Povežite se sa nama

Izdvojeno

POŠTA CRNE GORE NAKON ŠTRAJKA: Menadžment se hvali bez pokrića, radnici im traže pare

Objavljeno prije

na

Samo dva mjeseca nakon štrajka, Uprava Pošte tvrdi da je za prvih devet mjeseci ostvarila rekordni poslovni rezultat. Radnici na račun tog uspjeha traže novogodišnji bonus od sto eura. Član Odbora direktora Pošte Stojan Sjekloća smatra da frizirana saopštenja kompaniji neće pomoći

 

Pošta Crne Gore je za devet mjeseci ostvarila dobit od 733,21 hiljadu eura, pokazuje finansijski izvještaj tog preduzeća.

U izvještaju, koji je prošle sedmice usvojio Odbor direktora kompanije, navodi se da je rezultat poslovanja za period od januara do oktobra najbolji u prethodnih pet godina i jedan od najboljih poslovnih rezultata koji je Pošta Crne Gore do sada ostvarila. „Ukupni prihodi Pošte Crne Gore za devet mjeseci bilježe rast od 21,4 odsto u odnosu na devet mjeseci prošle godine i iznose 15,03 miliona eura“, navodi se u saopštenju.

Odbor direktora i menadžment Pošte Crne Gore istakao je da je ostvarena dobit, prije svega, posljedica postignutog nivoa zajedničkog i predanog rada velikog dijela zaposlenih: ,,Činjenica da većina zaposlenih dijeli viziju razvoja kompanije i da je fokusirana na ostvarenje rezultata i poštovanje zajedničkih vrijednosti, što je jedan od najznačajnijih uspjeha menadžmenta”.

Na ovu činjenicu poziva se Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti, pa u dopisu koji su uputili izvršnom direktroru Josipu Đuraškoviću  početkom ove sedmice, ističu ,,da su zaposleni u Pošti Crne Gore svojim predanim radom zaslužni za ovako uspješan poslovni rezultat, što ste i sami potvrdili u saopštenju za javnost koje ste dali na ovu temu”.

Sindikat zato traži da menadžment razmotri mogućnost ,,isplate stimulansa svim zaposlenima u Pošti Crne Gore u iznosu ne manjem od 100 eura i time nagradi zaposlene za ovako uspješnu poslovnu godinu i ujedno budete svijetli primjer poslodavca u Crnoj Gori koji cijeni predan i odgovoran rad svojih zaposlenih”.

Rekordni uspjeh Pošte ostvaren je u godini kada su radnici zbog niskih primanja početkom oktobra stupili u štrajk. Jedan od transparenata koji su štrajkači nosili bio je: ,,Pričaju da je bolje a u Pošti nikad gore”.

Nakon nedjelju dana pregovora sa upravom, štrajkački odbor Pošte Crne Gore prihvatio je ponudu uprave o povećanju zarada kroz izmjene koeficijenata i obračunske jedinice, pa je ovom metodom zarada za većinu radnika povećana za 100 do 130 eura zavisno od radnog staža.

Da stanje u Pošti nije rekordno, kako tvrdi menadžment, smatra član Odbora direktora ovog preduzeća Stojan Sjekloća. On za Monitor kaže da se iz saopštenja Pošte koje je uslijedilo nakon 64. sjednice Odbora direktora, mogao steći utisak o blagostanju u Pošti Crne Gore. Smatra da je to čudna logika i statistika menađžmenta, koja, kako kaže, Poštu može odvesti u gubitak, kad frizirana saopštenja neće pomoći.

,,Vidnim oduševljenjem devetomjesečnim finansijskim ‘uspjehom’ top-menađžment na čelu sa izvršnim direktorom, najbolje demantuju sebe, jer su za vrijeme štrajka radnika od 2 do 10. oktobra, izričito tvrdili da bi povećanje plata od 30 odsto značio bankrot Pošte. Da paradoks bude veći, na kraju se dogovorila skuplja varijanta – povećanje 100 eura, oko 20 odsto, ali svima”, kaže Sjekloća.

On navodi i da se u saopštenju menadžment nije ,,pohvalio” značajnim povećanjem troškova zarada, sa planiranih osam i po miliona na 9,1 milion, što je rezultat, kako tvrdi, enormnog zapošljavanja, prema poznatim partijskim kriterijumima.

Sjekloća dalje govori da je u saopštenju zaboravljeno da se navede da se Pošta po prvi put kreditno zadužila sa 1,8 miliona eura, te da rate od 32.000 mjesečno dolaze na naplatu sredinom sljedeće godine. Ističe i da menadžment navodi da je ,,dobit ostvarena u vremenu rasta svih cijena”, ali se prećutkuje činjenica da je i Pošta na izričit zahtjev top-menađžmenta znatno povećala svoje usluge. ,,Za povećanje cijena, nisam siguran da je potrebna neka ‘posebna predanost radu ”, kaže Sjekloća.

Kao jedan od ključnih razvojnih projekata Pošte navodi se izgradnja novog poštansko-logističkog centra. Menadžment u saopštenju navodi da su ove godine Vladi uputili inicijativu za stvaranje pretpostavki za izgradnju poštansko-logističkog centra u Podgorici.

,,Odbor direktora je  još 2021. novi poštansko-logistički centar uvrstio u plan za 2022. i to kao prioritet. Dakle, dvije godine je trebalo top-menađžmentu, da se obrati za lokaciju. Sa tom dinamikom, trebaće još pet za kamen temeljac, a petnaest za presijecanje vrpce. Zaista ‘predan rad’ top-menađžmenta Pošte, što potvrđuje i podatak da je Izvještaj za januar-mart razmatran 17. oktobra, a šestomjesečni 12. decembra, zajedno sa devetomjesečnim”, navodi Sjekloća.

U saopštenju Odbora direktora ističe se i da je Pošta u prethodnom periodu investirala u tehnološku opremu, modernizaciju i proširenje kapaciteta, kako bi se postiglo optimalno korišćenje resursa i podizanje kapaciteta komercijalne djelatnosti kompanije.

,,O kvalitetu modernizacije i adaptacije objekata, najbolje se vidi kad pada kiša. Poseban afinitet top-menađžeri imaju prema molersko-farbarskim radovima, basnoslovno skupim ‘plakarima’, nabavci kancelarijskog materijala (po mogućnosti bez javnog tendera), potrošnji goriva, rezervnim djelovima, ljetnje-zimskim gumama i sl.”, govori Sjekloća.

Iako je član Odbora direktora, Sjekloća je nakon što se štrajk u Pošti završio, krajem oktobra, dobio otkaz na radno mjesto rukovodilac logistike, prerade i distribucije.

Iz Pošte su saopštili da je Sjekloća dobio otkaz nakon sprovedenog disciplinskog postupka zbog težih povreda radnih obaveza iz Kolektivnog ugovora u vezi članova koji se odnose na ,,neopravdano nepostupanje po nalogu neposrednog rukovodioca”, ,,zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja” i ,,nasilničko, nedolično ili uvredljivo ponašanje prema strankama ili zaposlenima ili iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti”.

Sjekloća je najavio da će na sudu potražiti pravdu, te da su sve tri stavke  optužbe koje se navode u odluci – neosnovane, nezakonite i zlonamjerne. Smatra da je otkaz vrhunac dvogodišnjeg mobinga i diskriminacije kojoj je izložen od strane menađžmenta i predsjednika Odbora direktora Igora Bulatovića, jer se kao član odbora direktora nije slagao sa pojedinim odlukama izvršnog menadžmenta. Kazao je da je neposredni povod za otkaz to što je 28. avgusta pokrenuo disciplinski postupak protiv dvije radnice, koje su u rodbinskim vezama sa funkcionerima, zbog povreda radnih obaveza, a da je sve kulminiralo njegovim javnim nastupom u medijima povodom nedavnog štrajka u Pošti. Sjekloća je u izjavi Vijestima 10. oktobra naveo više loših odluka menadžmenta kompanije koje su nanijele štetu Pošti. Govorio je i o partijskom zapošljavanju neradnika, nepotizmu, kao i o mogućim uštedama koje bi popravile finansijsko stanje kompanije.

Zbog različitog gledanja na stanje u Pošti, Sjekloća je na posljednjem Odboru direktora tražio da se glasa o nepovjerenju izvršnom direktoru Pošte Đuraškoviću. Umjesto toga, Odbor direktora je, kako se navodi u saopštenju, dao punu podršku izvršnom direktoru da nastavi sa aktivnostima,  koje očigledno daju očekivane rezultate. „Izvršni direktor se zahvalio Odboru direktora na datoj podršci rekavši da su ostvareni rezultati plod zajedničkog truda svih zaposlenih u Pošti Crne Gore na čelu sa Odborom direktora, izvršnim direktorom i pomoćničkim timom“, navodi se u saopštenju.

Uprava Pošte očekuje rast i u sljedećoj godini, optimizam temelje na novom cjenovniku univerzalnih poštanskih usluga koji će biti u primjeni od 1. januara naredne godine. ,,Povećanje cijena u odnosu na cijene utvrđene 2012. godine iznosi od 20 centi do 2,2 eura u unutrašnjem poštanskom saobraćaju i od 20 centi do 12,25 eura u međunarodnom poštanskom saobraćaju, u zavisnosti od vrste usluge”, saopštili su svojim korisnicima iz Pošte.

Ostaje da se vidi da li će zbog rekordnih rezultata i radnici dobiti novogodišnji stimulans od po 100 eura. Zaposleni u Pošti svakako imaju čemu da se nadaju, jer je tokom štrajka u pregovorima ostavljena mogućnost da se u martu naredne godine, nakon završetka finansijskog izvještaja za 2023, ponovo razgovara o mogućnostima dodatnog povećanja zarada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo