Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POSPREMANJE DPS KADROVA U BUDVI: Privremena uprava u metropoli turizma

Objavljeno prije

na

Provjetravanje političke klime u Budvi počelo je u nedjelju 16. oktobra padom decenijske vladavine DPS-a. Pokušaji predstavnika ove stranke da mahinacijama nakon izbora promijene volju građana, nisu urodili plodom. Nadali su se da će, ponavljanjem izbora na nekim biračkim mjestima namaći jedan ili čak dva mandata koji su im nedostajali da sa svojih 12 odborničkih mjesta i tri mandata CDU-Dragana Purka Ivančevića plus dva mandata SD-Žarka Radulovića, obezbijediti većinu za nastavak vladavine.

No, Državna izborna komisija odbila je sve prigovore DPS-a Budve o navodnim neregularnostima izbornog procesa na 17 biračkih mjesta. Nakon odluke DIK-a, opozicione stranke koje su osvojile većinu od 17 mandata u lokalnom parlamentu, donijele su Platformu za formiranje nove vlasti u ovom gradu, po kojoj će kompletan rukovodeći kadar DPS-a smijeniti po hitnom postupku.

„Imajući u vidu ogromne probleme koje je prouzrokovala dosadašnja lokalna vlast u ovoj opštini, koalicioni partneri su saglasni da se svi nosioci lokalnih javnih funkcija razriješe dužnosti u skladu sa zakonom i na njihova mjesta postave vršioci dužnosti do sprovođenja redovne procedure izbora ili imenovanja”, navedeno je u ovom dokumentu.

Budva broji oko 140 javnih funkcionera, uključujući i 32 odbornika. To znači da više od sto pozicija u lokalnoj upravi, u upravnim odborima javnih preduzeća i ustanova koje su zauzimali DPS kadrovi, treba da budu zamijenjeni novim kadrovima stranaka koje su dobile većinsku podršku građana.

Biće to velika politička ali i generacijska smjena vlasti u Budvi. U strankama koje su na izbore nastupile kao opozicione, veliki je broj mlađih Budvana koji se ranije nisu politički aktivirali. U redovima DPS-a glavninu snaga činila je stara garda političara iz nekoliko budvanskih porodica koje su duže od dvije decenije bile sinonim vlasti u ovom gradu.

Ovo su prvi lokalni izbori u Budvi koji su protekli bez aktivnog učešća Svetozara Marovića, koji je sa članovima porodice glasao na svom biračkom mjestu.

Buduću vlast u Budvi praviće Demokrate CG sa najviše osvojenih glasova i 7 odborničkih mandata, Demokratski front sa nešto manje glasova i sedam mandata, koalicija Demos-SNP sa dva mandata te koalicija URA-SDP-LP sa jednim mandatom.

Kandidat za novog predsjednika Opštine biće Dragan Krapović, nosilac liste Demokrate Crne Gore, a mjesto predsjednika Skupštine pripašće kandidatu iz DF. Ključna mjesta u lokalnoj upravi četiri izborne liste podijeliće srazmerno osvojenim glasovima.

U podjeli vlasti učestvovaće sedam ideološki raznorodnih stranaka i jedna koalicija (DF). Tu situacija je Budva već imala, u periodu od 2002. do 2005. godine, tokom kojeg je vlast bila u rukama nekoliko prosrpskih stranaka i Liberalnog saveza. Bio je to period nestabilne vlasti koja se iscrpljivala u međusobnom nepovjerenju i nikad okončanim istragama sumnjivih poslova DPS-a. Za tri godine smijenjena su dva predsjednika Opštine, Vesna Radunović i Rade Jovanović, oboje iz redova LS, a na kraju fotelja gradonačelnika pripala je Veselinu Markoviću iz SNP.

Deset godina kasnije Marković će ponovo zasjesti u neku od fotelja u kabinetu predsjednika Opštine, ali sa daleko slabijom političkom snagom. Na proteklim izborima bio je nosilac liste Bura budi Budvu – Demos-SNP za koju je glasalo 6,6 odsto birača, što mu obezbjeđuje mjesto potpredsjednika Opštine.

Nova vlast će imati na umu negativno iskustvo nekadašnje velike koalicije. Pobjednički savez najavljuje novu politiku u kojoj neće biti osvetoljubivosti prema bivšim nosiocima vlasti, uprkos katastrofalnoj situaciji u koju je grad dovela organizovana kriminalna grupa korumpiranih opštinskih čelnika.

Stranke su ustanovile osnovne principe funkcionisanja buduće većine u parlamentu, među kojima je istaknuta borba protiv korupcije na lokalnom nivou i zalaganje da ovaj grad postane moderna turistička destinacija od međunarodnog značaja. Koalicioni partneri su se obavezali da poštuju princip jedinstvenog glasanja za odluke za koje je potrebna većina glasova, te da se koordinira rad odborničkih klubova radi postizanja što većeg stepena saglasnosti.

Glavni akcenat aktivnosti buduće vlasti stavlja se na resor prostornog planiranja i način gazdovanja preostalim prirodnim resursima. Istaknuta je potreba uspostavljanja katastra nepokretnosti u vlasništvu Opštine.

Da li će nova politika pomrsiti račune Vlade ili moćnog građevinskog lobija koji je budvansku rivijeru bespoštedno betonirao tokom vladavine DPS-a, znaće se uskoro. U Budvi je ogroman kapital u igri.

Bez saglasnosti SO Budva Vlada neće moći sprovesti nijednu odluku o valorizaciji atraktivnih lokaliteta. To se prije svega odnosi na Buljaricu, prostor zeleđa plaže Jaz, na Luku Budva, na planiranu gradnju kapaciteta na ostrvu Sv.Nikola, na Stari grad Budva, Kraljičinu plažu…, sve one lokacije koje su obuhvaćene Prostornim planom obalnog područja (PPOP), koji je pred usvajanjem.

Za usvajanje plana obalnog područja potrebna je većina glasova u republičkom parlamentu, ali je upitno na koji će način Budva spriječiti njegovu verifikaciju.

Nova vlast u Budvi može zaustaviti sve investicije Vlade na svojoj teritoriji, ukoliko se ustanovi da nisu u skladu sa opštim interesom građana Budve i Crne Gore. Tokom izborne kampanje opozicione stranke obećavale su građanima kako će, ukoliko dobiju njihovo povjerenje, staviti van snage urbanističke planove koji su degradirali prostor Budve i Petrovca u prvom redu, kao i donošenje moratorijuma na stambenu gradnju u okviru zahvata DUP-a Budva – centar i Petrovac-centar. Obećanja su pretočena u Platformu, tako da se očekuje da će bespoštedna urbanizacija budvanske rivijere konačno biti obustavljena, kako bi se bar nešto spasilo. Pristupiće se izradi novih sanacionih planova za ovaj teško devastirani prostor, kakav bivša vlast ostavlja novoj.

Pored uništenog prostora naslednicima su ostavili praznu opštinsku kasu i milionska dugovanja. Samo po sudskim tužbama Opštini prijeti blokada računa na iznos od 55 miliona eura. Blokade opštinskog računa volšebno su zaustavljene dva mjeseca prije izbora. Kao da je ministar pravde Zoran Pažin čarobnim štapićem naložio sudovima da ne donose presude o izvršenju naplata potraživanja po osnovu sudskih postupaka, kako bi se aktuelnom predsjedniku Srđi Popoviću ostavio prostor da isplati plate zaposlenima, da plati sva zaostala dugovanja mnogima od kojih su se očekivali glasovi. Neko je pred izbore budvansku kasu ostavio na miru.

To, kao ni lažno blagostanje, ni ogroman novac uložen u kupovinu glasova, ni mahinacije sa biračkim spiskovima, nije pomoglo da DPS u Budvi izbjegne poraz.

POZAJMLJENI BUDVANI

Procjenjuje se da je za listu Budva sigurnim korakom: DPS-Milo Đukanović, glasalo daleko manje Budvana od broja glasova koji je osvojen, 3.883 glasa ili 33,45 odsto. Kupljeno je, navodno preko 1.000 glasova, bilo je preseljenih birača sa sjevera Crne Gore, najviše iz Bijelog Polja. U budvanski birački spisak ubačeno je oko 2.300 birača, koliko je i povećano biračko tijelo u ovom gradu u odnosu na izbore iz 2012. godine. Cijena jednog glasa na biralištima u Budvi rasla je iz sata u sat, da bi između 19 i 20 časova, pred zatvaranje biračkih mjesta, dostigla, navodno dostigla iznos od 700 i 800 eura.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo