Povežite se sa nama

MONITORING

POSLOVI BRAĆE VELJOVIĆ: Made in Podbišće

Objavljeno prije

na

Nakon što su se prethodnih godina mediji počeli interesovati o misterioznoj fabrici duvana u Mojkovcu, Montenegro tabacco company – u kojoj, prema objavljenim podacima, postoji ilegalni pogon za proizvodnju cigareta namijenjenih prekograničnom švercu, te nakon što su se pojavile sumnje da takav posao, po prirodi stvari (čitaj: prirodi crnogorskog režima) štiti ,,mojkovački politički klan” – prema podacima do kojih je došao Monitor, dio posla (iz fabrike, naselje Polja) premješten je u naselje Podbišće!

Brat bivšeg direktora policije Veselina Veljovića, komandir mojkovačke policije Vitomir Veljović, u svom rodnom kraju (Podbišću) – prema izvorima našeg lista koji su insistirali na anonimnosti – tako, odnedavno posjeduje nekoliko objekata u kojima se, između ostaloga, skladište cigarete.

Kako je Vitomir prvi čovjek policije u gradiću kojeg uz potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Markovića kontroliše i Vitomirov brat, sada savjetnik predsjednika države, Veselin (kome je Marković vjenčani kum) – tako su mu sva vrata otvorena, priča nam izvor.

,,Nedugo nakon što je na TV Vijesti ponovo aktuelizovana priča o nelegalnoj proizvodnji cigareta u fabrici u Poljima u kojoj je bilo riječi i o bugarskim državljanima koji rade na crno, Vitomir dio ‘postrojenja’ prebacuje u Podbišće, u više povezanih lokala, objekata. Nerijetko se za potrebe posla sa cigaretama, uz sve ostalo – njihovo prenošenje od Polja do Podbišća i drugdje, koriste i službena vozila mojkovačke policije, defenderi.”

Da mojkovački ilegalni posao sa cigaretama nikada nije zaustavljen – iako je pod pritiskom medija pokrenuta tužilačka istraga februara 2011. godine, koja je okončana oslobađanjem od svih optužbi – potvrđuje i jučerašnje pisanje Vijesti. Taj dnevnik donosi podatak da je mojkovačka firma Montenegro duvan komerc (vlasnik – Željko Bulatović, istovremeno izvršni direktor gorepomenute fabrike Montenegro tabacco company, MTC) prodala cigarete (200 paketa, marka Monte) firmi bez dozvole Stupa company, iz rožajskog sela Stupa, na granici (,,švercerskog raja”).

Vitomir Veljović dospio je u žižu javnosti pred prošle lokalne izbore (16. novembra) kada je u kampu SAJ-a na Zlatici (u Podgorici), u ulozi komandira, okupio gotovo kompletan sastav mojkovačke policije, sa ciljem agitacije za vladajuću partiju. Iako je Veljović to demantovao tvrdeći da je održao redovni sastanak, izvor Vijesti je prenio da je Vitomir na dvočasovnom sastanku potencirao da su predstojeći lokalni izbori jedni od najvažnijih i da zato zahtijevaju maksimalno angažovanje svakog policajca. Dan kasnije sličan sastanak održao je i njegov brat Veselin, koji je, takođe, prema kazivanju izvora, tražio maksimalno angažovanje policajaca pred izbore. On je to negirao i kazao da je održao predavanje o NATO integracijama.

I drugi brat bivšeg prvog policajca Crne Gore, Aleksandar Veljović, radi u mojkovačkoj policiji, ali na nešto nižoj poziciji. Vitomir i Aleksandar, priča dobro obaviješteni izvor Monitora, godinama važe za osobe koje vedre i oblače Mojkovcem.

,,Sa bratovim aminom, njih dvojica su, uz Vlatka Rakočevića – čovjeka od povjerenja Duška Markovića – glavne osobe preko kojih su se ljudi, kako iz inostranstva (Bugarske) tako i iz ovih krajeva zapošljavali u fabrici cigareta u Mojkovcu. Regrutovali su i provjeravali ljude, zapošljavali i otpuštali, uvijek se vodeći kriterijumom da angažuju lojalne radnike koji će ‘držati jezik za zubima’. Vitomir i Aleksandar su jedni od najmoćnijih ljudi u Mojkovcu koji vam mogu završiti bukvalno sve.” Sa druge strane, Veljović i Marković su više puta demantovali bilo kakvu povezanost sa fabrikom cigareta u Mojkovcu.

Veselinova braća nijesu državni funkcioneri pa im nije jednostavno provjeriti zvaničnu imovinu. Ipak, nešto od imovine dijele sa bratom, koji je u imovinski karton zaveo stambeni prostor sa garažom površine 135m2. U Podbišću posjeduje dvorište, kuću i prateće objekte, sve površine 347m2 (nije neveden procenat vlasništva); livadu od 15.843m2, još jednu, površine 1987m2, te šume na prostoru od 981m2…

U Mojkovcu se dobro snalazi i ujak Veselina Veljovića Raco Zindović. On se pominjao u slučaju prošlogodišnjeg ubistva (13. januar) mladića Luke Popovića u hotelu Enigma na Žabljaku, kada ga je u hotelskoj sobi, pred nekoliko svjedoka – Zindovićevih i Popovićevih prijatelja – hicem iz pištolja (pucao u glavu) ubio Pljevljak Jovica Zindović, veoma blizak rođak Veljovićevog ujaka. Početkom oktobra Apelacioni sud potvrdio je presudu Zindoviću, osuđenom 31. marta na 15 i po godina zatvora zbog ubistva i nelegalnog držanja oružja.

Otac ubijenog Popovića, Duško, nezadovoljan presudom, od starta tvrdi da država zna sve o zločinu i da je Zindović plaćenik koji je unajmljen da ubije njegovog sina, dok ubica kaže da nije imao namjeru da ikoga ubije ta da se sve desilo ,,sasvim slučajno”. Duško Popović za Monitor kaže da je ubicu, između ostalih, direktno štitio Veselin Veljević.

,,Nema sumnje da je ujak Veselina Veljovića, Raco Zindović, umiješan u krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenja krivičnog djela. Prepiska, sada pokojnog, Sretena Zindovića (poginuo u saobraćajnoj nesreći, janura 2014. godine), policajca mojkovačke policije, sa telefona ubicine žene i Raca Zindovića, govori o obimnom dokaznom materijalu protiv ubice Zindovića, koji Raco sklanja iz svoje kuće prije dolaska policije iz Bijelog Polja da vrši pretres kuća Zindovića, u Babića polju, u Mojkovcu.”

Popović se, za narečeno, poziva na presretnute razgovore iz mjera tajnog nadzora na dan ubistva, 13. januara 2013. godine, od 22:36 do 22:37. Broj mobilnog telefona Raca Zindovića, koji je koristio u komunikaciji sa ubicom, Popović je dao na uvid redakciji Monitora.

,,Sve se ovo radilo uz blagoslov policije koja je napravila prostor od nekih trideset sati da bi mogli sve na vrijeme skloniti. I pored svih preduzetih preventivnih mjera, u kući kod Raca, policija pronalazi pištolj, municiju i još ponešto. Vitomir, komandir stanice policije u Mojkovcu, je Racov sestrić. I protiv njega nije podnešena prijava ni za ilegalno posjedovanje oružja, što se da zaključiti iz presretnutog razgovora.”

Prema informacijama do kojih je, preko našeg izvora, došao Monitor – Raco Zindović trenutno vodi i kafanu-kockarnicu u Vojnim zgradama u Mojkovcu. Njome iz zatvora u Bijelom Polju navodno upravlja ubica Jovica Zindović.

Sve miči, sve, sve…

Transkripti razgovora Jovice Zindovića, čije djelove je svojevremeno objavio Dan, pokazuju da je ubistvo Popovića prijavljeno tek dva sata nakon zločina! Prije nego što su prijavili ubistvo, Zindović i pomagači uklanjaju kompromitu-juće materijale iz kuće osumnjičenog. Naročito je znakovito, objavljeno je, što presretnuti telefonski razgovori pokazuju da je Zindoviću u istrazi bio dostupan telefon i da mu je u zatvoru u Bijelom Polju dostavljano sve što mu je bilo potrebno. Veoma je indikativan razgovor, koji je objavio Dan, između ubice, Jovice Zindovića, i, kako je objavljeno u tom listu, ,,izvjesnog Raca”. ,,Izvjesni Raco” je Raco Zindović, ujak Veselina Veljovića. Raco pretura po kući ubice i uklanja stvari po nalogu Jovice Zindovića.
Raco Zindović: Kuverta sa papirima, je l’ tako?
Jovica Zindović: Jes, žuta kuverta velika, papiri neki u nju… Samo je nosi kod tebe.
Raco Zindović: E, u ga… ovđe sam u, u ovu kužinu… I onu kutiju od puške sam mak’o.
Jovica Zindović: Sve miči što ima, sve što ima miči, Raco, sve, sve, sve… Znači, ona mi je žuta najbitnija koverta. Sve papira što ima gore na, na plakar, sve miči!

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo