Povežite se sa nama

Izdvojeno

POŠTA CRNE GORE NAKON ŠTRAJKA: Menadžment se hvali bez pokrića, radnici im traže pare

Objavljeno prije

na

Samo dva mjeseca nakon štrajka, Uprava Pošte tvrdi da je za prvih devet mjeseci ostvarila rekordni poslovni rezultat. Radnici na račun tog uspjeha traže novogodišnji bonus od sto eura. Član Odbora direktora Pošte Stojan Sjekloća smatra da frizirana saopštenja kompaniji neće pomoći

 

Pošta Crne Gore je za devet mjeseci ostvarila dobit od 733,21 hiljadu eura, pokazuje finansijski izvještaj tog preduzeća.

U izvještaju, koji je prošle sedmice usvojio Odbor direktora kompanije, navodi se da je rezultat poslovanja za period od januara do oktobra najbolji u prethodnih pet godina i jedan od najboljih poslovnih rezultata koji je Pošta Crne Gore do sada ostvarila. „Ukupni prihodi Pošte Crne Gore za devet mjeseci bilježe rast od 21,4 odsto u odnosu na devet mjeseci prošle godine i iznose 15,03 miliona eura“, navodi se u saopštenju.

Odbor direktora i menadžment Pošte Crne Gore istakao je da je ostvarena dobit, prije svega, posljedica postignutog nivoa zajedničkog i predanog rada velikog dijela zaposlenih: ,,Činjenica da većina zaposlenih dijeli viziju razvoja kompanije i da je fokusirana na ostvarenje rezultata i poštovanje zajedničkih vrijednosti, što je jedan od najznačajnijih uspjeha menadžmenta”.

Na ovu činjenicu poziva se Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti, pa u dopisu koji su uputili izvršnom direktroru Josipu Đuraškoviću  početkom ove sedmice, ističu ,,da su zaposleni u Pošti Crne Gore svojim predanim radom zaslužni za ovako uspješan poslovni rezultat, što ste i sami potvrdili u saopštenju za javnost koje ste dali na ovu temu”.

Sindikat zato traži da menadžment razmotri mogućnost ,,isplate stimulansa svim zaposlenima u Pošti Crne Gore u iznosu ne manjem od 100 eura i time nagradi zaposlene za ovako uspješnu poslovnu godinu i ujedno budete svijetli primjer poslodavca u Crnoj Gori koji cijeni predan i odgovoran rad svojih zaposlenih”.

Rekordni uspjeh Pošte ostvaren je u godini kada su radnici zbog niskih primanja početkom oktobra stupili u štrajk. Jedan od transparenata koji su štrajkači nosili bio je: ,,Pričaju da je bolje a u Pošti nikad gore”.

Nakon nedjelju dana pregovora sa upravom, štrajkački odbor Pošte Crne Gore prihvatio je ponudu uprave o povećanju zarada kroz izmjene koeficijenata i obračunske jedinice, pa je ovom metodom zarada za većinu radnika povećana za 100 do 130 eura zavisno od radnog staža.

Da stanje u Pošti nije rekordno, kako tvrdi menadžment, smatra član Odbora direktora ovog preduzeća Stojan Sjekloća. On za Monitor kaže da se iz saopštenja Pošte koje je uslijedilo nakon 64. sjednice Odbora direktora, mogao steći utisak o blagostanju u Pošti Crne Gore. Smatra da je to čudna logika i statistika menađžmenta, koja, kako kaže, Poštu može odvesti u gubitak, kad frizirana saopštenja neće pomoći.

,,Vidnim oduševljenjem devetomjesečnim finansijskim ‘uspjehom’ top-menađžment na čelu sa izvršnim direktorom, najbolje demantuju sebe, jer su za vrijeme štrajka radnika od 2 do 10. oktobra, izričito tvrdili da bi povećanje plata od 30 odsto značio bankrot Pošte. Da paradoks bude veći, na kraju se dogovorila skuplja varijanta – povećanje 100 eura, oko 20 odsto, ali svima”, kaže Sjekloća.

On navodi i da se u saopštenju menadžment nije ,,pohvalio” značajnim povećanjem troškova zarada, sa planiranih osam i po miliona na 9,1 milion, što je rezultat, kako tvrdi, enormnog zapošljavanja, prema poznatim partijskim kriterijumima.

Sjekloća dalje govori da je u saopštenju zaboravljeno da se navede da se Pošta po prvi put kreditno zadužila sa 1,8 miliona eura, te da rate od 32.000 mjesečno dolaze na naplatu sredinom sljedeće godine. Ističe i da menadžment navodi da je ,,dobit ostvarena u vremenu rasta svih cijena”, ali se prećutkuje činjenica da je i Pošta na izričit zahtjev top-menađžmenta znatno povećala svoje usluge. ,,Za povećanje cijena, nisam siguran da je potrebna neka ‘posebna predanost radu ”, kaže Sjekloća.

Kao jedan od ključnih razvojnih projekata Pošte navodi se izgradnja novog poštansko-logističkog centra. Menadžment u saopštenju navodi da su ove godine Vladi uputili inicijativu za stvaranje pretpostavki za izgradnju poštansko-logističkog centra u Podgorici.

,,Odbor direktora je  još 2021. novi poštansko-logistički centar uvrstio u plan za 2022. i to kao prioritet. Dakle, dvije godine je trebalo top-menađžmentu, da se obrati za lokaciju. Sa tom dinamikom, trebaće još pet za kamen temeljac, a petnaest za presijecanje vrpce. Zaista ‘predan rad’ top-menađžmenta Pošte, što potvrđuje i podatak da je Izvještaj za januar-mart razmatran 17. oktobra, a šestomjesečni 12. decembra, zajedno sa devetomjesečnim”, navodi Sjekloća.

U saopštenju Odbora direktora ističe se i da je Pošta u prethodnom periodu investirala u tehnološku opremu, modernizaciju i proširenje kapaciteta, kako bi se postiglo optimalno korišćenje resursa i podizanje kapaciteta komercijalne djelatnosti kompanije.

,,O kvalitetu modernizacije i adaptacije objekata, najbolje se vidi kad pada kiša. Poseban afinitet top-menađžeri imaju prema molersko-farbarskim radovima, basnoslovno skupim ‘plakarima’, nabavci kancelarijskog materijala (po mogućnosti bez javnog tendera), potrošnji goriva, rezervnim djelovima, ljetnje-zimskim gumama i sl.”, govori Sjekloća.

Iako je član Odbora direktora, Sjekloća je nakon što se štrajk u Pošti završio, krajem oktobra, dobio otkaz na radno mjesto rukovodilac logistike, prerade i distribucije.

Iz Pošte su saopštili da je Sjekloća dobio otkaz nakon sprovedenog disciplinskog postupka zbog težih povreda radnih obaveza iz Kolektivnog ugovora u vezi članova koji se odnose na ,,neopravdano nepostupanje po nalogu neposrednog rukovodioca”, ,,zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja” i ,,nasilničko, nedolično ili uvredljivo ponašanje prema strankama ili zaposlenima ili iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti”.

Sjekloća je najavio da će na sudu potražiti pravdu, te da su sve tri stavke  optužbe koje se navode u odluci – neosnovane, nezakonite i zlonamjerne. Smatra da je otkaz vrhunac dvogodišnjeg mobinga i diskriminacije kojoj je izložen od strane menađžmenta i predsjednika Odbora direktora Igora Bulatovića, jer se kao član odbora direktora nije slagao sa pojedinim odlukama izvršnog menadžmenta. Kazao je da je neposredni povod za otkaz to što je 28. avgusta pokrenuo disciplinski postupak protiv dvije radnice, koje su u rodbinskim vezama sa funkcionerima, zbog povreda radnih obaveza, a da je sve kulminiralo njegovim javnim nastupom u medijima povodom nedavnog štrajka u Pošti. Sjekloća je u izjavi Vijestima 10. oktobra naveo više loših odluka menadžmenta kompanije koje su nanijele štetu Pošti. Govorio je i o partijskom zapošljavanju neradnika, nepotizmu, kao i o mogućim uštedama koje bi popravile finansijsko stanje kompanije.

Zbog različitog gledanja na stanje u Pošti, Sjekloća je na posljednjem Odboru direktora tražio da se glasa o nepovjerenju izvršnom direktoru Pošte Đuraškoviću. Umjesto toga, Odbor direktora je, kako se navodi u saopštenju, dao punu podršku izvršnom direktoru da nastavi sa aktivnostima,  koje očigledno daju očekivane rezultate. „Izvršni direktor se zahvalio Odboru direktora na datoj podršci rekavši da su ostvareni rezultati plod zajedničkog truda svih zaposlenih u Pošti Crne Gore na čelu sa Odborom direktora, izvršnim direktorom i pomoćničkim timom“, navodi se u saopštenju.

Uprava Pošte očekuje rast i u sljedećoj godini, optimizam temelje na novom cjenovniku univerzalnih poštanskih usluga koji će biti u primjeni od 1. januara naredne godine. ,,Povećanje cijena u odnosu na cijene utvrđene 2012. godine iznosi od 20 centi do 2,2 eura u unutrašnjem poštanskom saobraćaju i od 20 centi do 12,25 eura u međunarodnom poštanskom saobraćaju, u zavisnosti od vrste usluge”, saopštili su svojim korisnicima iz Pošte.

Ostaje da se vidi da li će zbog rekordnih rezultata i radnici dobiti novogodišnji stimulans od po 100 eura. Zaposleni u Pošti svakako imaju čemu da se nadaju, jer je tokom štrajka u pregovorima ostavljena mogućnost da se u martu naredne godine, nakon završetka finansijskog izvještaja za 2023, ponovo razgovara o mogućnostima dodatnog povećanja zarada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo