Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLIJE NIKŠIĆA: Ko je gubitnik među pobjednicima

Objavljeno prije

na

Naconalističke snage su veoma jake. Postoji realna opasnost da se oni koji su nas decenijama harali, vrate na vlast.  DPS nije pošao duboko u istoriju, a nova Vlada će i dalje biti nestabilna. To su poruke izbora u Nikšiću

 

Bitka za Nikšić, kako su nazivali tamošnje lokalne izbore, završena je. Snage pobjednika i pobijeđenih, nakon 30. avgusta, i smjene prethodne trodecenijske vlasti, konačno su izmjerene u gradu pod Trebjesom. Rezultate, međutim, tumače različito. I uglavnom kako kome odgovara.  Uobičajeno, svi su pobjednici zadovoljni rezultatima.

No, pitanje je – ko je zaista pobijedio u Nikšiću, ko ima razloga da bude zadovoljan,  i ko je  gubitnik među pobjednicima?

U noći 14. marta, nakon što su zatvorena biračka mjesta, rezultati su prebrojani ovako: Koalicija Evropski tim za Nikšić (ETNK) je osvojila 18 mandata, koalicija Za budućnost Nikšića (ZBNK)- 11, Mir je naša nacija (MNN) – 10, a Crno na bijelo (CnB) i Narodni pokret po jedan. Socijaldemokratska partija (SDP) je ostala ispod cenzusa sa 2,7 odsto glasova. To su podaci Opštinske izborne komisije i CEMI-ja.

Prvo iznenađenje je rezultat Demokratske partije socijalista. Pobjednici avgustovskih izbora su ubjeđivali javnost da partiju koja je tri decenije vladala zemljom, i doživjela prvi poraz u jesen prošle godine čeka još teži poraz u Nikšiću,  to se nije desilo.

Ova partija osvojila je oko 1000 glasova više na nikšićkim izborima, nego na parlametrarnim u avgustu i pojedinačno je najjača partija u rodnom gradu Mila Đukanovića. DPS, međutim, ne može nastaviti da vodi Nikšić, jer kako je i njima jasno  „nemaju  koalicioni kapacitet“. Sa njima niko neće.

,,Ostvarili smo ubjedljivu pobjedu, osvojili smo preko 40 odsto… Ovo nije dovoljno da sami formiramo vlast. U svakom normalnom društvu bi našli partnera i uspjeli da sprovedemo naš superiorni program”, prokomentarisala je rezultat Sanja Damjanović, koja je predvodila listu DPS-a u Nikšiću.

,,Rezultati pokazuju da DPS nema potencijalnog koalicionog partnera za formiranje vlasti u Nikšiću, budući da SDP nije prešao cenzus. Ostale partije ili nemaju dovoljno mandata ili nisu prirodan koalicioni partner DPS-u. Zbog toga DPS može samo polovično da bude zadovoljan osvojenim glasovima, jer ostaju bez važnih poluga vlasti”, smatra i Jovana Marović iz Politikon mreže.

,,To je najveći problem DPS-a. Najjača partija bez koalicionog kapaciteta, najviše mandata, ali bez mogućnosti da obezbijedi učešće u vlasti, jer sa njima drugi neće. Moguće da će upravo to i biti razlog da drugačiji pogledi unutar DPS-a budu i vidljiviji”, ocijenio je Stevo Muk iz Instituta alternative. ,,Ipak, Vlada i partije parlamentarne većine bi morale da se zapitaju šta su pogrešno radile od decembra do marta pa nisu uspjele da smanje podršku DPS-a”, poručio je Muk.

Treba međutim vidjeti i ovo. Kad bi na izbrima na državnom nivou   DPS ostvario rezultat kakav je ostvario u Nikšiću sasvim izvjesno našao bi koalicione partnere. Vjerovatno i osvojio vlast. Za razliku od Nikšića, SDP u državnom parlamentu postoji. Kao i SD i manjinske partije. Čini se, da nakon avgusta, DPS nije baš pošao duboko u istoriju, kako su se nadali pobjednici. Mogućnost da se vrati, pa možda i skorije, na vanrednim izborima –  postoji.  I to nereformisan, sa Đukanovićem na čelu partije.

Premijer Zdravko Krivokapić je nakon izbora, u intervjuu beogradskom Nedjeljniku, kazao da je „Demokratska partija socijalista napokon izgubila vlast u Nikšiću“, a iste ocjene čule su se iz Fronta.

,,Poslije 20 godina vlasti Mila Đukanovića u ovom gradu on je poražen”, rekao je  Andrija Mandić. Demokratskoj partiji socijalista, međutim, nije prvi put da gubi izbore u Nikšiću, ali ni u drugim opštinama. Osim što su početkom 2000-ih gradom upravljali SNP, Liberalni savez, Srpska narodna stranka i Narodna stranka, DPS je u Nikšiću izgubio vlast i 2012. godine, koju su kasnije povratili političkom korupcijom. Dragovom čuvenom rukom. Pobjednici avgustovskih izbora, nemaju razloga za euforiju nakon izbora u Nikšiću.

Kako god, na redu je formiranje nove vlasti u Nikšiću. ,,Novu vlast u Nikšiću formiraće koalicije Za budućnost Nikšića, Mir je naša nacija i Crno na bijelo, saopštio je nosilac liste Za budućnost Nikšića, Marko Kovačević. On je ove sedmice saopštio da je održan početni sastanak, koji će biti uvod u pregovore koji će uslijediti do kraja sedmice.

Iz Demokratskog fronta, su još u izbornoj noći, najavili da će novi gradonačelnik Nikšića biti upravo Kovačević. No  analitičari smatraju da formiranje lokalne vlasti neće ići baš tako glatko. Dragiša Janjušević smatra da će pregovori  Demokrata i Fronta u Nikšiću imati dinamiku koja neće biti jednostavna, a da na pregovaračke pozicije mogu uticati  mandati URA i Narodnog pokreta Miodraga Dake Davidovića.

„I jedni i drugi imaju modele da se kvalitetno pozicioniranju, a pitanje je kako će ko iskoristiti svoje pozicioniranje i ko će diktirati pregovore. URA i Narodni pokret imaju po jedan mandat koji ne može ništa da uradi osim da ojača pregovaračke pozicije Demokrata ili DF-a. Vidjećemo ko će ‘koristiti’ ta dva mandata“, smatra Janjušević.

Analitičari smatraju da Front nema razloga za slavlje jer je, kako kažu, uz jaku podršku Beograda i tamošnjeg predsjednika Aleksandra Vučića osvojio manje glasova u Nikšiću nego na avgustovskim izborima. Takođe, ukazuju na rast podrške Demokratama, koje je ovog puta podržala Mitropolija crnogorsko primorska, odnosno episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.

,,DF je imao podršku zvaničnog Beograda, pa ova koalicija i njihovi mentori ne mogu biti zadovoljni padom podrške od 10 odsto u Nikšiću u odnosu na parlamentarne izbore. Upravo taj pad znači da DF nema osnov za uslovljavanje koalicionih partnera na nacionalnom nivou, niti može biti govora o rekonstrukciji Vlade, posebno ne na način koji bi DF želio. Ipak, i dalje im ostaje mogućnost blokiranja te Vlade u parlamentu, što svakako nije beznačajno”, ocijenila je Jovana Marović.

Kad se ocjenjuje izborni rezultat Demokratskog fronta treba međutim imati u vidu i  da je prije avgustovskih  parlamentarnih  taj savez bio u opadanju, sve dok mu Mitropolija nije udahnula život, u sukobu sa DPS-om, zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Znak njihove slabosti bio je to što su za nosioca šire liste, čija su oni okosnica,  morali prihvatiti Zdravka Krivokapića, javnosti nepoznatog povjerenika MCP.  Sada  u Nikšiću, rezultat izbora postignut uz svestranu podršku Aleksandra Vučića i ostalog srpskog sveta  Demokratskom fontu omogućuje da formira vlast i pretenduje na mjesto gradonačelnika, iako su  Mitropolija i premijer Krivokapić stali na  na stranu Demokrata. Takođe, iako vjerovatno neće imati snage da pokrenu  rekonstrukciju Krivokapićeve Vlade, ostaje im mogućnost blokiranja Vlade u parlamentu. To vodi u novu nestabilnost, koja može dovesti do novih izbora, i otvorenih vrata Demokratskoj partiji socijalista za povratak.

Nosilac liste Mir je naša nacija Momo Koprivica čestitao je, nakon izbora,  pobjedu i ,,oslobođenje Nikšića” i potvrdu rezultata od 30. avgusta.

On je kazao da je ovo ,,pobjeda na kvadrat”, pobjeda svih građana Nikšića, građanskih, progresivnih snaga i da su oni doživjeli najveći mogući rast glasova u odnosu na parlamentarne izbore za oko 4,5 hiljade.

Građanske snage, međutim, nakon nikšićkih izbora, nemaju baš prevelikog razloga za slavlje. Nacionalističke i mafijaške snage su pokazale  da su veoma jake. Avgust nas nije odaljio od identitetskih pitanja, i podjela, naprotiv. Crnom Gorom i dalje odliježe patriotska  rodoljubiva  buka,  bijes.  Poslije Nikšića seli se, savim izvjesno u Herceg Novi, gdje su naredni lokalni izbori.

Socijaldemokratska partija u Nikšiću nije prešla cenzus. Na izbore je   izašla samostalno, ogradivši se i do dugogodišnjeg koalicionog partnera – DPS-a. Pokazalo se prekasno i premalo da bi to građani primijetili i nagradili.

URA u Nikšiću nema status tasa na vagi. U novu lokalnu vlast može ući samo kao znak dobre volje partnera, bez izbornog pokrića. Dritan Abazović je u izbornoj noći ipak izrazio zadovoljstvo što je URA, kako je rekao  uspjela da sačuva svoje birače i malo poboljša rezultat”.

Rekao je još nešto, indikativno.   ,,Cilj je ispunjen – DPS je pao s vlasti, SDP je nestao sa političke scene”.  Nije baš jasno šta za  URA-u i Abazovića može  bitibradosno u  porazu SDP-a.  Glasovi biračkog tijela SDP-a sasvim izvjesno nisu otišli URA-i već  DPS-u. Nestanak SDP-a, umjesto njegovog ozbiljnog, temeljnog  reformisanja, neće ojačati građanske ideje u Crnoj Gori, već će još malo proširiti biračku bazu DPS-a. Ojačati podjele i  otežati poziciju URA-e stiješnjenu između dva moćna bloka, sa snažnim zaleđem.

Poslije Nikšića  nastaviće se nestabilnost Vlade. Analitičari upozoravaju da to što Front, nakon bitke u Nikšiću, vjerovatno neće imati snage da izgura rekonstrukciju Vlade ne znači da o ulasku partija u kabinet Zdravka Krivokapića neće biti riječi tokom pregovora o izboru gradonačelnika Nikšića.

Takođe, napominju da će Predlog zakona o budžetu  uskoro biti pred poslanicima u Skupštini i da će to biti prva velika provjera podrške Vladi, kaže Muk. ,,Vlada i parlamentarna većina moraju naći način da se dogovore o predlogu budžeta. Bilo bi zaista paradoksalno da tri mjeseca od preuzimanja vlasti, a poslije 30 godina opozicionog djelovanja, ove partije izazovu izbore”, ocijenio je Stevo Muk.

Crna Gora je prepuna paradoksa. Ne bi bilo prvi put.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

ZORAN BEĆIROVIĆ, KONTINUITET NASILJA NAD NOVINARIMA I KRITIČARIMA: Do kada?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića, nije incident. To je kontinuitet svestrane nasilničke prakse Zorana Ćoća Bećirovića. Pitanje je: hoće li država konačno stati na put tom nasilju? Ili će učinjenost i novac neformalnog gospodara Kolašina prevagnuti i kod sadašnjih vlasti

 

 

Novinari su ponovo bili meta kontroverznog biznismena i njegovih tjelohranitelja. Osnovni sud u Podgorici odredio je pritvor do 30 dana Zoranu Ćoću Bećiroviću, Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću, dok je Bećirovićev sin Luka nakon tužilačkog pritvora pušten na slobodu. Njih su četvorica osumnjičeni da su u nedjelju veče, verbalno a potom i fizički, napali novinarku Pobjede Anu Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i Toma Arapovića.

“Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima”, saopšteno je iz Osnovnog suda. “Osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, usljed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok  je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila “, navodi se dalje.

U saopštenju u kom se obrazlaže odluka o određivanju sudskog pritvora, navedeno je da su osumnjičeni “fizički nasrnuli na Gagovića i Arapovića, isključivo iz razloga što su uvidjeli da se radi o osobama bliskim Raičković i to na način što su Gagoviću zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su Arapovića pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela.”

Napadanuta novinarka dala je detaljniji opis nasilja koji je pretrpjela, skupa sa svojim bližnjima. Izdvajamo dio koji opisuje šta se desilo kada je sjela u automobil i  pokušala da ode sa mjesta gdje je napadnuta, ispred lokala brze hrane Gurman u Bloku V.  On, možda, najpotpunije  ilustruje bezobzirnost siledžija. “Tada je grupa napadača došla do mene, otvorili su vrata i Mijatović me stezao za vrat i govorio: Reci kako se zove momak (njen sin – prim. Monitora). Nijesam htjela, a on je ponavljao da kažem, jer će ga, prijetio je, svakako naći, a ako ne progovorim, mene ubiti”. Uporedo, svjedoči novinarka, dok je Mijatović držao za vrat, Bećirović je uhvatio za kosu i lupao joj glavu o vrata vozila. “Kad su me pustili, a ovaj (osumnjičeni Dukić) mi sugerisao da se udaljim, Bećirović je uzeo nešto, udario u auto i slomio mi zadnje staklo.”

Iako je opis događaja sličan onom u saopštenju Osnovnog suda, konačni zaključci čude: “Pritvor je određen zbog opasnosti od ponavljanja djela u odnosu na Mijatovića i Dukića, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnih djela sa elementima nasilja, dok je u odnosu na Bećirovića pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje oštećenoj…”.

Ispada da je Bećirović osnovano sumnjiv ne zato što je fizički napao novinarku, već samo zato što je vrijađao i prijetio. To je u suprotnosti sa njenim tvrdnjama, ali i opisom događaja koji je tužilaštvo podnijelo uz zahtjev za određivanje pritvora, a sud prihvatio. Uz malu intervenciju koja bi u nastavku postupka mogla biti od velike koristi Bećiroviću.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVEMBAR PUN SLUŽBENIH PUTOVANJA U VLADINOM OFISU: Skupo, a ne vrijedi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osim što je pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice, još neobičnije su  međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nisu u njihovoj nadležnosti. I od kojih zemlja baš i nema neku korist, a košta nas papreno.  Doduše i kod kuće nas koštaju

 

 

Ko je ovih dana zalutao na sajt Vlade Milojka Spajića, imao je razloga da se makar blago začudi.  U odjeljku Kalendar aktivnosti,  u kojoj Vlada najavljuje događaje za ovu i narednu sedmicu,  mahom su službena putovanja ministara/ki i njihovih delegacija.  Doduše, u Kalendaru se našla i rijetka unutrašnja aktivnost izvršne vlasti – ministar poljoprivrede Vladimir Joković uručio je 11. novembra 11 snjegočistača za sjever Crne Gore.  Bar je neko u zemlji.Ne samo zbog vremenskih nepogoda, nego i zbog predstojećih izbora u Budvi.

Jasno, premijer, potpredsjednici i ministri moraju da putuju i vode međunarodne aktivnosti.No, pomalo neobično da je dobar dio vlade van zemlje ove i naredne sedmice. Još neobičnije su međunarodne aktivnosti koje su ministri navodno morali obaviti, posjećujući čak i konferencije na teme koje nijesu u njihovoj naležnosti. Iod kojih zemlja baši nema neku korist, a košta nas papreno. Doduše i kod kuće nas koštaju, a korist za zemlju je počesto upitna.

Prema kalendaru aktivnosti, ministar za urbanizam i prostorno planiranje Slaven Radunović će u novembru biti odsutan iz zemlje deset dana, od 14. do 24. novembra.  Iz Ženeve, u kojoj će biti dva dana, odletjet će  u Baku. Na sedam dana.

Radunović će u Ženevi već biti kada ovaj broj Monitora bude u štampi. Odlazi na Forum Kran Montana, koji je ove godine posvećen temi globalne bezbjednosti. Šta će minnistar urbanizma na konferenciji o bezbjednosti i je li to bio baš naš najbolji odabir, nije obrazloženo u Predlogu platforme koju je Radunović priložio kad se kandidovao za put. U vrlo oskudnom obrazloženju navodi se  tema Foruma, a ne i svrha Radunovićevog prisustva.

“Teme koje će se na ovom skupu obrađivati pokrivaju oblasti geostrategije, upravljanja međunarodnim poslovima u cilju borbe protiv terorizma, bezbjednosni problemi koji vrše uticaj na javni prostor, pomorski aspekti globalne bezbjednosti, finansije/bankarstvo i sajber bezbjednost, energetska sigurnost, zdravstvena bezbjednost, bezbjednost životne sredine, bezbjednost hrane, rudarstvo kao komponenta ekonomske sigurnosti, bezbjednost kritične infrastrukture…”,, stoji u Predlogu.  Teško da će Radunović imati šta da kaže na temu recimo sajber bezbjednosti, obzirom da u Ministartsvu imaju tehničkih problema čak i sa faksom,  kad treba odgovoriti na pitanja javnosti. Možda ovo “bezbjednost kritične infrastrukture”.

U Ženevi je sa ministrom Radunovićem i Andrej Orlandić, v.d. generalnog direktora Direktorata za strateške odnose i komunikacije.  “Troškovi članova delegacije procjenjuju se na 5.867,50EUR”, navodi se u Predlogu. I padaju na račun Ministarstva, odnosno građana.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RASTU RAČUNI ZA STRUJU, VODU…: Disanje je džabe, ali nije zdravo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Struja možda neće poskupjeti ali će računi za struju biti veći. Ovo možda tu je zbog činjenice da EPCG još nije odlučila da li će, prvi put u ovoj deceniji, povećati cijenu kilovata koje isporučuje domaćim potrošačima. Pretpostavlja se da će, nakon poruka vladinih čelnika, pokušati da odlože neminovno poskupljenje

Ono što je, zapošljenima, Vlada dodala na platu programom Evropa sad 2, počeće već od januara da se vraća u državni trezor, preko prihoda državnih (sistem EPCG) i lokalnih komunalnih preduzeća. Nova godina donijeće nove, veće, račune za struju, vodu i kanalizaciju, odvoz i deponovanje smeća… Neka će poskupljenja biti manja, druga veća, ali će se svako od njih osjetiti u troškovniku crnogorskih domaćinstava.

Ipak, premijer Milojko Spajić ne da se lošim vijestima. “Zbog Evrope sad 2 neće biti nikakvih povećanja nigdje”, obećao je prošle nedjelje prkoseći činjenicama. “Neće biti povećanja cijena struje od januara 2025. godine”, pridodao je predsjednik Vlade, naglasivši kako pokret Evropa sad (PES), u opštinama gdje je dio lokalnih vlasti, “neće dozvoliti povećanje cijena vode”.

Prvi dio iznijetih tvrdnji, koji se tiče cijena električne energije, pojasnio je, već sjutradan, ministar energetike Saša Mujović. Manje naklonjeni premijeru Spajiću rekli bi kako ga je ministar Mujović – demantovao.

Odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini CG, Mujović je saopštio kako 1. januara neće doći do povećanja cijene aktivne električne energije (to je cijena po kojoj nam EPCG prodaje svoje kilovate, bez dodatnih troškova), ali bi moglo doći do uvećanja računa za struju. Otprilike, izračunao je ministar, jedan euro na prosječni mjesečni račun od 30 eura. “Postoji jedna stavka na računima nad kojom ni ministarstvo ni premijer nemaju ingerencije”, edukovao je ministar poslanike i ovdašnju javnost. “Zove se troškovi korišćenja prenosnog i distibutivnog sistema tzv. regulatorno dozvoljeni prihod koji reguliše Regulatorna agencija. Ako se desi, a sjednica će biti 18. novembra, da Agencija odobri veći prihod za CEDIS i CGES, neminovno je da od 1. januara, računi budu uvećani za tu stavku.“

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 15. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo