Povežite se sa nama

OKO NAS

POSTPANDEMIJSKI TURIZAM U ULCINJU: Sigurni samo Kosovari

Objavljeno prije

na

U Ulcinju su pripreme za sezonu intenzivne, a u njen špic će se direktno ući. Velika plaža na kojoj može, uz poštovanje svih epidemioloških preporuka, da se istovremeno kupa oko 100.000 ljudi, ključni je faktor za privlačenje gostiju

 

„Tokom pandemije, predano smo radili i pripremali se za period koji je upravo došao. Pokrenuli smo nacionalnu i regionalnu kampanju pod nazivom Ulcinj – svijet u malom. Želimo Ulcinj pozicionirati kao pravu destinaciju za ovu ljetnju sezonu, na sva tržišta odakle tradicionalno dolazi najveći broj naših gostiju”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

Prema njegovim riječima, ovom kampanjom žele pokazati sve vrijednosti, bogatu prošlost i prirodnu raznovrsnost koje su usađene u identitet ovog grada, a koje potencijalnom gostu mogu donijeti iskustvo vrijedno pamćenja.

To se, prije svega, odnosi na tržišta Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, odakle stižu ohrabrujuće informacije. Još samo da se granice otvore prema tim državama.

„Na osnovu ankete koju je sproveo Turistički centar Kosova, gosti iz te zemlje će i ovog ljeta masovno boraviti na ulcinjskoj rivijeri”, tvrdi direktor te organizacije Škelzen Rizaj.

On je uvjeren da će Kosovari krenuti da dolaze u junu, a da se prvi veliki talas očekuje početkom jula.

Iz Turističke organizacije Ulcinj (TOU) navode da su u tu kampanju, u saradnji sa državnim organima, Nacionalnom turističkom organizacijom i turističkim poslenicima već krenuli. Plaže su otvorene 18. maja, a do prve sedmice juna svi hoteli će početi sa radom.

Iz kompanije Karisma hotel Adriatik Montenegro, čiji hoteli posluju u Ulcinju i Baru, kazali su da su implementirali interne procedure i protokole radi zaštite zdravlja gostiju.

„Naša prednost je to što možemo ispoštovati bilo koje mjere jer imamo najdužu plažu u Crnoj Gori, dugu 12 kilometara. Na njoj može oko 100.000 turista i posjetilaca da ispoštuje distancu”, kazao je direktor TOU Fatmir Đeka.

On je zadovoljan pripremama za početak sezone na lokalnom i državnom nivou. „Crna Gora ima sjajnu epidemiološku situaciju. To treba maksimalno iskoristiti počevši od danas, jer ništa se neće dogoditi samo po sebi“, ističe Đeka.

U toj instituciji procjenjuju da će turisti tražiti mir, biti oprezniji i željeti čistoću na svakom mjestu. Zahtijevaće autohtonu hranu, kvalitetan smještaj, dobru uslugu, istinsku autentičnost… „To je sve ono što im Ulcinj može i treba ponuditi. Uz prihvatljive cijene, što je i do sada bila naša prednost“, kaže  Đeka.

No, malo je naznaka da će, bar u junu, doći do smanjivanja cijena, iako je to preporuka Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom. „Nevidljiva ruka tržišta“ možda će kasnije primorati one koji pružaju usluge da ipak koriguju cijene. Naročito ako se zna da se već od sada treba pripremati za sezonu 2021.

U Albaniji će ove sezone plažni mobilijar biti besplatan, a cijene usluga i smještaja smanjene su i u Grčkoj i Turskoj. Zbog toga Rizaj apeluje na Ulcinjane da razmisle o snižavanju cijena i do 20 odsto, te se preduzmu mjere kako bi granični prijelazi na Sukobinu i na Kuli bili bez gužvi.

Ovih dana i sedmica kada se svijet bori protiv pandemije COVID-19 stigla je potvrda da je naše more riznica zdravlja. Njemački ekspert prof. dr Herman Erlich sa Bergakademije u Frajburgu izjavio je da u našem moru živi tzv. zlatni sunđer (Aplysina aerophoba) koji efikasno pomaže u neutralisanju virusa.

Zlatni sunđer živi tako što filtrira hranu iz vode: uzima ono što mu voda nanese. „Ali, u vodi postoje i svi mogući prouzrokovači bolesti, koje sunđer bez ikakvih problema ubija – iako nema elaborirani imunološki sistem”, kaže profesor Erlih.

On ukazje da je morski sunđer prirodni antivirusni i antibakterijski lijek jer proizvodi materije koje sprečavaju prodiranje virusa u organizam. Navodi da je mehanizam djelovanja dokazan na ćelijama tumora, na Univerzitetskoj klinici u Drezdenu.

Ulcinjski ronioci kažu da je ovaj sunđer čest u našem moru. Nalazi se najčešće na dubinama između tri i 15 metara. Naseljava gornje dijelove stijena okružene pješčanim dnom, a možemo ga naći i na kamenju. Poznato je da se morski sunđeri hrane tako što uvlače vodu kroz sitne otvore na svom tijelu upijajući iz mora hranjive materije, ali i ostatke malenih organizama. Nakon što se nahrani, morski sunđer ispušta morsku vodu van, i to bez ostataka sitnih organizama i hranjivih materija. Zato se naziva i čistačem mora. Jedan odrastao sunđer može – hraneći se – očistiti i do 2.000 litara vode dnevno!

Fascinantna je njihova sposobnost regeneracije, kao i dugog trajanja. Žive stotinama, pa i hiljadama godina!

                                                                                                       

Restoran „Corona” u Ulcinju

Na početku Velike plaže u Ulcinju, na obali kanala Port Milena, već dvije decenije postoji Restoran-pizzeria Corona.

Vlasnik ovog lokala, koji radi tokom ljetnje sezone, je poznati ugostitelj Nedžat Sukalić.

„Ideja da lokal tako nazovem došla je od meksičkog piva ‘Corona’ i jedne popularne grupe muzičara iz Prištine, mojih prijatelja, koja je takođe nosila takav naziv. To ime se lako pamtilo, a ima i dosta drugih značenja, uključujući i kruna”, kaže Sukalić. On će, bez obzira na korona virus, zadržati ime svog lokala.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo