Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLIJE POSJETE POTPREDSJEDNIKA VLADE BUDIMIRA ALEKSIĆA SRBIJI: Državni simboli  i druge sitnice

Objavljeno prije

na

Buka koja se digla oko crnogorske državne zastave tokom susreta Aleksića i Selakovića zasjenila je to što je potpredsjednik crnogorske vlade kazao  tokom službene posjete Srbiji. Ono kada je namjerno zaboravio  da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, te da su u službenoj upotrebi osim srpskog i  hrvatski, bosanski i albanski jezik.  I da se na svima njima stvara kultura u Crnoj Gori. To baš i nije sitnica

 

 

Posjeta potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića Beogradu i njegov susret sa tamošnjim ministrom kulture Nikolom Selakovićem, izazvali su rasprave i reakcije kod kuće.  Razlog: na fotografiji koju je Vlada poslala medijima, da bi informisala javnost o  Aleksićevoj posjeti i susretu sa Selakovićem, nema istaknute državne zastave Crne Gore. Samo nasmijani Aleksić i Selaković, i srpska zastava.

Nakon reakcije nekih medija i javnosti zbog toga, oglasio se potrpedsjednik Aleksić, tvrdeći da je Vlada medijima poslala i fotografiju posjete na kojoj se vidi i državna zastava Crne Gore.

“Zastava Crne Gore je bila i na sastanku sa ministrom kulture Nikolom Selakovićem i sa predsjednikom Vlade Srbije Milošem Vučevićem, to se jasno vidi na fotografijama, služba je poslala to svim medijima”, rekao je Aleksić za Radio Crne Gore, kako prenosi portal RTCG-a.

Onda su se oglasili iz medija, tvrdeći opet da Aleksić ne govori istinu, te da  fotografija na  kojoj se pored Aleksića i Selakovića vidi i crnogorska zastava  nije poslata medijima, već da je naknadno postavljena na sajtu Vlade. Ispostavilo se i da je na toj naknadno postavljenoj fotografiji više crnogorska zastavica, nego zastava.

Priču je odlučio da sa što manje gubitaka, završi premijer. Spajić je saopštio da je opomenuo potpredsjednika Vlade zbog propusta.

„Opomenuo sam potpredsjednika Aleksića upravo zbog jednog takvog propusta koji se očigledno desio. On se ogleda u tome što je u saopštenju koje otišlo javnosti bila istaknuta isključivo slika koja je neformalna sa platoa na ulazu u Ministarstvo kulture Srbije. Bilo je nekako čudno da ostale slike gdje su istaknute do kraja adekvatno crnogorske zastave i postavljeni i crnogorski simboli nisu bili dio tog saopštenja”, kazao je premijer u izjavi za Novu M.

Spajić je najavio da će  ubuduće biti strožiji. “Ja i dalje ne sumnjam u zlu namjeru Aleksića ili bilo koga. Razumijem da je čovjek Srbin i da sve je to u redu. Međutim, mi smo državni službenici i služimo državi Crnoj Gori. Moramo da poštujemo simbole, adekvatno ih prikazujemo, što je bio slučaj u ovoj posjeti. Propust je bio na našoj strani, samokritički mogu da kažem i čak amaterski. To je poruka prema svim članovima Vlade, gdje se ovakve stvari neće više tolerisati u budućnosti”, ocijenio je premijer . Biće prilike –  vidjećemo šta premijer neće a šta hoće tolerisati

Reagovao je i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović. On je, kako su objavile Vijesti,  uputio članovima izvršne vlasti dopis u kom im skreće pažnju na neophodnost isticanja državnih simbola tokom zvaničnih i radnih posjeta, te na poštovanje opštih protokolarnih procedura u tim prilikama. Ibrahimović je naveo da im se obraća „usljed nedavnih dešavanja vezano za neisticanje državnih simbola… tokom zvaničnih i radnih posjeta članova Vlade”.

Takođe, poručio je da podsjeća kolege na neophodnost prisustva i uključenost predstavnika diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore tokom zvaničnih radnih posjeta.

Preko portala Borba, koji se vezuje za politički korupus kom pripada Aleksić, uslijedila je kontraofanziva.

Borba je objavila fotografiju Ibrahimovića tokom zvanične posjete Turskoj, na kojoj se ne vidi zastava Crne Gore.  Uz nju, objavili su i fotografiju Ibrahimovića tokom iste posjete, gdje se crnogorska zastava vidi, tokom susreta sa turskim ministrom inostranih poslova.

“Za sve postoji objašnjenje, kao i protokoli. Recimo u Erdoganovom kabinetu nije bila istaknuta crnogorska zastava tokom nedavne posjete ministra Ibrahimovića Turskoj, ali zato jeste prilikom njegovog susreta sa turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom”, konstatuje ovaj portal u nepotpisanom tekstu.

Slijedi pouka neznanog autora: “Buka koja se diže zbog trivijalnih stvari je jedan od razloga zbog kojeg je crnogorsko društvo stalno pod tenzijom. Umjesto da se ta energija kanališe u pravom smjeru i fokus stavi na borbu protiv kriminala i ostalih malignih pojava koje muče crnogorsku državu i društvo, dio javnosti se po diktatu jedne partije uvijek ustrijemi na nekoga od predstavnika srpskog naroda u Crnoj Gori“.

Autor je u pravu u jednom. Nekad se  bavimo sporednim stvarima. Tako je  buka koja se digla oko državne zastave tokom susreta Aleksića i Selakovića zasjenila ono što je potpredsjednik crnogorske vlade kazao na susretu sa tamošnjim ministrom kulture.

„Crna Gora i Srbija pripadaju istoj kulturološkoj tradiciji koju je vjekovima oblikovala hrišćanska pravoslavna vjera,a cjelokupna kultura i stvaralaštvo, kroz vjekove odvija se na jedinstvenom srpskom jeziku“, saopštio je potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Aleksić  tokom susreta sa Selakovićem. Tako je potpredsjednik crnogorske vlade prebrisao Crnu  Goru – za sve . Nadovezao se i domaćin.  ‘Vukov srpski jezik jeste ono što spaja i Srbiju i Crnu Goru i ono čime se srpski narod ponosi’, kazao je Selaković.

Potrpedsjednik crnogorske vlade je izgleda  zaboravio da je prema članu Ustava 13 službeni jezik  –  crnogorski, a da su u „ službenoj upotrebi  i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik“.  Ili to potpredsjednik  sasvim svjesno ne priznaje da postoje ovi drugi jezici, te da se i na njima piše, govori i stvara kultura u Crnoj Gori.

Jedan od problema zbog kog se  energija ne kanališe u pravom smjeru, na šta nas upućuje neimenovani analitičar Borbe,  i fokus ne stavlja na borbu protiv kriminala i ostalih malignih pojava koje muče crnogorsku državu i društvo,  je upravo taj što političke strukture kojima pripada Aleksić i dalje baštine  kobnu ideologiju devedesetih. Negirajući ne samo crnogorski jezik  nego i genocid u Srebrenici, i druge ratne zločine počinjene upravo u ime te ideologije. Dok im je borba protiv kriminala, te ozdravljenje institucija koje bi tu borbu vodile tek lijepa predizborna priča.

Ne pomaže ako okače crnogorsku zastavicu, dok se u Beogradu klanjaju politici gospodara Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo