Požar na Gorici koji je za sobom ostavio pustoš bolno je podsjetio na to da Crna Gora nema efikasan sistem zaštite. Nemamo Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o mogućoj opasnosti
Požar na Gorici od prije par dana ostavio je za sobom pustoš. Znatan dio brda je izgorio, a sa drvećem i rastinjem, vatrena stihija progutala je i mnoge životinje koje tu žive. U opasnosti su bile i kuće u podnožju brda. Požar je, prema sumnjama nadležnih, podmetnut. Posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) pokazao je da su čak 97 odsto požara posljedica ljudskog djelovanja. Efikasan sistem kojim bi država odgovorila na takva zlodjela gotovo da ne postoji.
U gašenju vatre na Gorici učestvovalo je preko 100 vatrogasaca, sa 30 vozila. Od prvog požara, 29. jula, do utorka ove sedmice, na tom podgoričkom brdu gorjelo je još četiri puta. ,,Sa nevjericom i velikom tugom sam ispratila dešavanja na Gorici ovog ljeta. Ponadala sam se da se požar iz 2012. nikad neće ponoviti, jer su poslije njega preduzete opsežne preventivne mjere. Kroz Goricu su napravljene staze kojima vatrogasno vozilo može da dođe do svakog njenog kutka, a napravljeni su i hidrofori koji omogućavaju uzimanje vode sa lica mjesta, da se ne gubi vrijeme na odlaske i dolaske vozila. Na vrhu Gorice je tokom ljeta dežuralo vozilo vatrogasne službe”, kaže za Monitor Jasna Gajević, nekadašnja članica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.
Ona je, tokom tog perioda, zajedno sa ostalim kolegama, odslušala predavanje vatrogasaca o korišćenju naprtnjača. ,,Rečeno nam je da je period od 15 do 17 časova kritičan jer tad šetača nema, pa bi se mogao neopaženo podmetnuti požar. Dežurali smo te godine. Dogodio se jedan, no sve je funkcionisalo i brzo je ukroćen. Pri temperaturama koje danima dostižu 40-ak stepeni, a kiše nema ni u najavi, svaki laik je znao da je opasnost od požara na Gorici velika. Ne mogu da shvatim i prihvatim da odgovorni iz Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica nisu provjerili i stavili u funkciju hidrofore. To je nedopustivi nemar sa nemjerljivim posljedicama ”, napominje.
Iz Glavnog grada demantuju da je razlog što je požar zadobio katastrofalne dimenzije taj što nisu funkcionisali hidrofori. ,,Vrlo je lako demantovati te iskaze time što su pripadnici Službe zaštite i spašavanja cisterne vodom punili upravo na donjim kotama brda. Međutim, zbog tehničkih karakteristika sistema i činjenice da je na gornjim kotama brda slabiji pritisak, ovaj rizik nijesmo htjeli preuzeti, pa je procjena stručnih ekipa bila da je efikasnije nastaviti dopunu aktiviranjem cisterni Zelenila, Čistoće i Vodovoda”, tvrde oni.
U gašenju vatre na Gorici učestvovala je kompletna ekipa Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada kojoj su u pomoć pritekle vatrogasne jedinice Cetinja, Kolašina, Bara i Danilovgrada, kamioni Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Zelenila, vazduhoplovna jedinica Direktorata za zaštitu i spašavanje, kao i helikopteri Vojske Crne Gore sa korpama za gašenje požara. Samoinicijativno su im se pridružili i građani. U cilju preventivnog djelovanja izvršeno je izviđanje terena – dronom. Iz podgoričke Službe za zaštitu i spašavanje su, zbog sumnje da su požari podmetnuti, pokrenuli krivičnu prijavu protiv NN lica.
Skoro sve mediteranske zemlje ulažu znatan trud u poboljšanje tehnika zaštite od požara, kao i znatnan novac u programe edukacije. Promjene nabolje u Crnoj Gori se još nisu dogodile, konstatuje DRI u svom posljednjem izvještaju iz 2019. godine pod nazivom Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – Zaštita od šumskih požara.
,,Broj požara i njihova destruktivnost se iz godine u godinu povećava, nestaju ogromni kompleksi šuma, mijenja se izgled životne sredine, pogoršava se kvaliteta šumskog tla, dolazi do poremećaja ekološke ravnoteže, a štete privredi u većini slučajeva su ogromne i teško nadoknadive. Crna Gora još uvijek nema uspostavljen dovoljno efikasan sistem zaštite od šumskih požara”, navodi se tom izvještaju.
Od ponedjeljka do srijede ove sedmice pripadnici Službe zaštite i spašavanja ugasili su čak 30 požara trave i niskog rastinja u predjelu Gošića, Šušunja, Golubovaca, Bijelog Polja, Tomića uba, Mojanovića, Mahale, Sadina, Gorice, Stare Varoši, Vladne, Bloka V, Gostilja, kod Stočne pijace. U više navrata intervenisano je u Botunu, Kakarickoj gori, Zabjelu, Balabanima i Koniku. Prije par dana, podmetnuta je i vatra na Ljuboviću. Srećom, bezuspješno.
Crna Gora, kao država kandidat za ulazak u Evropsku uniju (EU), iako je to njena obaveza, još nema izrađenu Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Nadležni obećavaju da će do kraja godine taj dokument ugledati svjetlost dana.
Onaj ko namjerno ili nenamjerno izazove požar, u zavisnosti od posljedica, rizikuje da bude kažnjen zatvorom od šest od 12 godina. U 2020. godini registrovano je 80 krivičnih djela koja se dovode u vezu sa podmetanjem požara i eksplozija. No, javnost, za epiloge ovakvih slučajeva uglavnom ne sazna.
Nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o pojavi opasnosti. Ni efikasnu komunikaciju između institucija. To potvrđuju i nedavna prepucavanja Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave Glavnog grada. Iz MUP-a tvrde da je brzom širenju požara na brdu Gorica doprinijela i velika količina gorivog materijala koji nijesu na vrijeme uklonile nadležne službe Glavnog grada. Iz institucije kojom rukovodi gradonačelnik Ivan Vuković to negiraju.
Iz neformalne grupe Oči Podgorice smatraju da posljednji požari na Gorici nijesu posljedica piromanije, već nezajažljivosti građevinskog lobija. ,,Požari su komercijalni i prave se radi uništenja prirode i prevođenja u građevinsko zemljište. Gradnja nijednog parkinga ili zgrade se ne smije dozvoliti, jer bi to značilo da se grad prilagođava potrebama građevinskih piromana. Građevinari, ruke dalje od Gorice”, kazali su iz te grupe.
,,Za svaku je osudu i stanje voznog parka Vatrogasne službe. Starost i nefunkcionalnost vozila su direktna odgovornost gradonačelnika. Gradi se na sve strane, isključivo u cilju skupljanja političkih poena, dok ono što se tiče svih stanovnika Podgorice, ostaje u zapećku dugi niz godina. U svim civilizovanim zemljama gradonačelnik bi poslije ovakvih propusta službi u njegovoj nadležnosti podnio ostavku. To je minimum. Na tužilaštvu je da procijeni da li takav nemar treba da rezultira i krivičnom prijavom”, ističe Jasna Gajević.
I iz DRI-e konstatuju slično. Iako je nabavljeno nekoliko aviona i vatrogasnih vozila, većina vatrogasaca nema maske sa kiseonikom, ni protivpožarna odijela. Rizikuju život pristupom vatri, jer je velika mogućnost gušenja. Praksa je pokazala da je, ukoliko dođe do ekstremnih požara, neophodno potražiti međunarodnu pomoć.
Tokom požara u Nacionalnom parku (NP) Lovćen, ljeta 2017. godine, značajno su uništeni šumski fond i prirodne karakteristike zbog kojih je i proglašen za nacionalni park. Požar nije lokalizovan ni za gotovo dva mjeseca. Ugasila ga je kiša. Stradalo je prošle godine i Skadarsko jezero, a vatra je, simbolično, otpočela na 29-godišnjicu od kada je Crna Gora proglašena za ekološku državu. Danima je pustošila sve pred sobom. Samo dva mjeseca ranije, gradonačelnik se hvalisao kako Podgorica ima najbolju i tehnički najopremljeniju Službu zaštite i spašavanja u regionu.
Ovih dana gori i u drugim predjelima Crne Gore. Požar u Nikšiću, na zapuštenoj deponiji Mislov do, svega šest kilometara udaljenoj od centra, gotovo je nemoguće ugasiti. Zbog deponovanih materijala, tamo su aktivne i eksplozije.
Samo da i ove godine prva kiša ne obriše tragove nemara institucija.
Andrea JELIĆ