mora tražiti dalje od Podgorice. Za najboljeg advokata u tom svijetu više puta je proglašena Ana Kolarević koja je registrovala firmu Adriatic properties i od početka bila srećne ruke jer je sa svega jedan euro na računu ta of-šor kompanija postala vlasnik Sveca i okoline na duži niz godina.

Zatim će, podvukao je Statis, Restis sa saradnicima širom cijelog poslovnog svijeta raznositi najgore abere o poslovnom miljeu u Crnoj Gori i na Svecu na kome nisu uspjeli ostvariti sve što im je obećano.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo