Povežite se sa nama

OKO NAS

POSTIZBORNI ULCINJ: Silovanje demokratije u susret sezoni

Objavljeno prije

na

Ono što je želio, stvaranjem velike koalicije u svom rodnom gradu, premijer Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović je ostvario. Funkcioner njegove stranke biće predsjednik Opštine Ulcinj. Samo ostaje da se to, ovih dana formalno realizuje

 

„Oni koji su ubjedljivo izgubili izbore u Ulcinju, pokušavaju da od skupštine naprave ulicu, jer ulica je njihov domaći teren. Tek 12 od ukupno 33 odbornika su spremni na nešto što nikad niko nije uradio grčevito sprječavajući efektuiranje izborne volje građana. Ulcinj je prebrodio 30 godina diskriminacije od parlamentarne većine, pa će prebroditi i ovih nekoliko dana opstrukcije od parlamentarne manjine”, kaže predsjednik Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA Omer Bajraktari.

On se nalazio na čelu velike koalicije Za novi početak koju su još činili i Demokratska partija Fatmira Đeke, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Albanska alternativa. Ovaj politički savez čiji je neformalni lider bio čelnik URA-e i premijer Crne Gore Dritan Abazović, osvojio je oko 43 odsto glasova, odnosno 14 mandata u lokalnom parlamentu.

Dva mjesta pripala su Demokratama, dok su koalicija Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke, odnosno Demokratske unije Albanaca (DUA) i Demokratskog saveza u Crnoj Gori osvojile po šest mjesta u lokalnom parlamentu.

„Kod nas je ključ Ulcinja“, slavodobitno je odmah nakon izbora ustvrdio lider Nove demokratske snage Forca Genci Nimanbegu, jer je njegova stranka dobila pet mjesta i postala „tas na vagi“.

Iako su u DUA i DPS očekivali da će Forca brzo sa njima postići dogovor o formiranju lokalne vlasti, navodeći da su o tome formalnu saglasnost imali čak i prije izbora, to se, ipak, nije desilo.

Nakon gotovo dva mjeseca pregovora, Forca je odlučila da vlast formira sa koalicijom Za novi početak prihvatajući da prve dvije godine na čelu Opštine Ulcinj bude Bajraktari, dok će generalni sekretar Force, Ardian Mavrić, predsjedavati lokalnim parlamentom. Rokada na tim funkcijama između ovih političkih grupacija obaviće se na polovini mandata.

No, iako je i DUA pregovarala sa Abazovićem, ta albanska nacionalna stranka i DPS su optužili Nimanbegua za izdaju.

,,Prihvatljivije im je bilo da nakon dva mjeseca pregovora ipak odluče da formiraju koaliciju sa listom Za novi početak i pređu na drugu stranu”, kazao je lider DUA Mehmed Zenka u izjavi podgoričkim medijima i istakao da će DUA biti odgovorna opozicija koja će sve raditi u interesu grada Ulcinja i njegovih građanki i građana.

Ali, već na prvom koraku se to nije potvrdilo. Najstarija odbornica u Skupštini opštine, inače funkcionerka  DUA Jasmina Hasa, koja po Zakonu o lokalnoj samoupravi predsjedava konstitutivnom sjednicom, je odmah nakon njenog početka, 25. maja, dala pauzu, koja je trajala danima.

Na poziv koalicije Za novi početak u Ulcinj je brzo stigao upravni inspektor, dok je Ministarstvo javne uprave preporučilo da se obezbijedi nastavak sjednice i parlament konstituiše, odnosno izabere njegov predsjednik, najkasnije do 1. juna.

Ali, ni u utorak, 31. maja, to nije urađeno, iako je sjednici prisustvovalo 32 od ukupno 33 odbornika. Hasa je pismeno saopštila da je podnijela ostavku zbog zdravstvenih razloga, pa je sjednicom predsjedavao sljedeći najstariji odbornik, Mehmed Zenka. Navodeći da se nijesu stekli uslovi da se nastavi sjednica, on je rekao da će o svemu biti obaviješteni Ministarstvo javne uprave i Vlada Crne Gore i prekinuo zasjedanje.

Sada je dakle, na potezu Vlada Crne Gore koja je naložila da se sjednica održi u petak, 3. juna.

Iz DPS-a tvrde da „neprincipijelno sklepana koalicija, onih koji su do juče jedni drugima poručivali da ’ovakav model političara sada postaje zarazna bolest od koje se ugrožava cijelo društvo’, očigledno iz straha da nemaju potrebnu većinu, čini sve da opstruira legitimno konstituisanje Skupštine opštine Ulcinj“.

Konstatujući da gubitnici imaju pravo da se ljute, ali ne toliko, u Forci tvrde da su ,,jalovi prekidi konstitutivne sjednice Skupštine opštine od strane manjine zapravo zadnji trzaji jedne politike koja je svuda širila korupciju i koja je bila garant ne razvoju grada“.

U svakom slučaju, nakon odluke Vlade sve je manje vremena i prostora za odlaganje ove mučne situacije u Ulcinju, dok kod političkih aktera i građana narasta nervoza. Prije svega zbog činjenice da je turistička sezona na pragu, a gradska uprava i opštinske službe pokazuju malo spremnosti da odgovore tim zahtjevima i potrebama.

To se, kako ističe budući gradonačelnik Bajraktari, posebno odnosi na komunalno uređenje, čistoću i pokretanje novog investicionog ciklusa.   

,,Kao nikada u istoriji posložile su se karte na državnom nivou. Naš sugrađanin je premijer Crne Gore, nekoliko ministara u njegovoj Vladi su takođe Ulcinjani. Zato je ovo jedinstvena prilika koju moramo iskoristiti da bi naš Ulcinj postao ugodno mjesto za život svakog građanina i građanke, gdje turisti i posjetioci rado dolaze i ponovo nam se vraćaju“, kaže on.

Prema njegovim riječima, građani od nove lokalne vlasti s pravom mnogo očekuju i imaju razloga,  s obzirom na ranije iskustvo, da ne vjeruju ništa dok svojim očima ne vide da se nešto konkretno počelo raditi. ,,Kao što sada, na primjer, svjedočimo rekonstrukciji Hotela Mediteran, ili potpisivanju ugovora o gradnji hotela na lokaciji nekadašnjeg Galeba. Samo stvarnim djelima, a nipošto ispraznom retorikom i obećanjima, možemo vratiti povjerenje građana u vlast koje je na veoma niskom nivou zbog dosadašnjeg lošeg i štetočinskog upravljanja. Naš grad je, nažalost, kao jedina nerazvijena opština na Primorju, najbolji dokaz za tu tvrdnju. To moramo da promijenimo”, zaključuje Bajraktari, inače prvi funkcioner URA-e koji će biti na čelu jedne opštine u Crnoj Gori.

                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo