Povežite se sa nama

Izdvojeno

POŠTA CRNE GORE NAKON ŠTRAJKA: Menadžment se hvali bez pokrića, radnici im traže pare

Objavljeno prije

na

Samo dva mjeseca nakon štrajka, Uprava Pošte tvrdi da je za prvih devet mjeseci ostvarila rekordni poslovni rezultat. Radnici na račun tog uspjeha traže novogodišnji bonus od sto eura. Član Odbora direktora Pošte Stojan Sjekloća smatra da frizirana saopštenja kompaniji neće pomoći

 

Pošta Crne Gore je za devet mjeseci ostvarila dobit od 733,21 hiljadu eura, pokazuje finansijski izvještaj tog preduzeća.

U izvještaju, koji je prošle sedmice usvojio Odbor direktora kompanije, navodi se da je rezultat poslovanja za period od januara do oktobra najbolji u prethodnih pet godina i jedan od najboljih poslovnih rezultata koji je Pošta Crne Gore do sada ostvarila. „Ukupni prihodi Pošte Crne Gore za devet mjeseci bilježe rast od 21,4 odsto u odnosu na devet mjeseci prošle godine i iznose 15,03 miliona eura“, navodi se u saopštenju.

Odbor direktora i menadžment Pošte Crne Gore istakao je da je ostvarena dobit, prije svega, posljedica postignutog nivoa zajedničkog i predanog rada velikog dijela zaposlenih: ,,Činjenica da većina zaposlenih dijeli viziju razvoja kompanije i da je fokusirana na ostvarenje rezultata i poštovanje zajedničkih vrijednosti, što je jedan od najznačajnijih uspjeha menadžmenta”.

Na ovu činjenicu poziva se Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti, pa u dopisu koji su uputili izvršnom direktroru Josipu Đuraškoviću  početkom ove sedmice, ističu ,,da su zaposleni u Pošti Crne Gore svojim predanim radom zaslužni za ovako uspješan poslovni rezultat, što ste i sami potvrdili u saopštenju za javnost koje ste dali na ovu temu”.

Sindikat zato traži da menadžment razmotri mogućnost ,,isplate stimulansa svim zaposlenima u Pošti Crne Gore u iznosu ne manjem od 100 eura i time nagradi zaposlene za ovako uspješnu poslovnu godinu i ujedno budete svijetli primjer poslodavca u Crnoj Gori koji cijeni predan i odgovoran rad svojih zaposlenih”.

Rekordni uspjeh Pošte ostvaren je u godini kada su radnici zbog niskih primanja početkom oktobra stupili u štrajk. Jedan od transparenata koji su štrajkači nosili bio je: ,,Pričaju da je bolje a u Pošti nikad gore”.

Nakon nedjelju dana pregovora sa upravom, štrajkački odbor Pošte Crne Gore prihvatio je ponudu uprave o povećanju zarada kroz izmjene koeficijenata i obračunske jedinice, pa je ovom metodom zarada za većinu radnika povećana za 100 do 130 eura zavisno od radnog staža.

Da stanje u Pošti nije rekordno, kako tvrdi menadžment, smatra član Odbora direktora ovog preduzeća Stojan Sjekloća. On za Monitor kaže da se iz saopštenja Pošte koje je uslijedilo nakon 64. sjednice Odbora direktora, mogao steći utisak o blagostanju u Pošti Crne Gore. Smatra da je to čudna logika i statistika menađžmenta, koja, kako kaže, Poštu može odvesti u gubitak, kad frizirana saopštenja neće pomoći.

,,Vidnim oduševljenjem devetomjesečnim finansijskim ‘uspjehom’ top-menađžment na čelu sa izvršnim direktorom, najbolje demantuju sebe, jer su za vrijeme štrajka radnika od 2 do 10. oktobra, izričito tvrdili da bi povećanje plata od 30 odsto značio bankrot Pošte. Da paradoks bude veći, na kraju se dogovorila skuplja varijanta – povećanje 100 eura, oko 20 odsto, ali svima”, kaže Sjekloća.

On navodi i da se u saopštenju menadžment nije ,,pohvalio” značajnim povećanjem troškova zarada, sa planiranih osam i po miliona na 9,1 milion, što je rezultat, kako tvrdi, enormnog zapošljavanja, prema poznatim partijskim kriterijumima.

Sjekloća dalje govori da je u saopštenju zaboravljeno da se navede da se Pošta po prvi put kreditno zadužila sa 1,8 miliona eura, te da rate od 32.000 mjesečno dolaze na naplatu sredinom sljedeće godine. Ističe i da menadžment navodi da je ,,dobit ostvarena u vremenu rasta svih cijena”, ali se prećutkuje činjenica da je i Pošta na izričit zahtjev top-menađžmenta znatno povećala svoje usluge. ,,Za povećanje cijena, nisam siguran da je potrebna neka ‘posebna predanost radu ”, kaže Sjekloća.

Kao jedan od ključnih razvojnih projekata Pošte navodi se izgradnja novog poštansko-logističkog centra. Menadžment u saopštenju navodi da su ove godine Vladi uputili inicijativu za stvaranje pretpostavki za izgradnju poštansko-logističkog centra u Podgorici.

,,Odbor direktora je  još 2021. novi poštansko-logistički centar uvrstio u plan za 2022. i to kao prioritet. Dakle, dvije godine je trebalo top-menađžmentu, da se obrati za lokaciju. Sa tom dinamikom, trebaće još pet za kamen temeljac, a petnaest za presijecanje vrpce. Zaista ‘predan rad’ top-menađžmenta Pošte, što potvrđuje i podatak da je Izvještaj za januar-mart razmatran 17. oktobra, a šestomjesečni 12. decembra, zajedno sa devetomjesečnim”, navodi Sjekloća.

U saopštenju Odbora direktora ističe se i da je Pošta u prethodnom periodu investirala u tehnološku opremu, modernizaciju i proširenje kapaciteta, kako bi se postiglo optimalno korišćenje resursa i podizanje kapaciteta komercijalne djelatnosti kompanije.

,,O kvalitetu modernizacije i adaptacije objekata, najbolje se vidi kad pada kiša. Poseban afinitet top-menađžeri imaju prema molersko-farbarskim radovima, basnoslovno skupim ‘plakarima’, nabavci kancelarijskog materijala (po mogućnosti bez javnog tendera), potrošnji goriva, rezervnim djelovima, ljetnje-zimskim gumama i sl.”, govori Sjekloća.

Iako je član Odbora direktora, Sjekloća je nakon što se štrajk u Pošti završio, krajem oktobra, dobio otkaz na radno mjesto rukovodilac logistike, prerade i distribucije.

Iz Pošte su saopštili da je Sjekloća dobio otkaz nakon sprovedenog disciplinskog postupka zbog težih povreda radnih obaveza iz Kolektivnog ugovora u vezi članova koji se odnose na ,,neopravdano nepostupanje po nalogu neposrednog rukovodioca”, ,,zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja” i ,,nasilničko, nedolično ili uvredljivo ponašanje prema strankama ili zaposlenima ili iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti”.

Sjekloća je najavio da će na sudu potražiti pravdu, te da su sve tri stavke  optužbe koje se navode u odluci – neosnovane, nezakonite i zlonamjerne. Smatra da je otkaz vrhunac dvogodišnjeg mobinga i diskriminacije kojoj je izložen od strane menađžmenta i predsjednika Odbora direktora Igora Bulatovića, jer se kao član odbora direktora nije slagao sa pojedinim odlukama izvršnog menadžmenta. Kazao je da je neposredni povod za otkaz to što je 28. avgusta pokrenuo disciplinski postupak protiv dvije radnice, koje su u rodbinskim vezama sa funkcionerima, zbog povreda radnih obaveza, a da je sve kulminiralo njegovim javnim nastupom u medijima povodom nedavnog štrajka u Pošti. Sjekloća je u izjavi Vijestima 10. oktobra naveo više loših odluka menadžmenta kompanije koje su nanijele štetu Pošti. Govorio je i o partijskom zapošljavanju neradnika, nepotizmu, kao i o mogućim uštedama koje bi popravile finansijsko stanje kompanije.

Zbog različitog gledanja na stanje u Pošti, Sjekloća je na posljednjem Odboru direktora tražio da se glasa o nepovjerenju izvršnom direktoru Pošte Đuraškoviću. Umjesto toga, Odbor direktora je, kako se navodi u saopštenju, dao punu podršku izvršnom direktoru da nastavi sa aktivnostima,  koje očigledno daju očekivane rezultate. „Izvršni direktor se zahvalio Odboru direktora na datoj podršci rekavši da su ostvareni rezultati plod zajedničkog truda svih zaposlenih u Pošti Crne Gore na čelu sa Odborom direktora, izvršnim direktorom i pomoćničkim timom“, navodi se u saopštenju.

Uprava Pošte očekuje rast i u sljedećoj godini, optimizam temelje na novom cjenovniku univerzalnih poštanskih usluga koji će biti u primjeni od 1. januara naredne godine. ,,Povećanje cijena u odnosu na cijene utvrđene 2012. godine iznosi od 20 centi do 2,2 eura u unutrašnjem poštanskom saobraćaju i od 20 centi do 12,25 eura u međunarodnom poštanskom saobraćaju, u zavisnosti od vrste usluge”, saopštili su svojim korisnicima iz Pošte.

Ostaje da se vidi da li će zbog rekordnih rezultata i radnici dobiti novogodišnji stimulans od po 100 eura. Zaposleni u Pošti svakako imaju čemu da se nadaju, jer je tokom štrajka u pregovorima ostavljena mogućnost da se u martu naredne godine, nakon završetka finansijskog izvještaja za 2023, ponovo razgovara o mogućnostima dodatnog povećanja zarada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.  Penzionisanjem Dragane Đuranović došlo je do promjene odnosa snaga : DPS-2,  URA-1, DF-1,  Demokrate – 1. Matematika kaže:  opozicija – 3, vlast –  2.  No,  izgleda da sudija  Faruk Resulbegović,  koji slovi za kandidata URA, iako je ta partija sada u opoziciji, za DPS  predstavlja veliki rizik

 

 

Demokratska partija socijalista uz dio opozicije blokirala je opet početkom sedmice sjednicu parlamenta, na kojoj je trebalo glasati o budžetu.  Insistiraju da „parlamentarna većina ruši državu“, te da je razlog njihove blokade Skupštine – odbrana Ustava.

„Dok god se ne poništi odluka Ustavnog odbora, neće biti sjednica. To je jedinstven zahtjev opozicije“, poručio je lider DPS Danijel Živković.

Dodatno je proširio spisak zahtjeva: „Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Dragane Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Finalno, premijera Spajića sam upozorio da ukoliko parlamentarna većina sa državnog nivoa spriječi formiranje vlasti u Budvi i time još jednom sruši ustavni poredak, da će odgovor opozicije biti blokada svih lokalnih skupština i potpuna paraliza društveno-političkog života”.

DPS-a i stranke opozicije tvrde da  je penzionisanjem sutkinje Đuranović  izvršen “ustavni puč”, te da je  parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom kako bi “srušila državu” i  između ostalog progurala zakon o dvojnom državljanstvu. Problem sa tim DPS- ovim narativom ima više nivoa. Za početak, neobično je da se protiv političke kontrole Ustavnog suda bori partija koja ga je pretvorila u partijski i uništila njegov integritet. Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu

 

 

Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.

Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.

Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.

U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo