Povežite se sa nama

MONITORING

POUKE BERANA: Kako je spriječena pljačka

Objavljeno prije

11 godina

na

talum-berane-2

Demokratska partija socijalista poražena je u Beranama, u utakmici koju je, kao i sve druge koje igra, namještala u svoju korist. Sa svim neregularnostima DPS je osvojila sedamnaest mandata. Jedan manje od dosadašnje opozicije.

Zato sada vlast pokušava da pobjedu koalicije „Zdravo Berane SNP – DF” prikažu kao poraz Crne Gore. Navodno zbog zastava koje su se u izbornoj noći vijorile u svim varijantama. Od starih zastava kralja Nikole, pa do srpskih. Kao da u Beranama žive Mađari.

„Ja sam bio zaodjenut u zvaničnu državnu crnogorsku zastavu, i to, zanimljivo, niko nije vidio. Sa tom zastavom sam slavio u izbornom štabu i sa tom zastavom sam prošetao glavnom ulicom. Nije se dogodio nijedan incident, niti je u opštoj euforiji slomljena makar jedna čaša. Sve je prošlo dostojanstveno”, kaže za Monitor odbornički kandidat koalicije i predsjednik mladih Pokreta za promjene Marko Lalević.

U gradu na Limu konačno je razotkriveno sve ono što smo svi godinama znali, ali niko nikada nije ništa preduzeo da to spriječi: dijeljenje novca i kupovina glasova.

Ribarima ljudskih duša posao su ovog puta pokvarili dobro organizovana opozicija, uvezana sa mladim i spretnim aktivistima, novim snagama partija koje čine Zdravo Berane, slobodnim intelektualcima i građanima i neformalnim Fejsbuk grupama.

Zanemarujući zloupotrebe državnih resursa, od zapošljavanja na dan šutnje preko noćnih asfaltiranja prilaza kućama sigurnih i potencijalnih glasača, najbitnija činjenica je da je, prema vrlo pouzdanim izvorima, u Berane dopremljeno čak dva miliona eura. U kešu.

Dijeljeno je danima ranije. Poznato je ko i gdje. Operacija je nastavljena na dan izbora u mjesnim centrima, na improvizovanim mini štabovima DPS-a. Ne u privatnim kućama, kako se to predstavlja, nego u lokalima i poslovnim prostorima članova ove partije. Takvih punktova bilo je koliko i izbornih mjesta. Tamo gdje nije bilo lokala, dijeljeno je iz kola parkiranih na desetak metara od biračkog mjesta, kao što je to bio slučaj u selu Dapsiće.

„Čim sam došao da glasam vidio sam o čemu se radi. Ljudi su izlazili sa biračkog mjesta, i zatim ulazili u taj crveni automobil, parkiran odmah pored, i uzimali novac. Iskoristio sam trenutak nepažnje pa sam i ja ušao i napravio telefonom fotografije spiskova glasača koje treba nagraditi sa dvadeset do pedeset eura. Onda su aktivisti DPS nasrnuli na mene”, kaže za Monitor kandidat za odbornika Zdravo Berane Boris Bućković.

Doveden je i improvizovani „pokretni štab”, koji je kombi automobilom, lutao od jednog do drugog biračkog mjesta, iz koga je dijeljen novac glasačima DPS-a. Nijesu samo registarske oznake bile sa strane, već su u štabovima, pored dobro poznatih Beranaca, sjedjeli i mladići koji su dovedeni iz drugih gradova.

DPS-u je sve išlo naruku do deset sati. Onda se dogodilo ono šo je poremetilo ustaljeni protokol. Upad aktivista Zdravo Berane u najmanje tri takozvana štaba Demokratske partije socijalista, oduzimanje zatečenih materijala koji svjedoče o političkoj korupciji i masovno snimanje video klipova na tim mjestima kupovine ljudskih duša. To stvari preokrenulo i završilo trijumfom opozicije.

„Svi smo godinama znali šta rade i gdje to rade. U tim, mini izbornim štabovima, sjede oni koji dobro poznaju ljude i vode računa o tome ko je izašao a ko nije. Onda ih zovu, ucjenjuju i plaćaju da glasaju DPS. Mi smo riješili da uđemo na dva-tri mjesta. Nije bilo sile, na brzinu smo pokupili materijale koji su stajali ispred njih i otišli”, objašnjava za Monitor budući odbornik koalicije Zdravo Berane Velimir Bato Đurišić.

Bilo je kao u filmovima. Kompromitujući izborni materijal doturen je do štaba koalicije, a policija je, umjesto da prekine koruptivne političke radnje na tim mjestima, pošla u potragu za mladićima koji su uzimajući materijale omeli krađu. Jurnjava kolima odvijala se kroz grad i kroz prigradska naselja. Dva mladića, Velimir Đurišić i Ivan Radević bježali su i pri tome mijenjali automobile koji su ih čekali parkirani i pripremljeni na različitim mjestima. Kada se materijal našao na sigurnom mjestu i kad je djelimično plasiran putem društvenih mreža, oni su se predali policiji.

„Pokušali su da nas optuže da smo izvršili upad u privatne kuće. Odgovorio sam da smo samo prikupljali dokaze o političkoj korupciji. Dao sam prijavu o tome i pozvao policiju da ode na ta mjesta da to prekine. Sve je bilo spremno da nas privedu kod tužioca i vjerovatno pritvore. Onda je Nebojša Medojević zvao telefonom ministra policije i sve strane diplomate i objasnio im o čemu se radi. Ubrzo poslije toga policija nas je pustila, ali i dalje nije uradila ništa da zaustavi političku korupciju na mjestima za koja smo im vrlo precizno kazali gdje se nalaze”, podsjeća Đurišić.

Šta sadrže materijali koji su bez mnogo prebiranja uzeti u izbornim mini štabovima Demokratske partije socijalista i koliko toga je zaplijenjeno?

„Ma, da su birali šta će uzeti, naši aktivisti ne bi mogli bolje odabrati. Ono što je do sada dato u javnost, samo je kap u moru. Šta mislite, šta može da sadrži jedan rokovnik lokalnog funkcionera DPS-a? A onda ima oko desetak kilograma papira, odnosno kompromitujućeg materijala koji je očigledan i neoborivi dokaz političke korupcije”, kaže za Monitor advokat i član opštinske izborne komisije ispred SNP Ratko Rmuš.

On otkriva da se među materijalima nalaze i poštanski otpravci građana Berana koji su se raznim molbama obraćali nekim ministarstvima za razne vrste pomoći, i da je to ko zna koliko stajalo u Podgorici, da bi bilo vraćeno aktivistima DPS–a da sa time, na dan izbora, ucjenjuju ljude da glasaju za tu partiju.

„Ovo je nastavak afere Snimak. Bolje reći koknkretizacija te afere. Ono što smo ranije imali u audio zapisima, sada imamo crno na bijelo, sa imenima i prezimenima, sa matičnim brojevima i potpisima. Neoborivi dokazi političke korupcije”, dodaje Rmuš.

Prema njegovim riječima originalni zaplijenjeni materijali brižno se čuvaju i često mijenjaju mjesto lokacije. Fotokopirani su u više primjeraka, a dio po dio se stavlja na uvid posredstvom Fejsbuk stranice Zdravo Berane.

Na potezu je tužilaštvo. Nebojša Medojević i poslanik Fronta Zoran Miljanić zatražili su da ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević pokrene postupak unutrašnje kontrole postupanja načelnika Centra bezbjednosti Veselina Krgovića na dan izbora u tom gradu.

Miljanić smatra da su osiromašeni građani postali lak plijen manipulatora i da se zato prodaju od 20 do 200 eura. ,,Ipak ćemo insistirati na striktnom poštovanju zakona i podržati sve inicijative da se protiv svih koji su i uzeli i davali novac podnesu krivične prijave, i da se svi procesuiraju, jer jedino tako možemo spriječiti da se ovo ponavlja. Kada neko zbog 25 ili 50 eura dobije zatvorsku kaznu od godinu, drugi će razmisliti da li da tako postupiti na narednim izborima”, kaže Miljanić.

Težak poraz DPS-a u Beranama bi mogao kao domino efekat da se odrazi na predstojeće izbore u drugim gradovima. Do tada će još puno toga ,,isplivati na vidjelo” iz oduzete dokumentacije u Beranama. MANS je podnio 306 krivičnih prijava protiv građana koji su primali novac da bi glasali ovu partiju. Neko je u komentarima ostavio poruku da ,,ovo treba da se stavi na bilbord u svaki grad u CG da vide kako će proći oni što prodaju obraz za 20€”. Ili još bolje – ,,brav skuplji od čovjeka”. Onda ljudi odluče da budu – ljudi.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo