Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLIJE KAŽNJAVANJA MILICE ŽIVKOVIĆ NAPADNUTE U KOLAŠINU: Karike u lanacu neodgovornosti  

Objavljeno prije

na

Brojna pitanja otvorila je nadavna odluka Suda za prekršaje da sankcioniše Milicu Živković koja je zadala više udaraca stranom državljaninu, nakon što je nasrnuo na nju. Iako je kritika javnosti, uglavnom, išla na račun postupajućeg sudije za prekršaje, Alije Beganovića,  ostalo je nejasno sa koliko senzibliteta i profesionalne odgovornosti su policija i dežurni državni tužilac reagovali na taj incident

 

Rješenje Suda za prekršaje, kojim je Kolašinka Milica Živković (25) proglašena krivom i sankcionisana opomenom zbog toga što je uzvratila udarcima stranom državljaninu U.E., koji je nasrnuo na nju,  ustalasalo je javnost. „Kolašinski slučaj“ bio je, minule sedmice, povod za brojna reagovanja, apele i kritike još nepravosnažnog rješenja koje je potpisao predsjednik bjelopoljskog Suda za prekršaje Alija Beganović.

Javnost je gotovo nepodijeljeno stala iza konstatacije da „samoodbrana ne smije biti sankcionisana“. Živković je, u izjavama za medije, pitala:  Kada sam, prema zakonu,  trebalo da prestane da se branim?“.  Predstavnici civilnog sektora, pojedini političari, korisnici društvenih mreža, saglasni su da je  odluka suda višestruko problematična. Premijer u tehničkom mandatu  Dritan Abazović je sankcionisanje Milice Živković nazvao „poražavajućom odlukom nadležnih organa“.

Pored nepreciznosti kojima je obilovalo izvještavanje o onome što se  dogodio u noći između 4. i 5. avgusta, na jednom od gradskih trgova u Kolašinu, incident je,  u dijelu javnosti,  „kvalifikovan“ kao pokušaj silovanja. Tako ga, međutim, nije doživjela policija, kojoj je Kolašinka prijavila napad. Nakon svih polemika i komentara,  izostalo je zvanično objašnjenje zbog čega dežurni državni tužilac u postupanju U.E. nije našao elemente krivičnog djela.

V.d. vrhovne državne tužiteljke Tatjana Begović, povodom toga je zatražila provjeru  postupanja svog kolege. Pojedini predstavnici struke tvrde da je osnovni problem to što  je policija u zahtjev za pokretanje prekšajnog postupka uvrstila i djevojku  koja je prijavila napad. Tako sročen zahtjev iz policije, prema onome što su saopštili iz bjelopoljskog Suda za prekršaje, nije ostavljao mnogo mogućnosti Beganoviću. Štaviše, policija je Živković stavila na teret teži prekršaj nego njenom napadaču.

“Ističemo da je podnosilac zahtjeva koji je bio prisutan na pretresu ostao pri zahtjevu u cjelosti. Sud ne može bilo kog okrivljenog oglasiti krivim mimo onoga što mu se optužnim aktom stavlja na teret jer bi prekoračio optužbu. Shodno tome okrivljenom U.E. je stavljen na teret samo prekršaj iz čl 7.st.2 Zakona o javnom redu i miru, odnosno drsko i bestidno ponašanje, zašta je i oglašen krivim i kažnjen po zakonu. Čak je zahtjevom okrivljenoj M.Ž. stavljen na teret teži prekršaj nego okrivljenom U.E.”, saopštio je sudija Beganović.

U rješenju kojim je proglasio krivim i djevojku  i njenog napadača, sudija je konstatovao  da se strani državljanin  „ponašao naročito bestidno i uvredljivo prema oštećenoj, na način što je  uhvatio rukom u predjelu brade, a nakon što mu je sklonila ruku s brade, uhvatio je za zadnjicu“.  Takođe, konstatovano je i da je „okrivljena fizički napala U.E., na način što mu je zadala više udaraca, zatvorenom i otvorenom šakom, u predjelu glave i tijela“.  Beganović je u cjelosti prhvatio i svjedočenje drugarice Živković, kao i medicinsku dokumentaciju koja potvrđuje povrede Milice Živković, nastale tokom  incidenta.

Međutim, sudija  je ocijenio  i da  se to što je  ona udarala napadača „ne može okarakteristi  kao nužna odbrana ili krajnja nužda“. Razlog za to je, kako je obrazložio Beganović, „činjenica da se radnja dešavala na Trgu i da okrivljena nije odmah pozvala policiju, već je samoincijativno upotrebila fizičku silu“.

U.E. je pred Beganovićem kazao da je on žrtva napada i da su ga dvije djevojke napale bez razloga, te  da ga je jedna od njih pljunula, pa zatim ošamarila. Tvrdio je  i da je bezuspješno pokušavao „da je makne od sebe“. U tim pokušajima, prema njegovim riječima, nanio je povrede jednoj od djevojaka. Prema njegovom iskazu, dodatno ga je napao i muškarac prolaznik, kojem je uspio da umakne. U.E. sudu nije dostavio izvještaj ljekara o svojim povredama niti ih je Beganović u rješenju konstatovao.

Zbog kršenja Zakona o javnom redu, U.E. je kažnjen novčanom kaznom od 300 eura, a, kako piše u rješenju, s obzirom da je bio u pritvoru duže od osam, a kraće od 20 sati, kazna mu je umanjena za 25 eura. Živković je izrečena opomena, ali ima obavezu i da plati 82 eura za troškove prekršajnog postupa, od čega se 52,50 eura odnosi na angažovanje tumača za maternji jezik U.E.

Milica Živković je za Monitor kazala da, prijavljujući slučaj policiji, nije ni slutila da će ono što je  izjavila biti povod da se pokrene prekršajni postupak protiv nje. Kako objašnjava i u policiju i na sud je otišla bez advokata, ali sa medicinskom dokumentacijom i svjedokinjom koja je vidjela šta se tačno desilo.

„Ja sam žrtva napada.  Policiji sam  kazala istinu, da sam U.E. udarila u pokušaju da se odbranim. Vidim da su samo to moje priznanje, jer U.E. mene nije prijavio, službenici UP iskorstili da zahtijevaju da sudija odlučuje i o mojoj krivici. Odluku suda doživljavam kao još jedan napad na sebe.  Sad mi je jasno da nijesam smjela biti naivna i poći  bez advokata ni u policiju ni na sud“, kaže ona.

Pokušaj Monitora da od U.E, dobije izjavu na temu incidenta bio je bez uspjeha.  Nekolicina radnika, koji dijele smještaj sa njim u kolašinskom turističkom objektu nijesu  željeli čak da kažu ni da li je njihov sunarodnik još u tom gradu. Sve što su rekli je da su u „došli da rade i da nikom ne žele zlo“.

Iz Udruženja za promociju prava i sloboda građana za Monitor podsjećaju da se  radi o nepravosnažnoj odluci suda. Oni ukazuju da je, s obzirom na  posljedice koje je izazvala u javnosti, neophodan stručni osvrt na dio rješenja koji je u epicentru pažnje i reagovanja.

„Neophodno je konstatovati da se, sa pravnog stanovišta, nakon što je Državno tužilaštvo našlo da u konkretnom slučaju nema elemenata krivičnog djela, ne radi o pokušaju silovanja. Tako je slučaj percipiran u javnosti i na društvenim mrežama, uz doprinos medija… Međutim, vrlo ilustrativan razlog Rješenja u dijelu utvrđene krivice Živković za navodni prekršaj, dovoljno i za laičku svijest, pokazuje odsustvo osnova i za podnošenje zahtjeva za njeno prekršajno gonjenje“, zaključuju iz te NVO.

Centar za ženska prava incident je okarakterisalo kao „seksualno nasilje“, a rješenje Suda „ još jednim u nizu  razočarenja  nesposobnošću nadležnih institucija da osiguraju zaštitu i pristup žrtava pravdi“. Posebno je, kažu u toj NVO, poražavajuća činjenica da je protiv učinioca seksualnog nasilja podnijeta prekršajna prijava i da je tom prijavom, zbog remećenja javnog reda i mira, obuhvaćena i žena koja se branila od seksualnog nasilnika.

Opet su mnoga pitanja ostala bez odgovora. Prije svega, ona koja se odnose na to kako je u aktuelnim zakonskim rješenjima tretirana samoodbrana, gdje su njene granice i ko ih postavlja.

Za Kolašince ostalo je nejasno i zbog čega u noći vikenda, u vrijeme dok svi lokali još rade, u centru Kolašina nema policijske patrole i kako je incident koji je, kako Živković tvrdi, trajao oko 40 minuta, mogao ostati neprimijećen od čuvara reda. Takođe, policija nije saopštila ni da li su, prilikom utvrđivanja činjenica o tom događaju, korišćeni snimci video nadzora, koji, zasigurno,  postoje na nekom od brojnih poslovnih objekata u tom dijelu grada. Između ostalog, još  je nepoznanica ko je mladić, koji je prema riječima U.E. učestvova u napadu na njega, a prema riječima djevojke bio razlog da se njen napadač udalji.

Kolašinci su ovog puta jednodušno stali u odbranu svoje sugrađanke. Nažalost,  nije bilo tako kada  je, minulih godina, nekoliko mladih žena iz tog grada  optužilo muškarce za seksualno ili fizičko nasilje. Tada su, takođe, prema ocjeni onih koje su prijavile nasilje,  izostale pravdene odluke suda.

Pod okriljem „borbe za ljudska prava“, dio rekacija javnosti na odluku Suda za prekšaje izrodio se u targetiranje svih sunarodnika U.E.,  koji rade u Kolašinu. Svjedočili smo, nerijetko, govoru mržnje i nedvosmislenim prijetnjema. Pojedinci  su na društvenim mrežama pozivali  „na odbranu časti grada“, a neki tražili hitnu deportaciju svih stranih radnika. Prema nezvaničnim informacijama, incident u kojem je napadnuta Živković, bio je povod i za nedavnu tuču u kojoj su trojica Kolašinaca nanijeli povrede nekolicini kolega U.E. Okupljanje Kolašinki u znak podrške svojoj sugrađanki zakazano je za subotu. Odgovornost organizatora je da  ne dozvole da se se borba za prava jednih pretvori u poziv za kršenje prava drugih.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.  Penzionisanjem Dragane Đuranović došlo je do promjene odnosa snaga : DPS-2,  URA-1, DF-1,  Demokrate – 1. Matematika kaže:  opozicija – 3, vlast –  2.  No,  izgleda da sudija  Faruk Resulbegović,  koji slovi za kandidata URA, iako je ta partija sada u opoziciji, za DPS  predstavlja veliki rizik

 

 

Demokratska partija socijalista uz dio opozicije blokirala je opet početkom sedmice sjednicu parlamenta, na kojoj je trebalo glasati o budžetu.  Insistiraju da „parlamentarna većina ruši državu“, te da je razlog njihove blokade Skupštine – odbrana Ustava.

„Dok god se ne poništi odluka Ustavnog odbora, neće biti sjednica. To je jedinstven zahtjev opozicije“, poručio je lider DPS Danijel Živković.

Dodatno je proširio spisak zahtjeva: „Za povratak redovnog rada Skupštine Crne Gore neophodno je poništenje neustavne odluke o penzionisanju sutkinje Dragane Ðuranović, kao i potpisivanje sporazuma između opozicije i vlasti u kojem će se jasno precizirati da nema izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja, kao ni izmjena Zakona o crnogorskom državljanstvu. Finalno, premijera Spajića sam upozorio da ukoliko parlamentarna većina sa državnog nivoa spriječi formiranje vlasti u Budvi i time još jednom sruši ustavni poredak, da će odgovor opozicije biti blokada svih lokalnih skupština i potpuna paraliza društveno-političkog života”.

DPS-a i stranke opozicije tvrde da  je penzionisanjem sutkinje Đuranović  izvršen “ustavni puč”, te da je  parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom kako bi “srušila državu” i  između ostalog progurala zakon o dvojnom državljanstvu. Problem sa tim DPS- ovim narativom ima više nivoa. Za početak, neobično je da se protiv političke kontrole Ustavnog suda bori partija koja ga je pretvorila u partijski i uništila njegov integritet. Prema podacima dobro upućenih izvora Monitora, nije tačno da je vlast na čelu sa Mandićem,  kako tvrdi DPS,  preuzela kontrolu nad Ustavnim sudom, iako je on i dalje nesumnjivo partijski.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu

 

 

Spornim izmjenama i dopunama prostornog urbanističkog plana (PUP) Podgorice na teritoriji glavnog grada planirano je 18 novih vjerskih objekata.

Iako se u samom Planu navodi da se preko pola, od 104 kulturna dobra, na teritoriji glavnog grada odnosi na crkve, planirano je pet novih crkava, četiri parohijska doma, manastir, katolička i evangelistička crkva. Ukupno 12 objekata za pripadnike hrišćanske konfesije i dva za pripadnike islamske religije. Četiri vjerska objekta nijesu definisana PUP-om. Jedan od njih će biti i u planiranom novom gradu koji je ucrtan na Veljem brdu.

Uoči lokalnih izbora 2022. godine Jelena Borovinić-Bojović, kao nosilac liste Demokratskog fronta je u jednom od predizbornih spotova najavila izgradnju manastira u centru Podgorice, na ušću Morače i Ribnice.

Mitropolija crnogorsko primorska (MCP) Sprske pravoslavne crkve je u aprilu prošle godine dostavila svoje primjedbe na Nacrt PUP-a Podgorice i u njima navela 10 lokacija koje su im interesantne.

U primjedbama MCP navodi da na Koniku planira i izgradnju vjerskog objekta – crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

Planirana je i gradnja u Donjoj Gorici parohijskog doma, spratnog objekta od 200 kvadrata u osnovi.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo