Povežite se sa nama

Izdvojeno

POŠTA CRNE GORE NAKON ŠTRAJKA: Menadžment se hvali bez pokrića, radnici im traže pare

Objavljeno prije

na

Samo dva mjeseca nakon štrajka, Uprava Pošte tvrdi da je za prvih devet mjeseci ostvarila rekordni poslovni rezultat. Radnici na račun tog uspjeha traže novogodišnji bonus od sto eura. Član Odbora direktora Pošte Stojan Sjekloća smatra da frizirana saopštenja kompaniji neće pomoći

 

Pošta Crne Gore je za devet mjeseci ostvarila dobit od 733,21 hiljadu eura, pokazuje finansijski izvještaj tog preduzeća.

U izvještaju, koji je prošle sedmice usvojio Odbor direktora kompanije, navodi se da je rezultat poslovanja za period od januara do oktobra najbolji u prethodnih pet godina i jedan od najboljih poslovnih rezultata koji je Pošta Crne Gore do sada ostvarila. „Ukupni prihodi Pošte Crne Gore za devet mjeseci bilježe rast od 21,4 odsto u odnosu na devet mjeseci prošle godine i iznose 15,03 miliona eura“, navodi se u saopštenju.

Odbor direktora i menadžment Pošte Crne Gore istakao je da je ostvarena dobit, prije svega, posljedica postignutog nivoa zajedničkog i predanog rada velikog dijela zaposlenih: ,,Činjenica da većina zaposlenih dijeli viziju razvoja kompanije i da je fokusirana na ostvarenje rezultata i poštovanje zajedničkih vrijednosti, što je jedan od najznačajnijih uspjeha menadžmenta”.

Na ovu činjenicu poziva se Jedinstveni sindikat zaposlenih u Pošti, pa u dopisu koji su uputili izvršnom direktroru Josipu Đuraškoviću  početkom ove sedmice, ističu ,,da su zaposleni u Pošti Crne Gore svojim predanim radom zaslužni za ovako uspješan poslovni rezultat, što ste i sami potvrdili u saopštenju za javnost koje ste dali na ovu temu”.

Sindikat zato traži da menadžment razmotri mogućnost ,,isplate stimulansa svim zaposlenima u Pošti Crne Gore u iznosu ne manjem od 100 eura i time nagradi zaposlene za ovako uspješnu poslovnu godinu i ujedno budete svijetli primjer poslodavca u Crnoj Gori koji cijeni predan i odgovoran rad svojih zaposlenih”.

Rekordni uspjeh Pošte ostvaren je u godini kada su radnici zbog niskih primanja početkom oktobra stupili u štrajk. Jedan od transparenata koji su štrajkači nosili bio je: ,,Pričaju da je bolje a u Pošti nikad gore”.

Nakon nedjelju dana pregovora sa upravom, štrajkački odbor Pošte Crne Gore prihvatio je ponudu uprave o povećanju zarada kroz izmjene koeficijenata i obračunske jedinice, pa je ovom metodom zarada za većinu radnika povećana za 100 do 130 eura zavisno od radnog staža.

Da stanje u Pošti nije rekordno, kako tvrdi menadžment, smatra član Odbora direktora ovog preduzeća Stojan Sjekloća. On za Monitor kaže da se iz saopštenja Pošte koje je uslijedilo nakon 64. sjednice Odbora direktora, mogao steći utisak o blagostanju u Pošti Crne Gore. Smatra da je to čudna logika i statistika menađžmenta, koja, kako kaže, Poštu može odvesti u gubitak, kad frizirana saopštenja neće pomoći.

,,Vidnim oduševljenjem devetomjesečnim finansijskim ‘uspjehom’ top-menađžment na čelu sa izvršnim direktorom, najbolje demantuju sebe, jer su za vrijeme štrajka radnika od 2 do 10. oktobra, izričito tvrdili da bi povećanje plata od 30 odsto značio bankrot Pošte. Da paradoks bude veći, na kraju se dogovorila skuplja varijanta – povećanje 100 eura, oko 20 odsto, ali svima”, kaže Sjekloća.

On navodi i da se u saopštenju menadžment nije ,,pohvalio” značajnim povećanjem troškova zarada, sa planiranih osam i po miliona na 9,1 milion, što je rezultat, kako tvrdi, enormnog zapošljavanja, prema poznatim partijskim kriterijumima.

Sjekloća dalje govori da je u saopštenju zaboravljeno da se navede da se Pošta po prvi put kreditno zadužila sa 1,8 miliona eura, te da rate od 32.000 mjesečno dolaze na naplatu sredinom sljedeće godine. Ističe i da menadžment navodi da je ,,dobit ostvarena u vremenu rasta svih cijena”, ali se prećutkuje činjenica da je i Pošta na izričit zahtjev top-menađžmenta znatno povećala svoje usluge. ,,Za povećanje cijena, nisam siguran da je potrebna neka ‘posebna predanost radu ”, kaže Sjekloća.

Kao jedan od ključnih razvojnih projekata Pošte navodi se izgradnja novog poštansko-logističkog centra. Menadžment u saopštenju navodi da su ove godine Vladi uputili inicijativu za stvaranje pretpostavki za izgradnju poštansko-logističkog centra u Podgorici.

,,Odbor direktora je  još 2021. novi poštansko-logistički centar uvrstio u plan za 2022. i to kao prioritet. Dakle, dvije godine je trebalo top-menađžmentu, da se obrati za lokaciju. Sa tom dinamikom, trebaće još pet za kamen temeljac, a petnaest za presijecanje vrpce. Zaista ‘predan rad’ top-menađžmenta Pošte, što potvrđuje i podatak da je Izvještaj za januar-mart razmatran 17. oktobra, a šestomjesečni 12. decembra, zajedno sa devetomjesečnim”, navodi Sjekloća.

U saopštenju Odbora direktora ističe se i da je Pošta u prethodnom periodu investirala u tehnološku opremu, modernizaciju i proširenje kapaciteta, kako bi se postiglo optimalno korišćenje resursa i podizanje kapaciteta komercijalne djelatnosti kompanije.

,,O kvalitetu modernizacije i adaptacije objekata, najbolje se vidi kad pada kiša. Poseban afinitet top-menađžeri imaju prema molersko-farbarskim radovima, basnoslovno skupim ‘plakarima’, nabavci kancelarijskog materijala (po mogućnosti bez javnog tendera), potrošnji goriva, rezervnim djelovima, ljetnje-zimskim gumama i sl.”, govori Sjekloća.

Iako je član Odbora direktora, Sjekloća je nakon što se štrajk u Pošti završio, krajem oktobra, dobio otkaz na radno mjesto rukovodilac logistike, prerade i distribucije.

Iz Pošte su saopštili da je Sjekloća dobio otkaz nakon sprovedenog disciplinskog postupka zbog težih povreda radnih obaveza iz Kolektivnog ugovora u vezi članova koji se odnose na ,,neopravdano nepostupanje po nalogu neposrednog rukovodioca”, ,,zloupotreba položaja ili prekoračenje ovlašćenja” i ,,nasilničko, nedolično ili uvredljivo ponašanje prema strankama ili zaposlenima ili iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti”.

Sjekloća je najavio da će na sudu potražiti pravdu, te da su sve tri stavke  optužbe koje se navode u odluci – neosnovane, nezakonite i zlonamjerne. Smatra da je otkaz vrhunac dvogodišnjeg mobinga i diskriminacije kojoj je izložen od strane menađžmenta i predsjednika Odbora direktora Igora Bulatovića, jer se kao član odbora direktora nije slagao sa pojedinim odlukama izvršnog menadžmenta. Kazao je da je neposredni povod za otkaz to što je 28. avgusta pokrenuo disciplinski postupak protiv dvije radnice, koje su u rodbinskim vezama sa funkcionerima, zbog povreda radnih obaveza, a da je sve kulminiralo njegovim javnim nastupom u medijima povodom nedavnog štrajka u Pošti. Sjekloća je u izjavi Vijestima 10. oktobra naveo više loših odluka menadžmenta kompanije koje su nanijele štetu Pošti. Govorio je i o partijskom zapošljavanju neradnika, nepotizmu, kao i o mogućim uštedama koje bi popravile finansijsko stanje kompanije.

Zbog različitog gledanja na stanje u Pošti, Sjekloća je na posljednjem Odboru direktora tražio da se glasa o nepovjerenju izvršnom direktoru Pošte Đuraškoviću. Umjesto toga, Odbor direktora je, kako se navodi u saopštenju, dao punu podršku izvršnom direktoru da nastavi sa aktivnostima,  koje očigledno daju očekivane rezultate. „Izvršni direktor se zahvalio Odboru direktora na datoj podršci rekavši da su ostvareni rezultati plod zajedničkog truda svih zaposlenih u Pošti Crne Gore na čelu sa Odborom direktora, izvršnim direktorom i pomoćničkim timom“, navodi se u saopštenju.

Uprava Pošte očekuje rast i u sljedećoj godini, optimizam temelje na novom cjenovniku univerzalnih poštanskih usluga koji će biti u primjeni od 1. januara naredne godine. ,,Povećanje cijena u odnosu na cijene utvrđene 2012. godine iznosi od 20 centi do 2,2 eura u unutrašnjem poštanskom saobraćaju i od 20 centi do 12,25 eura u međunarodnom poštanskom saobraćaju, u zavisnosti od vrste usluge”, saopštili su svojim korisnicima iz Pošte.

Ostaje da se vidi da li će zbog rekordnih rezultata i radnici dobiti novogodišnji stimulans od po 100 eura. Zaposleni u Pošti svakako imaju čemu da se nadaju, jer je tokom štrajka u pregovorima ostavljena mogućnost da se u martu naredne godine, nakon završetka finansijskog izvještaja za 2023, ponovo razgovara o mogućnostima dodatnog povećanja zarada.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo