Povežite se sa nama

OKO NAS

PRAVDA POBIJEDILA U VALDANOSU: Mir vraćen u uvalu mira

Objavljeno prije

na

Nakon više od četiri decenije, uvala Valdanos je vraćena vlasnicima. Pokazalo se da je to bilo prije svega pitanje političke volje. Sada preostaje da se masline revitalizuju, a uvala zaštiti. Od svih koji bi da degradiraju taj prekrasan prostor

 

– Ima nade za Crnu Goru! Sada je prirodno očekivati da se ovo ekonomsko, ekološko, kulturno i istorijsko blago, unikatna pejsažna cjelina, neće devastirati kao puno sličnih bisera pod starom vlašću. Očekujem od nove vlasti da primijeni postojeće zakone i hitno, kroz multidisciplinarni pristup, uklopi postojeće objekte, osmisli način gazdovanja i valorizaciju u skladu sa odgovornim razvojem, zabrani svaku dalju devastaciju i sačuva za buduća pokoljenja ovaj biser prirode”, kaže za Monitor građanski aktivista i lider Grupe za Valdanos Džemal Perović.

On tvrdi da je nakon četiri decenije uporne borbe ostvarena ,,pobjeda vrijednosti nad pohlepom koja treba da bude nauk svakoj vlasti, svakom građaninu i vlasniku, da postoji pravda i da je ona dostižna”.

Perović je sa predsjednicom Društva ,,Dr Martin Šnajder Jakobi Asociation”, ekološkom aktivistkinjom Zenepom Lika već predao predsjedniku Opštine Ulcinj Aleksandru Daboviću Inicijativu o privremenoj zaštiti ulcinjske Maslinade i uvale Valdanos. Inicijativa je, kako navode, naišla na podršku i gradonačelnika i Agencije za zaštitu životne sredine.

Da je praktično sve što se tiče Valdanosa u domenu političke volje pokazuje činjenica da je ta institucija praktično ostala nijema kada joj je prije 10 godina upućen na razmatranje zahtjev grupe nezavisnih intelektualaca da Valdanos postane Međunarodni ekološki centar.

Kao, uostalom, i sve druge državne institucije, koje nijesu smjele da se suprotstave štetočinskom naumu tadašnje vlasti o privatizaciji i betonizaciji predivne uvale. Desetljećima su varani vlasnici maslina kojima su one prevarno oduzete 1978. godine da bi se tu navodno pravila vojno-pomorska luka, brutalno su gažene sve zakonske odredbe, formirane tenderske komisije, čak nađen i nekakav investitor, famozni Cubus lux, a stoljetne masline i taj prostor propadao. Na sve molbe, zahtjeve i proteste Ulcinjana, vlast je ostala nijema i odlučna da, kako je ona to znala, protivno volji mještana i njihovih političkih predstavnika, valorizuje Valdanos.

,,Bila je to otvorena diskriminacija, koja je, na sreću, novom odlučnošću konačno prekinuta. Držati u žici oko 18.000 stoljetnih maslina je suludo. Bio je to ekocid. Zato je jedinstvena odluka svih prisutnih poslanika u državnom parlamentu, najveća pobjeda Crne Gore nakon 30. avgusta“, ocjenjuje za Monitor predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

Odlukom o vraćanju imovine su svakako najzadovoljniji raniji vlasnici. ,,Žao mi je samo što ovaj dan nijesu dočekali moji roditelji. Otac nikada nije sumnjao da će doći taj dan kada će nam se one vratiti. Svi smo mi bili vezani za ove masline, one su nas othranile“, kaže maslinar i član Odbora za vraćanje maslina u Valdanosu Džemal Hadžibeti.

Inače, sedmina maslina u toj uvali, oko 2.400 stabala ukupno, ima status zavještanja, odnosno vakufa. Pripadaju vjerskim zajednicama – islamskoj, pravoslavnoj i katoličkoj.

Višedecenijska nebriga ostavila je katastrofalne posljedice na Maslinadu. ,,Prema elaboratu koji je uradio Biotehnički fakultet iz Podgorice, taj prostor je potpuno zapušten, obrastao samoniklim rastinjem i da podsjeća na prašumu”, kaže maslinar i ekonomista Basrija Derviši.

Prema njegovim riječima, u Valdanosu se osušilo oko 1.500 stabala, oko 4.500 treba regenerisati, a ostalih 12.000 stabala rigorozno se mora podmladiti rezidbom. ,,Za kompletnu revitalizaciju potrebno je između milion i po do dva miliona eura. Do punog roda, od momenta revitalizacije, može doći tek za sedam godina. Da bi se vratila uložena sredstva treba još najmanje toliko”,ukazuje on.

Hadžibeti i Derviši, kao i predsjednik Odbora za vraćanje Maslinade Luka-Batko Đakonović,  ističu da je i na ovom slučaju potvrđena istorijska istina, odnosno da je maslina kao majka: uvijek vas primi, kada god joj se vratite.

Zakonom o maslinarstvu Crne Gore iz 1992. godine, maslinjak u Valdanosu stavljen je pod posebnu zaštitu države, dok se u Zakonu o maslinarstvu iz 2014. godine ističe da „Maslinada Valdanos u opštini Ulcinj, Stara maslina u Baru i Velja maslina u Budvi uživaju zaštitu u skladu sa programom posebne zaštite masline koji donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma”.

Perović smatra da nakon što je na nekim djelovima ulcinjske Maslinade krenula gradnja čvrstih objekata nužno da čitava uvala Valdanos, kao jedinstveni ekosistem, bude stavljena pod veći stepen zaštite. ,,Najbolje bi bilo da to bude spomenik prirode ili park prirode. Da u tu uvalu mira, kako su je zvali mornari, konačno bude vraćen mir“, zaključuje on.

CZIP: Solana i Valdanos su magična mjesta, čeka se Vladin Savjet

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) upitali su javno: gdje povesti goste koji su proputovali čitav svijet, a imate svega jedan dan na raspolaganju i želite da zapamte vašu zemlju kao nešto posebno?

Njihov odgovor obradovaće Ulcinjane. ,,Povedite ih na Ulcinjsku solanu i Valdanos! Hiljade ptica koje odmaraju i zimuju na solani u ovom periodu unose mir koji ne možete kupiti na nekom drugom mjestu. Nakon toga posjeta Valdanosu, šetnja kroz stare masline od kojih su mnoge stare i preko hiljadu godina. Takva magična mjesta su posljednja takve vrste u Evropi”, tvrde iz ove renomirane nevladine organizacije.

Ulcinjani sa nestrpljenjem očekuju da se oglasi Savjet za privatizaciju ***** jer je, kako saznajemo, posebna Komisija za procjenu tržišne vrijednosti privatizovanih preduzeća utvrdila da li je u momentu privatizacije Solane plaćena stvarna cijena  za kupovinu tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća. A u kojem već 8. godinu zaredom nema berbe!

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo