Povežite se sa nama

OKO NAS

POŽARI NA SJEVERU: Čovjek je čovjeku, piroman 

Objavljeno prije

na

Požari na sjeveru države tokom prve polovine aprila su gutali šumske komplekse. Gotovo sve su ih uzrokovali ljudi. Neodgovorni pojedinci koji su sezonu čišćenja imanja iskoristili za paljenje korova i poljoprivrednog otpada. Pored nepažnje, požari su nastali i namjernim podmetanjem

 

Kiša i snijeg u utorak i srijedu, omogućili su vatrogascima u nekoliko opština na sjeveru države dugo čekani predah poslije skoro dvije sedmice neprekidne borbe s vatrom. Od početka aprila, u Šavniku, Žabljaku, Kolašinu, Pljevljima, Beranama… bilo je aktivno preko 60 požara. Već sada je jasno da je šteta na šumskim kompleksima, prema nezvaničnim procjenama iz lokalnih uprava, ogromna. Pripadnici službi spasavanja, kojima je nekoliko dana pomagala  helikopterska jedinica MUP-a, uspjeli su da odbrane stambene i ostale objekte. I ovog puta, tvrde vatrogasci, potvrđena je neslavna statistika da su gotovo svi požari nastali ljudskim faktorom. Podmetnuti su ili izazvani nemarom.

Iz mnogih opština, tokom prve polovine aprila, stizali su brojni dramatični  izvještaji o stanju na lokacijama zahvaćenim vatrom. U ponedjeljak su žabljački vatrogasci, uz ogromne napore, jedva držali pod kontrolom požar u Ninkovićima, koji se primakao kanjonu Tare i Nacionalnom  parku  Durmitor.

„Ljudi su na izmaku snage, jer se krećemo pješke,  noseći naprtnjače sa vodom i priručna pomagala za gašenje. I dok traje akcija iznad Ninkovića, buknuo je požar u Tepcima, u kanjonu Tare. Po istom klišeu, neko je zapalio travu, vatra se proširila na korov i nisko rastinje, pa sada prijeti crnogoričnoj šumi u podnožju Ćurevca” – saopštio je u ponedjeljak komandir žabljačke Službe zaštite  Drago Popović.

Šavnički vatrogasci borili su se s vatrom na više lokacija, širom opštine. Nekoliko dana bili su aktivni požari desnom stranom rijeke Bukovice, od Kosorića prema Šavniku i u Timaru, prema Borovcu. Pripadnici šavničke Službe zaštite, na izmaku snage, uspjeli su da lokalizuju požar u Grabovici, koji se proširio na  stoljetna stabla bukve, cera, trse i bora. Spriječili su da se proširi vatra na ulazu u kanjon Nevidio.

U kolašinskom selu Vranještica mještani su osam dana gasili vatru na nekoliko lokacija. Jedina oprema bile su im poljoprivredne alatke. No, uspjeli su da spasu lokalnu crkvu, ali i nekoliko kuća. Jelovu šumu – ne.

„Gorjelo je od Dragićevog mosta u Barama Kraljskim prema Vranještici. Požari su bili aktivni u Čukama, Suvoj gori… Crkvu na Bukovoj poljani u subotu jedva smo spasili. Gasilo je sedam mještana, jer ih više i nema u ovom skoro opustjelom selu. Grijeh je i velika šteta na ovaj način uništavati čamovinu, livade, pašnjake, ugrožavati kuće. Dovodimo u opasnost i svoje živote gaseći vatru, bez odgvorajuće opreme. Ni sam ne znam kako, ali uspjeli smo ovog puta. Ne znam šta će biti ako se ovako nastavi“ –  reko je na kraju višednevne borbe s vatrom presjednik  mjesne zajednice Rajo Đukić.

Kolašinski vatrogasci su bili aktivni na 10-ak lokacija u toj opštini. Uspjeli su da tokom skoro 15 sati borbe sa vatrenom stihijom, sačuvaju kuće i repetitor na Crkvinama, ali ne i veliku površine šume. Komandir Službe zaštite Željko Darmanović objašnjava kako vatrogasci ne mogu da izdrže višednevno gašenje požara bez pauze. Fali, kaže, i ljudstva i snage.

U okolini Kolašina požari su aktivni od sredine marta, a kratki odmor vatrogascima omogućavala je sporadična kiša. Darmanović kaže da je lakše nabrojati sela u kojima nije bilo požara, nego ona u kojima su bile ugrožene kuće. Vatra je zahvatila i prostor za uzgoj divljači u Lokvi Puletića.

Pljevljskim vatrogascima presudnu pomoć u lokalizovanju više požara pružila je Vojske Crne Gore. Najkritičnije je bilo u selu sela Mataruge. Prethodno su ugasili požar u Kozičkoj rijeci, ali nijesu uspjeli da sačuvaju veliku  količinu  smrčeve šume. Gorjelo je i u selu Ljutići, Gotovuši, Bobovu, Bukovici, Meljaku…

Vatra je u toj opštini, sredinom marta, odnijela i jedan ljudski život. Drago Milić (67) preminuo od opekotina koje je zadobio kada je vatra zahvatila travu i sitno rastinje nedaleko od njegove kuće u selu Rudnica. Požar je izazvao njegov  komšija, čisteći livadu.

Iz mnogih službi zaštite i lokalnih uprava  na sjeveru, tokom prve polovine aprila, stizali su apeli sugrađanima da se uzdrže od nesavjenog ponašanja, koje ugrožava  imovinu i ljudske živote.

„Požare su, uglavnom, uzrokovali neodgovorni pojedinaci koji su sezonu čišćenja svojih imanja iskoristili za paljenje korova i poljoprivrednog otpada. Sve je to rezultiralo nemjerljivim posljedicama po šume i privatnu imovinu” – saopštili su iz pljevaljske Opštine.

Direktorat za vanredne situacije MUP-a apelovao je na građane da se uzdrže od nekontrolisanog paljenja prikupljenog materijala sa svojih imanja i pozvao „na  savjesnost i odgovornost u ovoj situaciji, kada je značajan dio kapaciteta sistema zaštite i spašavanja stavljen u funkciju zaštite od epidemije izazvane koronavirusom”.

Sličan apel uputio je i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS). Iz te kompanije informisali su javnost da je od 1. marta  zamijenjeno više od 120 stubova različitih profila, vrijednih oko 40.000 eura, koji su uništeni u požarima.  Objašnjavaju da požari dovode i do višesatnih prekida u snabdijevanju električnom energijom.

Upućeni su i brojni pozivi nadležnim organima da otkriju i kazne sve koji izazivaju požare. Bez razultata. Policija se nije proslavila u otkrivanju i procesuiranja počinilaca. Zakonom su za počinioce tih djela propisane prilično visoke kazne. U zavisnosti od posljedica, neko ko namjerno ili nenamjerno izazove šumski požar, rizikuje da bude kažnjen od šest mjeseci do 12 godina zatvora.

Pored nepažnje prilikom čišćenja imanja, požari, kažu kolašinski vatrogasci,  nastaju i namjernim podmetanjem.

„Još je nevjerovatno veliki broj ljudi koji vjeruju da će na opožarenoj površini biti dobar rod pečurke. To nije tačno. Više puta su stručnjaci objašnjavali koju štetu vatra pričini flori. Više truda policije i izricanje kazni, rezultirale bi daleko manjom štetom u šumama i manjim trošenjem novca građana pri gašenju” – tvrde u kolašinskoj Službi zaštite.

Koliko je hektara šume progutala vatra ovog proljeća, tek treba da se utvrdi, ukoliko bude volje za to. Raniji podaci govore o tome da je šteta koju izazovu piromani višemilionska. U Reviziji o uspješnosti sprovođenja politike zaštite od šumskih  požara, koju je prije sedam mjeseci objavila Državna revizorska institucija (DRI) piše da je od 2012. do 2018. godine bilo 532 požara. Na 34.626 hektara opožarene  površine, procijenjena je  šteta od skoro 6,5 milona eura.

Prema Reviziji DRI, službe zaštite i spasavanja po opštinama, sudeći prema opremljenosti i kadru, prilično su nemoćne u borbi s vatrom. U Nikšiću, Plavu, Šavniku, Andrijevici, Petnjici, Kolašinu i Rožajama nedostaje lična i kolektivna oprema za kvalitetan odgovor na nepogode. Revizijom je utvrđeno da pojedine opštine imaju problem prilikom zapošljavanja edukovanih kadrova.

Država, piše u tom dokumentu, ne praktikuje detaljne analize nakon svake krizne situacije. Konstatovano je nepostojanje jedinstvene metodologije za procjenu štete od elementarnih nepogoda. Nemamo ni propise  koji regulišu procjenu štete na šumi, a realizacija planova sanacije šuma je upitna. Rezultati pošumljavanja opožarenih površina, takođe, nijesu zadovoljavajući, tvrde u DRI.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

NOVE SMJENE U POLICIJI: Ko brani zakon

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potpisao je prošle sedmice suspenziju četvorici bivših policijskih starješina sa sjevera Crne Gore zbog povreda službene dužnosti i veza sa kriminalom.  I dok se nastavlja čišćenje u policiji, neki od starješina najavljuju krivične prijave, tvrdeći da se smjene sprovode mimo zakona

 

 

Poruke sa kriptovane aplikacije „SKY“ i hapšenja brojnih pripadnika policije pokazuju koliko je Crnoj Gori potrebna reforma sektora bezbjednosti. U posljednjem periodu sprovedene su brojne smjene u policiji. No, dio smijenjenih policajca i starješina tvrdi da se smjene ne sprovode u skladu sa zakonom.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović sproveli su veliku čistku rukovodećih kadrova u službi bezbjednosti. Ministar je prošle godine naredio kontrolu životnog stila i imovine zaposlenih u Upravi policije, a razrješenja i disciplinski postupci navodno su posljedica tih kontrola.

Posljednje smjene dogodile su se prošle sedmice po odluci Šaranovića, a suspendovani su doskorašnji načelnik beranske policije Predrag Kukalj, bivši šef kriminalističke policije u Rožajama Sead Husović i bivši komandiri bjelopoljske policije Danko Gogić i Almir Ćatović. Prema pisanju medija, to je samo dio spiska službenika Uprave policije čije postupanje se provjerava. Svi policajci bili su prethodno pominjani u medijima.

Zbog navodnog primanja mita Kukalj je hapšen prije gotovo deceniju i po u akciji “Signal”, tokom koje su lisice na ruke stavljene 21 policajcu, cariniku i preduzetniku, ali je oslobođen zbog nedostatka dokaza. Kasnije je i vraćen na posao. U vrijeme kada je lišen slobode bio je rukovodilac Ispostave granične policije u Beranama. Tadašnji poslanik Nebojša Medojević još 2011. godine tvrdio je da je Kukalj tokom obavljanja funkcije rukovodioca IGP Berane stekao ogromnu imovinu, “koja je u neskladu sa legitimnim i legalnim prihodima”. Njega su bivši granični policajci Rešad Kalač i Hamdo Murić pominjali 2011. godine, zahtijevajući da se preispita šverc cigareta i nafte koji se, kako su tvrdili, “odvijao za vrijeme Kukaljevog mandata”.

Seadu Husoviću je 2013. godine u Rožajama zapaljena garaža, a vatra je tada progutala i njegov “audi A6”. U tom momentu on je bio inspektor za borbu protiv droge. Danko Gogić je 2019. godine dobio “posebno priznanje” od tadašnjeg predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića – nagrađen je kao jedan od najboljih policajaca. Godinu kasnije sveštenstvo i monaštvo Srpske pravoslavne crkvene opštine Bijelo Polje optužilo ga je da je, kršeći Ustav i zakone koji garantuju građanima slobodu kretanja, bez ikakvog razloga i pravnog osnova zabranio kretanje kolone vozila od Berane do Bijelog Polja u čast praznika i slave tog grada. Almira Ćatovića je prije deceniju, tokom velikih protesta tadašnjeg Demokratskog fronta, taj politički savez optuživao da je maltretirao građane Bijelog Polja i bahato se ponašao na punktu Ribarevine, prilikom odlaska na proteste i povratka sa njihovih protesta u Podgorici…

Šaranović je  saopštio da su policajci suspendovani po različitim osnovama, kao što su krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, primanje mita, kao i zbog pokrenutih disiplinskih postupaka zbog teže povrede službene dužnosti. U saopštenju se dodaje da MUP i Uprava policije mogu ostvariti zacrtane prioritete ukoliko tome prethodi ostvarenje ključnog prioriteta, da postanu institucija od najvećeg povjerenja javnosti.

“Decenijska infiltracija kriminala u policijske redove, kao najteže nasljeđe iz prošlosti, otvorila je prostor za rast svih oblika kriminala, a naročito bezbrižno djelovanje organizovanih kriminalnih grupa. Koliki je bio stepen kriminalizacije policije najbolje govori okolnost da u kriminalnim aktivnostima nijesu prednjačili policijski službenici sa nižim policijskim ovlašćenjima, već bivši direktori policije, bivši pomoćnici direktora i desetine visokih policijskih starješina”, kazao je Šaranović.

Odlučan da, kako tvrdi, organizovanom kriminalu stane na kraj, Šaranović je još početkom godine najavio da će suspendovati 70 policijskih službenika. Nakon tragedije koja se 1. januara dogodila na Cetinju istog mjeseca je javnost obaviještena o suspenziji 19, pa još četvoro. Krajem januara su pokrenuti i disciplinjski postupci protiv sedam policajaca i troje starješina sa sjevera, zbog sumnje da nijesu preduzeli sve mjere i radnje u slučaju Alije Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom naselju Sokolac.

Bjelopoljsko Osnovno tužilaštvo formiralo je predmet protiv šest službenika tamošnje policije.Prošlog mjeseca su suspedovani i supruga bivšeg direktora policije Veselina Veljovića, Tamara Veljović i policajac Veselin Bošković.

Televizija Vijesti objavila je nedavno da su se tom mediju obratila četvorica suspendovanih policajaca koji tvrde da nemaju veze sa kriminalom, niti imaju imovinu koja se ne može objasniti. Tvrde da se protiv njih vodio disciplinski postupak na osnovu mišljenja komisije za utvrđivanje bezbjednosnih smetnji, koja je u međuvremenu rasformirana. Istakli su i da im nije objašnjeno zbog čega je konkretno sproveden disciplinski postupak i poručili da se protiv njih vodi politički progon, a da oni kao dugogodišnji profesionalci sa politikom nemaju veze.

Krivičnu prijavu zbog smjena najavili su devetorica dugogodišnjih starješina. Targetirane starješine, protiv kojih su pokrenuti disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno, tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje.  Među njima su i četvorica nedavno suspendovanih starješina.

Advokat Mihailo Volkov zastupa neke od smijenjenih u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih. On ukazuje da Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku.

„Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoje razloge za tu odluku“, pojašnjava Volkov.

Iz Nezavisnog sindikata policije Crne Gore ranije su saopštili da niko ne može biti sankcionisan na bilo koji način bez jasnih i provjerljivih dokaza. Sa druge strane, ističu da u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) ne može da radi niko za koga se dokaže da je nedostojan ove profesije.

„Pružamo apsolutnu podršku svakom pojedincu ili instituciji koji žele da očiste službu od onih kojima ona služi samo kao kišobran za vršenje kriminalnih aktivnosti. Saradnja sa kriminalcima u bilo kom obliku mora biti najstrože kažnjavana i mi kao sindikat ohrabrujemo nadležne institucije da pooštre kaznenu politiku u tom dijelu. Mora se postaviti jasna granica i mora se vrlo precizno znati što nekome donosi opredjeljenje za jednu ili drugu stranu zakona“, saopštili su ranije iz nezavisnog sindikata policije.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRESUDA APELACIONOG SUDA: Za femicid 40 godina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za ubistvo Zumrite Nerde Viši sud u Podgorici osudio je Dalibora Nikolića na 12 godina zatvora, karakterišući to kao teško nasilje u porodici sa smrtnim ishodom.  Apelacioni sud Crne Gore  je u srijedu preinačio tu presudu na  kaznu zatvora od 40 godina zbog teškog ubistva

 

 

Apelacioni sud Crne Gore je u srijedu preinačio presudu Višeg suda u Podgorici i optuženog Dalibora Nikolića oglasio krivim za krivično djelo teško ubistvo Zumrite Nerde i izrekao mu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina. Nikolić je presudom Višeg suda bio osuđen na 12 godina zatvora.

Odluka je donijeta i javno objavljena nakon održanog pretresa pred Apelacionim sudom u postupku odlučivanja o žalbi Višeg državnog tužilaštva izjavljenoj protiv prvostepene presude Višeg suda u Podgorici.

Baranka Zumrita Nerda imala je 27 godina i troje djece kada ju je, u januaru 2022. godine, nevjenčani suprug pretukao do smrti.Poslije osam sati batinjanja Zumrita je ležala u krevetu i nije se odazvala na nekoliko poziva Nikolića da im skuva kafu. U jednom trenutku je, ipak, došla do kuhinje što je razbjesnjelo Nikolića. Nakon što se nije sklonila, Nikolić je suprugu udario pesnicom ispod desnog oka.Nerda je, kako se navodi, od ovog udarca izgubila svijest zbog izliva krvi u mozak i pala na tlo.

,,Došlo je do posljedičnog naglog prekomjernog savijanja glave unazad i kidanja mostnih vena, a potom nakupljanja krvi u prostor između tvrde i meke moždane ovojnice i pritiska izlivenom krvlju na mozak”, precizirano je u optužnici.

Od posljedica prebijanja umrla je 22. januara u Kliničkom centru Crne Gore. U optužnici se navodi da je Nerda primila više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom, a ljekari su joj u bolnici konstatovali pet teških tjelesnih povreda i 11 lakših, među kojima su i prelomi kostiju na rukama i na nozi.

Nikolića je sudija Višeg suda Veljko Radovanović u decembru 2023. osudio na maksimalnih 12 godina, kvalifikujući slučaj kao nasilje u porodici sa smrtnom posljedicom, ali je Apelacioni sud ukinuo tu odluku. Nakon toga je, u ponovljenom postupku, sudija Višeg suda Jovan Jovanović, u oktobru prošle godine, donio identičnu presudu, ali je Više tužilaštvo insistiralo da se radi o teškom ubistvu, pa je Apelacioni sud sada morao da da konačnu riječ.

,,Ovo je jedina zakonita i pravična odluka koju je Apelacioni sud mogao da donese u ovom predmetu”, kazala je Jovana Pavlović, advokatica porodice pokojne Nerde: ,,Iza tog nasilja, prije smrtnog udarca, prethodilo je nasilje koje je trajalo osam sati. Ne možemo da zaboravimo činjenicu da je cijelo vrijeme bilo prisutno troje maloljetne djece koja su sada ostala i bez majke”, rekla je advokatica Pavlović.

Apelacioni sud je osudio Nikolića po dva osnova za teško ubistvo, jer je ubio ženu u drugom mjesecu trudnoće i to na svirep način. Nikolić sada ima pravo žalbe najvišem sudu u zemlji.

,,Odbrana će da iskoristi svoje zakonsko pravo i uložiće žalbu na ovu presudu. Ovo je bio jedan granični slučaj, samo što je razlika raspona u odlukama velika. Odbrana i dalje stoji na stanovištvu da je to nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici”, kazao je Nikolićev advokat Andrej Adžić.

Nakon presuda kojima je osuđivan na po 12 godina, iz Centra za ženska prava su protestovali, pitajući koliko dugo neko treba da surovo zlostavlja da bi sud prepoznao namjeru. Iz ove organizacije pozdravili su presudu Apelacionog suda.

,,Ova, u poslednjih mjesec dana treća po redu presuda za femicid kojom se izriče najduža zakonom propisana kazna zatvora, predstavlja značajan korak ka pravdi za žrtve porodičnog nasilja i šalje jasnu poruku da takvi zločini neće biti tolerisani. Ona je važan korak ka unaprjedjenju sudske prakse koju godinama unazad karakteriše blaga kaznena politika u slučajevima rodno zasnovanog nasilja. Pozdravljamo posvećenost pravdi koju je Više državno tužilaštvo pokazalo u ovom predmetu”, navodi se u saopštenju.

Istakli su i da je neophodno nastaviti rad na unaprjeđenju sistema koji će osigurati adekvatnu prevenciju nasilja i zaštitu svih žrtava, bez obzira na njihovu etničku i socijalnu pripadnost, naročito Romkinja koje predstavljaju najranjiviju društvenu grupu. ,,Posebno ističemo važnost pružanja podrške djeci preminule Zumrite Nerde, koja su ostala bez majke, na čije ranije prijave nadležne institucije nisu adekvatno reagovale. Smatramo da je država Crna Gora dužna da ih obešteti i omogući im odgovarajuće uslove za život i obrazovanje”, piše u saopštenju Centra za ženska prava.

Kazali su da će nastaviti da se zalažu za pristup pravdi, da prate slučajeve nasilja nad ženama i obezbjeđuju besplatno pravno zastupanje žrtvama i porodicama žrtava femicida, kao što su, kako su kazali, činili u ovom slučaju i u predmetu u kojem je Ilir Đokaj osudjen na 40 godina za teško ubistvo devetnaestogodišnje Šejle Bakije.

Vrhovni sud Crne Gore nedavno je odbio kao neosnovanu žalbu branioca optuženog Ilira Đokaja i potvrdio presudu Apelacionog suda Crne Gore od 28. novembra 2024.Đokaj je oglašen  krivim zbog izvršenja krivičnog djela teško ubistvo oštečene Šejle Bakije, u sticaju sa krivičnim djelom ubistvo u pokušaju u odnosu na oštećenog Šabana Bakiju i krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Najavljeno je da će do kraja godine poslanici u Skupštini, trebalo bi da, izglasaju izmjene Krivičnog zakonika. ,,Zaprijećena kazna za počinioce femicida po izmjenama Krivičnog zakonika biće od minumum 10 do maksimalnih 40 godina”, izjavio je ministar pravde Bojan Božović.

U Crnoj Gori je 19 žena ubijeno posljednjih pet godina, a ova ubistva su opisana kao femicid jer su žrtve ubijene samo zbog toga što su žene, što bi bio najjednostavniji opis ovog zločina, koji će se uskoro naći i u Krivičnom zakoniku Crne Gore.Od 19 žrtava, četiri su prije tragičnog događaja prijavljivale nasilje, ali kako sistem nije pravovremeno reagovao, nijesu dobile adekvatnu zaštitu što je na kraju rezultiralo tragičnim ishodom.

Predrag  NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TRESE VIŠI SUD U BIJELOM POLJU: Nestalo kilogram kokaina

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nestanak droge otkriven je kada su članovi Komisije za sprovođenje uništenja pravosnažno oduzete droge u tom sudu testirali drogu predviđenu za uništenje. Testiranjem je utvrđeno da  kilogram supstance, koja je bila planirala za uništenje – nije kokain

 

 

Samo 18 mjeseci nakon što je otkiveno da su tada nepoznate osobe prokopale 30 metada dugačak tunel do depoa podgoričkog Višeg suda, osvanula je vijest da je iz depoa bjelopoljskog Višeg suda nestao kilogram kokaina koji je oduzet prije 17 godina.

Podgoričke Vijesti, pozivajući se na svoje dobro obaviještene izvore,  objavile su  da je nestanak droge otkriven kada su članovi Komisije za sprovođenje uništenja pravosnažno oduzete droge u tom sudu testirali drogu predviđenu za uništenje. Tim je testiranjem utvrđeno da  kilogram supstance, koja je bila planirala za uništenje – nije kokain. Analiza je pokazala da bijeli prah zapravo ne reaguje na brze testove za drogu, što je preliminarno navodilo na zaključak da uopšte nije riječ o opijatu.

Iako je riječ o preliminarnim rezultatima, već se sada s razlogom postavljaju mnoga pitanja –  da li je i ako jeste ko i kada uzeo kokain i podmetnuo praškastu materiju za sada neutvrđenog sastava, da li je bilo vjerodostojno prvo vještačenje oduzete praškaste materije i  ako nije da li to znači da su optuženi od kojih je 2008.godine oduzet kilogram bijele materije, odrobijali višegodišnje kazne vjerujući da su zaista u rukama imali opijat čijom prodajom su htjeli da zarade novac. Sve će svakako biti jasnije nakon što se urade dodatna vještačenja i ponovo otvore sudski spisi stari više od 17 godina.

Povodom otkrića da se u bjelopoljskom depou ne nalazi kokain, oglasili su se iz tog suda. Objašnjavaju da su 23. marta ove godine, tokom kontrolisanja oduzetih supstanci po pravosnažnim presudama radi njihovog uništavanja i spaljivanja, članovi Međuresorne komisije za sprovođenje uništenja  iz Višeg suda u Bijelom Polju i Višeg suda u Podgorici, izvršili neposrednu kontrolu izdvojene droge za uništenje u ovom sudu “kojom prilikom su uočili određene nepravilnosti, i to u vidu nepokazivanja očekivanog obojenja supstance oduzete u navedenom predmetu, prilikom preliminarnog testiranja”.

O tome ih je, kako su kazali iz tog suda, Komisija obavijestila 28. marta 2025. godine, kada im je dostavila zapisnik. .

“Uslijed navedenog, dokazni materijal iz navedenog predmeta je izdvojen i neće ići na uništenje, već će se, u cilju rasvjetljavanja konkretne situacije i definitivnog utvrđivanja svojstava supstance zaplijenjene 26. 4. 2008. godine, koja prilikom preliminarnog testiranja nije pokazala očekivano obojenje, obavijestiti nadležni organ”, kazali su iz bjelopoljskog Višeg suda.

Oni su o nesvakidašnjem događaju obavijestili Više državno tužilaštvo u tom gradu koje je odmah otvorilo slučaj. Iz crnogorske policije se nijesu javno oglašavali.

Kilogram sporne materije potiče iz slučaja protiv R. M. i E. M. koji su pravosnažno oglašeni krivim u oktobru 2010. godine za krivično djelo – zločinačko udruživanje i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i osuđeni na osam godina i osam mjeseci, odnosno na sedam godina i osam mjeseci zatvora.

Presudom Apelacionog suda od 8. novembra 2011. godine, prvostepena odluka je preinačena u dijelu dosuđenih kazni, pa su optuženi osuđeni na jedinstvene kazne zatvora i to optuženi M. R. u trajanju od šest godina i šest mjeseci, a optuženi M. E. pet godina i šest mjeseci. U odluci koja je dostupna na sajtu Apelacionog suda Crne Gore detaljno je obrazložena osuđujuća presuda.

„Iz transkripata razgovora koji su vodili optuženi među sobom, rezultata do kojih se došlo putem mjera tajnog nadzora kao i svih drugih pisano provedenih dokaza proizilazi da su optuženi zajedno sa njemačkim državljaninom Igorom Beideckom kao pripadnici grupe koja je imala za cilj vršenje krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, neovlašćeno radi prodaje zajedničkim novcem kupili u Ekvadoru kokain neto mase 13.943,50 grama na način što su u okviru plana za vršenje takvih krivičnih djela ,u skladu sa unapijred podijeljenim ulogama, na ime  E.M. osnovali firmu DOO “E… k…”, nakon čega je optuženi M.R. dokumentaciju o upisu tog preduzeća predao u Nj… I.B. a ovaj u više navrata poslao iznose novca M.E. radi uplate u Crnoj Gori, navodno za uvoz voćne pulpe i tako ugovorili kupovinu naznačene količine kokaina“, navodi se u odluci koja je dostupna na sajtu Apelacionog suda Crne Gore.

 

Depoi lake mete

Sudski depoi slaba su tačka crnogorskih sudova. Podsjetimo, u septembru 2023.godine grupa crnogorskih i srpskih državljana prokopala je 30 metara dugačak tunel do depoa Višeg suda u Podgorici. Mediji su tada objavili i da je iz sudskog trezora nestao kokain, ali je vrlo brzo stigao demant iz te institucije u kojem su naveli da više od tone kokaina, zaplijenjenog u Zeti, nije bilo deponovano u podrumu suda, već da je ta droga čuvana u kancelariji na spratu.

Prema njihovim riječima,  provalnici nijesu bili ni blizu kokaina. Svoje tvrdnje potkrijepili su i rezultatima višemjesečnog popisa oduzetih stvari koji su uradili tek nakon izbijanja nezabilježene afere. Tim popisom je navodno utvrđeno da nedostaje neznatna količina marihune, nekoliko desetina grama, 11 mobilnih telefona i 19 komada oružja, a prema nezvaničnim informacijama radi se uglavnom o pištoljima novije proizvodnje.

Istraga je pokazala i da motiv šestočlane grupe u ovom kriminalnom poduhvatu nije bio kontaminacija dokaza u istrazi ubistva Duška Jovanovića, kao i u predmetima koji se vode protiv pripadnika kavačkog klana, kako su to tvrdili pojedini političari nakon razotkrivanja  afere.

Konačno,  višemjesečna istraga nije dala odgovore na ključna pitanja ko je nalogodavac podzemnih radova i koji je bio motiv. Možda javnost sazna djelić istine već 17.aprila,  za kada je zakazan početak suđenja optuženima za prokopavanje tunela.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo