Povežite se sa nama

FOKUS

POZADINA SUKOBA ZATVORENIKA I STRAŽARA U ZIKS-U: Rat klanova za kontrolu tajne službe ?

Objavljeno prije

na

O sukobu zatvorenika i čuvara koji se dogodio prošle srijede, 14. januara, unutar Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Spuž (ZIKS) za sada se zna samo onoliko koliko su javnost o tome obavijestili uprava zatvora i anonimni osuđenici u medijskim prilozima. Nedovoljno.

O višesatnom obračunu u ZIKS-u čiji je rezultat – sedam povrijeđenih, nadležne institucije još nijesu rekle ništa, izuzev čuvenog – ,,istraga je u toku”. Izvjesno je tek da su nakon incidenta u Klinički centar Crne Gore primljena dva osuđenika i pet zatvorskih čuvara, od kojih je jedan, Ivan Popović, privremeno zadržan u KCCG zbog težih ozljeda. Nakon sukoba sedam osuđenika prebačeno je u bjelopoljski zatvor, a pet u samice.

Porodice nekih osuđenika sumnjaju da se nakon što je sukob zaustavljen policija brutalno obračunala sa zatvorenicima, te da se broj povrijeđenih u međuvremenu povećao. Sumnje porodica pojačava odbijanje uprave ZIKS-a da im dozvoli da ih posjete i uvjere se da su dobro, što u zatvoru objašnjavaju tek disciplinskom mjerom zbog incidenta. ,,Službenici biju osuđenike koji su u ćelijama i svuda okolo je krv”, saopštio je jedan od zatvorenika Vijestima.

Prema zvaničnoj verziji uprave ZIKS-a incident se dogodio u krugu za šetnju gdje se 30 zatvorenika nedozvoljeno okupilo. Mediji su objavili da su se zatvorenici tu našli u znak protesta zbog rasporeda u paviljonima. Nekoliko osuđenika navodno tražilo je od stražara da iz ,,njihovog” paviljona premjeste jednog od zatvorenika koji im nije bio po volji. Kada im je saopšteno da oni o tome ne mogu pregovarati, zatvorenici su počeli da prijete stražarima, da bi ih konačni i fizički napali.

U medijima se kao jedan od vinovnika napada na stražare navodi osuđenik Goran Vukčević, koji se na jednom od snimaka sa kamera ZIKS-a navodno vidi i kako čupa i lomi jednu od kamera. Sadržaj snimaka nije dostupan javnosti, niti su nadležni o tome govorili.

Vukčević je bio jedan od glavnih vođa štrajka zatvorenika u ZIKS-u u februaru 2012. godine. Nad nekima od njih je, prema pisanju medija, tada zatvorska policija sprovodila torturu i oni su nakon prebijanja, a među njima i Vukčević, bili prebačeni u zatvor u Bijelom Polju.

,,Grupa od trideset zatvorenika nije poštovala pravilnik o kućnom redu, a potom je i odbila naređenje zatvorskih policajaca. Pojedini zatvorenici su fizički nasrnuli na četvoricu službenika. Prilikom napada, zatvorenici su koristili i tvrde predmete koje su kao dio inventara skinuli sa sportskih terena “, navodi se u saopštenju uprave ZIKS-a koje je potpisao direktor zatvora Miljan Perović. On je demantovao pisanje medija da su zatvorenici čak držali jednog čuvara kao taoca.

,,Takođe je važno istaći da je incident riješen sa redovno i vanredno angažovanim jedinicama zatvorske policije, te da u kompleks ZIKS-a nijesu ušli pripadnici drugih bezbjednosnih službi, jer za tim ovom prilikom nije bilo potrebe “, zaključuje Perović u saopštenju.

To što je za direktora ZIKS-a važno istaći da je pobunu zatvorenika zaustavio bez pomoći spolja, ide u prilog tvrdnjama Monitorovih izvora da je incident u spuškom zatvoru izrežiran upravo kako bi se Perović, koji se pominjao kao glavni kandidat za direktora ANB, diskreditovao za tu poziciju.

,,U pozadini incidenta su sukobi klanova, Mojkovac protiv Granda, oko kontrole ANB, kao i prijevremeno penzionisanje pojedinih funkcionera službe, poput Zorana Lazovića i Duška Golubovića. Grandovci su pobunili krimose kako bi dikreditovali Perovića da dođe na čelo ANB. Pravi rat je oko tajne policije”, kaže za Monitor dobro upućeni funkcioner koji je insistirao na anonimnosti.

Lazović i Golubović su visoki funkcioneri koji su u javnosti dovođeni u vezu sa brojnim aferama, od svadbe Safeta Kalića preko ličnog bogaćenja čije je porijeklo nejasno. Mediji su pisali da dvojica visokih ANB funkcionera nijesu navodno prihvatili 2012. godine savjete s vrha da se prijevremeno poenzionišu zbog tih afera. Izmjenama zakona Vlada je sada naložila prijevremeno penzionisanje pojedinih službenika ANB-a, što bi trebalo da krene od marta ove godine.

Golubović i Lazović su kadrovi navodno bliski bivšem ministru inostranih poslova Milanu Roćenu koji se u javnosti povezuje sa tzv. klanom Grand.

Monitor je već pisao da brojni izvori tvrde da u vladajućoj partiji postoje dva klana, koncentrisana oko različitih unosnih poslova. Jedan, mojkovački, povezuje se sa poslom sa cigaretama, i njega navodno vode bivši šef policije Veselin Veljović i ministar pravde Duško Marković, dok se drugi, čija se moć navodno bazira na ogromnom novcu od građevinskih poslova, povezuje sa bivšim i aktuelnim ministrom inostranih poslova Roćenom i Igorom Lukšićem. Opozicija je Roćena svojevremeno optuživala da kontroliše dio bezbjednosnih službi proruski orijentisanih operativaca, čiji je jedan od zadataka bio da prisluškuju opoziciju i ambasadore. Roćen je to demantovao. Upravo su, navodno, neki od tih aenbeovaca nezadovoljni aktuelnom tendencijom premijera da na ključna mjesta u službi postavlja službenike koji se povezuju za Markovićem i Veljovićem. Favorit Grandovaca na čelo ANB navodno je, prema izvorima Monitora, Željko Stamatović, konzul Crne Gore u Frankfurtu.

Veljović je nakon dvogodišnjeg boravka u kabinetu Filipa Vujanovića gdje je radio kao savjetnik, naprasno vraćen u vrh bezbjednosnih službi. U međuvremenu, Đukanović je smijenio i šefa ANB Bora Vučinića koji je prema medijima bio bliži klanu Grand, njega bi sada navodno trebalo da zamijeni Perović. Jača i posao koji navodno kontroliše taj klan. Kompanija koja stoji iza nekada ilegalne fabrike cigareta u Mojkovcu sada se pojavljuje kao potencijalni kupac Novog duvanskog.

Nebojša Medojević , član skupštinskog Odbora za bezbjednost za Monitor takođe kaže da je u pozadini incidenta najvjerovatnije sukob klanova i pokušaj da se diskredituje suprotstavljeni kandidat. ,,Smjena Vučinića je otvorila najosjetljivije pitanje u Crnoj Gori – ko će biti novi šef službe? Sigurno da će Mojkovački klan i ekipa iz Granda uraditi sve da njihov čovjek dođe na to mjesto i ovih dana možemo očekivati čitav niz akcija sa ciljem da se kompromituje kandidat suparnika”, tvrdi on za Monitor . ,,Oba klana kontrolišu veliki broj operativaca ANB i policije, kao i kriminalaca saradnika službi, što olakšava režiju incidenta poput ovog u Spužu”, kaže Medojević.

Naši sagovornici upućeni funkcionisanje ZIKS-a sumnjaju u zvaničnu verziju događaja. ,,Mnogo toga ne štima u zvaničnom objašnjenju incidenta. Kao povod sukoba navodi se zahtjev zatvorenika da se jedan osuđenik izmjesti. U praksi, to se nikada ne traži od stražara. Zatvorenici, ako im se neko ne dopada, to mu daju do znanja i on sam traži premještaj. Da ne govorim o tome da se nekako ‘desilo’ da 30 zatvorenika bude istovremeno na jednom mjestu. Kako? Kakva je to bezbjednosna procjena?”, kaže Monitorov izvor koji zna kako funkcioniše ZIKS iznutra. I on vjeruje da je incident izrežiran.

Da pojedini zatvorenici u ZIKS-u, koji se povezuju sa službama ili vrhom vlasti, imaju privilegovani status, opšte je mjesto. Udobne ćelije, otpusti, svadbe u ZIKS-u, samo su dio tih privilegija. Monitor je pisao o posebnom tretmanu Duška Šarića, brata Darka Šarića optuženog da rukovodi najmoćnijim narko klanom ovdje i šire. To nijesu jedini ustupci zatvorenicima. Evropska komisija je u prethodnim izvještajima o napretku konstatovala neuobičajeno veliki broj amnestiranih zatvorenika od strane Vujanovića.

Pobuna u ZIKS-u iz 2012. godine okončana je ustupkom Duška Markovića zatvorenicima da Komisija za uslovni otpust neće kao otežavajuću okolnost uzimati to što se protiv nekog vodi novi krivični postupak, a nije okončan pravosnažnom odlukom suda

Posljednji mjeseci obilježeni su sve učestalijim demonstracijama narasle moći kriminalnih klanova nad institucijama, od obračuna pred očima policajaca do nerazriješenih napada na policijske funkcionere. Dritan Abazović iz Građanskog pokreta ocijenio je nedavno da je Crnoj Gori neophodna Sablja, akcija koja je u Srbiji nakon pada Miloševića pokrenuta kao obračun sa moćnim organizovanim kriminalom sraslim sa državom. ,,Demontaža ovakavih režima, koji su srastali sa ljudima iz kriminalnog miljea, skoro da je nemoguća bez učestalih obračuna. Nadam se da stvar neće potpuno izmaći kontroli”, kazao je .

Strah od otkazivanja poslušnosti u vlastitim redovima u odlučujućem času, je razlog zbog kog se Đukanović okružuje odanim vojnicima. Od novog šefa ANB očekuje da kontroliše podzemlje, ojačano zahvaljujući saradnji sa vrhom vlasti. Zatvorenici van kontrole za Perovića sigurno u tom smislu – nijesu plus. I pogodno su tlo za njegovu diskreditaciju.

,,Đukanoviću je sve teže da balansira između pritisaka NATO i Zapada da refromiše ANB i straha od reakcije njegovih ljudi koje treba da pusti niz vodu. Svjestan je da se radi o veoma opasnim svjedocima koji sada iza sebe imaju i brojnu vojsku iz kriminalnih klanova”, kaže Medojević.

Nova predstava se očekuje.

OMBUDSMAN: Ne možemo dati mišljenje o incidentu

Monitor je od ombudsmana Šućka Bakovića tražio odgovor – da li je bilo torture u ZIKS-u. Iz kancelarije zaštitnika saopštili su da su predstavnici te institucije razgovarali sa deset zatvorenika i pet stražara ZIKS-a, kao i sedam zatvorenika koji su prebačeni u bjelopoljski zatvor zbog sukoba u Spužu, ali da o svojim saznanjima o incidentu ne mogu javno još govoriti. ,,S obzirom na to da je ispitni postupak u toku, Zaštitnik do okončanja ovog postupka ne može dati mišljenje o tome da li je došlo do mučenja ili drugog oblika surovog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja”, navodi se u odgovoru ombudsmana našem nedjeljniku. Monitor se istim pitanjima obratio i Ministarstvu pravde, ali odgovor od njih nije stigao do zaključenja ovog broja.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se  još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe

 

 

Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal,  dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju  – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.

Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je  izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica  presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.

Sve u svemu,  trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je  – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.

Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka.  Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.

Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude  i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo