Povežite se sa nama

MONITORING

POSLIJE PROPASTI PREGOVORA: U međuvremenu

Objavljeno prije

na

Pregovori vlasti i opozicije o stvaranju uslova za fer izbore propali su prošlog petka. Kad će, kako će i ko će ponovo sjesti da razgovara – ne zna se. Ne mora biti važno, ali je zanimljivo da se pregovarači nijesu složili čak ni oko toga zašto se nijesu dogovorili. Razlike su – drastične.

Predsjednik DPS-a i premijer Milo Đukanović obnarodovao je da se nijesu složili samo oko dvije tačke: opstanka lidera SDP-a Ranka Krivokapića na čelu parlamenta i promjenama u RTCG. ,,Uprava parlamenta treba da bude izraz većinske volje u parlamentu”, kazao je Đukanović. Partijske i udbine službe to su pretočile u iskaz da je Đukanović spriječio Ranka da zadrži fotelju.

Predsjednik SDP-a i Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da nijesu bila sporna dva pitanja, već sve: izbori u Tivtu, Javni servis, Agencija za nacionalnu bezbjednost, Agencija za elektronske medije, kontrola finansija i zapošljavanja u lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima… ,,Nepovjerenje je produbljeno. Stanje je gore nego na početku procesa. Ko se boji da da malo, taj mora da sakriva mnogo”, kazao je Krivokapić

Opozicioni pregovarači potvrdili su Krivokapićevu verziju oko razloga za propast pregovora. Po čaršiji kruži priča kako su neki od pregovarača ostali zapanjeni jer je Đukanović izašao i glatko i krupno – zaobišao istinu.

Vrlo brzo DPS je pokrenuo proceduru za Krivokapićevu smjenu. Ta sjednica najavljuje se za 10. mart, premda je prema nekim računicama moguće da bude održana tek u aprilu. Svejedno.

Preciznije, svejedno po društvena kretanja, po SDP i njenog lidera, ne baš. Partijska čistka koju već mjesecima sprovodi DPS zamjenjujući na raznim funkcijama kadrove SDP-a novim miljenicima iz redova Socijaldemokrata Ivana Brajovića, mnoge ljude je ostavila bez privilegija, poneke i bez plata. Jedan od izazova koji čeka SDP-ovce kao novopečene opozicionare je fakat da ih neće sljedovati nijedno predizborno zaposlenje, tu privilegiju uveliko ostvaruju članovi Pozitivne i njihove familije. Iz ugla režima – zaslužili su. Iz ugla građana koji su im dali glas, kao tvorci jedne od najkrupnijih izbornih prevara ikad obavljenih u Crnoj Gori zaslužuju najdublji prezir.

Građani su nakon propasti pregovora izloženi teroru saopštenja. Najgrublje riječi i najkrupnije optužbe razmjenjuju DPS i Pozitivna sa SDP-om; na drugom frontu suprotstavljeni tabori su partije koje su učestvovale u pregovorima na jednoj i Demokratski front na drugoj strani.

Paralelno sa tim, stigla je i poruka iz Vlade da je premijer Milo Đukanović spreman na dalji dijalog o uspostavljanju uslova za fer izbore.

Iz SDP-a su mu tražili da napiše ono što je ranije rekao – da su sporna samo dva uslova. U Demosu i Građanskom pokretu URA ostali su pri ocjeni da ima sedam spornih tačaka. Miodrag Lekić kazao je da su iscrpljene mogućnosti za nastavak dijaloga i da sada ni ispunjavanje sedam spornih uslova ne bi značilo automatski nastavak pregovora. ,,Ako usvoji onih sedam tačaka primićemo k znanju i vidjeti dalje što ćemo”, rekao je Lekić televiziji Vijesti. Žarko Rakčević je ocijenio da su ,,vrata slobodnih i fer izbora zabravljena sa sedam DPS-ovih ključeva”.

Premijerove poruke predsjednik SNP-a Srđan Milić smatra neozbiljnim i neiskrenim. Po njegovom mišljenju, partije koje 27. januara nijesu podržale Vladu treba da naprave jedinstven odgovor. ,,Već u ponedjeljak insistiram na mogućnosti održavanja zajedničkog sastanka, da vidimo šta je to što bi bio zajednički imenitelj svih onih partija koje nijesu podržale Vladu 27. januara”, kazao je Milić.

Dok se traga za praktičnim koracima, uveliko traje trka priznanja pokretača promjena.

,,Rezolucija Evropskog parlamenta, koju je upravo usvojio njen spoljnopolitički odbor, pokazala je da su zvaničnici iz Brisela tek nakon što je Demokratski front otpočeo vaninstitucionalnu borbu za slobodne i fer izbore, priznali da u Crnoj Gori postoji ozbiljna politička polarizacija i da stanje nije ni izbliza onakvo kakvim ga predstavljaju predstavnici režima”, ocjenjuje funkcioner DF-a Slaven Lekić.

Ne da se, međutim, Ranko Krivokapić: ,,Mi smo svjesno omogućili političku dinamiku, kao što smo svjesno 1998. odlučili da prihvatimo Đukanovića kada je napustio Miloševića, da bismo rješavali sve probleme koji su bili ratni teret. Sada to isto moramo da uradimo – da okupimo građansku opoziciju u Crnoj Gori koja može biti alternativa jednoj partiji koja vlada takoreći sve vrijeme, 45 plus 25 godina, što će reći 70 godina. Toga nema nigdje na evropskom tlu, niti je kad bilo”.

Sve krupni zalogaji. Desilo se i to čudo da je Krivokapić pomenuo da njegovoj partiji ni protesti nijesu strani. ,,Čuli ste kolegu Miodraga Lekića, ta linija protesta koju traži Demos, ostaje otvorena”.

Demokratski front je poručio kolegama iz opozicije, da je spreman da se priključi protestima i da im ,,ako se odvaže da organizuju mirne demokratske proteste – kompletna infrastruktura najjačeg opozicionog subjekta Demokratskog fronta stoji na raspolaganju. A naš dolazak i prisustvo, nezavisno da li će stići javni pozivi, zvanične depeše i mejlovi biće kao i do sada – neupitni”

Svoj protest DF je zakazao za 27. februar. Prethodno su objavili Platformu za izlazak iz krize i organizovanje slobodnih izbora. Bojkot parlamenta i mirne demokratske proteste u DF-u i dalje smatraju najefikasnijom metodom kojom se može doći do prelazne vlade.

U Platformi je pobrojan veliki broj problema koji muče društvo i predočene su mjere kojima ih, po mišljenju DF-a treba riješiti. Zanimljivo je da su zaključili kako Političkim sporazumom treba garantovati zaposlenima u državnoj i lokalnoj administraciji da će uspostavljanje vlade prelaznog karaktera imati za cilj otklanjanje nezakonitosti i neregularnosti u radu državne i lokalne uprave, a ne politički revanšizam.

Ponovo su ukazali da Crna Gora ima ukupno 627.000 stanovnika, a u biračkom spisku se nalazi 527.000 punoljetnih građana koji imaju biračko pravo, što znači da je 85 odsto građana upisano u birački spisak. ,,Ovaj podatak ozbiljno ukazuje na postojanje brojnih zloupotreba i nezakonitosti u biračkom spisku, jer je ovaj procenat znatno iznad prosjeka u odnosu na druge države, i nemoguće je da je samo 15 odsto stanovnika mlađe od 18 godina”, piše u Platformi DF-a.

Kao rješenje predlažu ažuriranje registra prebivališta uz angažovanje mobilnih ekipa koje bi na terenu vršile provjeru adrese stanovanja. Smatraju da treba utvrditi da li postoje i ko su 15.000 osoba koje nijesu zamijenile ličnu kartu, a nalaze se u biračkom spisku.

Kada je riječ o tajnoj službi DF tvrdi da vlast sprovodi projekat Državni neprijatelj koji se radi u potpunoj sinhronizaciji Agencije za nacionalnu bezbjednost, režimskih analitičara i pojedinih medija.

Iako nije jasno zašto nijesu ispisane u septembru, na početku protesta, o mnogim konstatacijama i mjerama o kojima u Platformi govori DF imalo bi smisla ozbiljno razgovarati. Samo, ovdje niko ni sa kim, u ovom trenutku neće ozbiljno da priča. Za to vrijeme, DPS kampanja teče. Otvaranja, zatvaranja, socijala, pomaganja, sađenja – sve je u opticaju. Kad grune proslava prve decenije nezavisnosti, opoziciji se lako može desiti da zazvuči kao udaljeni plač. Evo im besplatne ideje: na Trgu Republike u Podgorici baš bi se lijepo mogao proslaviti praznik.

Čarobne riječi su: minimum jedinstva. To svako ovdje zna već godinama, samo se čeka snaga koja će ga ostvariti.

Fabrika laži

Dok predsjednik parlamenta RTCG naziva fabrikom laži, premijer tvrdi da se ne treba ,,vraćati partijskom rukovođenju Javnim servisom”. Razne evropske adrese ovih su dana govorile o potebi za očuvanjem nezavisnosti Javnog servisa i važnosti ,,očuvanja” evropskih standarda na tom polju. Premijer i Evropljani zaboravljaju sitnicu: vlast je zakone upodobila i protumačila tako da se članovi Savjeta RTCG, koji rukovodi tom kućom biraju u parlamentu. Ni traga odavno nema od prvobitne ideje da Skupština samo konstatuje koga su za člana Savjeta odabrali ovlašteni predlagači – NVO, sindikati, novinarksa udruženja, Univerzitet… Savjet RTCG, dakle, bira se voljom većine, odnosno vladajuće partije. Da se ne lažemo.

Miloš BAKIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo