Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSLIJE KAŽNJAVANJA MILICE ŽIVKOVIĆ NAPADNUTE U KOLAŠINU: Karike u lanacu neodgovornosti  

Objavljeno prije

na

Brojna pitanja otvorila je nadavna odluka Suda za prekršaje da sankcioniše Milicu Živković koja je zadala više udaraca stranom državljaninu, nakon što je nasrnuo na nju. Iako je kritika javnosti, uglavnom, išla na račun postupajućeg sudije za prekršaje, Alije Beganovića,  ostalo je nejasno sa koliko senzibliteta i profesionalne odgovornosti su policija i dežurni državni tužilac reagovali na taj incident

 

Rješenje Suda za prekršaje, kojim je Kolašinka Milica Živković (25) proglašena krivom i sankcionisana opomenom zbog toga što je uzvratila udarcima stranom državljaninu U.E., koji je nasrnuo na nju,  ustalasalo je javnost. „Kolašinski slučaj“ bio je, minule sedmice, povod za brojna reagovanja, apele i kritike još nepravosnažnog rješenja koje je potpisao predsjednik bjelopoljskog Suda za prekršaje Alija Beganović.

Javnost je gotovo nepodijeljeno stala iza konstatacije da „samoodbrana ne smije biti sankcionisana“. Živković je, u izjavama za medije, pitala:  Kada sam, prema zakonu,  trebalo da prestane da se branim?“.  Predstavnici civilnog sektora, pojedini političari, korisnici društvenih mreža, saglasni su da je  odluka suda višestruko problematična. Premijer u tehničkom mandatu  Dritan Abazović je sankcionisanje Milice Živković nazvao „poražavajućom odlukom nadležnih organa“.

Pored nepreciznosti kojima je obilovalo izvještavanje o onome što se  dogodio u noći između 4. i 5. avgusta, na jednom od gradskih trgova u Kolašinu, incident je,  u dijelu javnosti,  „kvalifikovan“ kao pokušaj silovanja. Tako ga, međutim, nije doživjela policija, kojoj je Kolašinka prijavila napad. Nakon svih polemika i komentara,  izostalo je zvanično objašnjenje zbog čega dežurni državni tužilac u postupanju U.E. nije našao elemente krivičnog djela.

V.d. vrhovne državne tužiteljke Tatjana Begović, povodom toga je zatražila provjeru  postupanja svog kolege. Pojedini predstavnici struke tvrde da je osnovni problem to što  je policija u zahtjev za pokretanje prekšajnog postupka uvrstila i djevojku  koja je prijavila napad. Tako sročen zahtjev iz policije, prema onome što su saopštili iz bjelopoljskog Suda za prekršaje, nije ostavljao mnogo mogućnosti Beganoviću. Štaviše, policija je Živković stavila na teret teži prekršaj nego njenom napadaču.

“Ističemo da je podnosilac zahtjeva koji je bio prisutan na pretresu ostao pri zahtjevu u cjelosti. Sud ne može bilo kog okrivljenog oglasiti krivim mimo onoga što mu se optužnim aktom stavlja na teret jer bi prekoračio optužbu. Shodno tome okrivljenom U.E. je stavljen na teret samo prekršaj iz čl 7.st.2 Zakona o javnom redu i miru, odnosno drsko i bestidno ponašanje, zašta je i oglašen krivim i kažnjen po zakonu. Čak je zahtjevom okrivljenoj M.Ž. stavljen na teret teži prekršaj nego okrivljenom U.E.”, saopštio je sudija Beganović.

U rješenju kojim je proglasio krivim i djevojku  i njenog napadača, sudija je konstatovao  da se strani državljanin  „ponašao naročito bestidno i uvredljivo prema oštećenoj, na način što je  uhvatio rukom u predjelu brade, a nakon što mu je sklonila ruku s brade, uhvatio je za zadnjicu“.  Takođe, konstatovano je i da je „okrivljena fizički napala U.E., na način što mu je zadala više udaraca, zatvorenom i otvorenom šakom, u predjelu glave i tijela“.  Beganović je u cjelosti prhvatio i svjedočenje drugarice Živković, kao i medicinsku dokumentaciju koja potvrđuje povrede Milice Živković, nastale tokom  incidenta.

Međutim, sudija  je ocijenio  i da  se to što je  ona udarala napadača „ne može okarakteristi  kao nužna odbrana ili krajnja nužda“. Razlog za to je, kako je obrazložio Beganović, „činjenica da se radnja dešavala na Trgu i da okrivljena nije odmah pozvala policiju, već je samoincijativno upotrebila fizičku silu“.

U.E. je pred Beganovićem kazao da je on žrtva napada i da su ga dvije djevojke napale bez razloga, te  da ga je jedna od njih pljunula, pa zatim ošamarila. Tvrdio je  i da je bezuspješno pokušavao „da je makne od sebe“. U tim pokušajima, prema njegovim riječima, nanio je povrede jednoj od djevojaka. Prema njegovom iskazu, dodatno ga je napao i muškarac prolaznik, kojem je uspio da umakne. U.E. sudu nije dostavio izvještaj ljekara o svojim povredama niti ih je Beganović u rješenju konstatovao.

Zbog kršenja Zakona o javnom redu, U.E. je kažnjen novčanom kaznom od 300 eura, a, kako piše u rješenju, s obzirom da je bio u pritvoru duže od osam, a kraće od 20 sati, kazna mu je umanjena za 25 eura. Živković je izrečena opomena, ali ima obavezu i da plati 82 eura za troškove prekršajnog postupa, od čega se 52,50 eura odnosi na angažovanje tumača za maternji jezik U.E.

Milica Živković je za Monitor kazala da, prijavljujući slučaj policiji, nije ni slutila da će ono što je  izjavila biti povod da se pokrene prekršajni postupak protiv nje. Kako objašnjava i u policiju i na sud je otišla bez advokata, ali sa medicinskom dokumentacijom i svjedokinjom koja je vidjela šta se tačno desilo.

„Ja sam žrtva napada.  Policiji sam  kazala istinu, da sam U.E. udarila u pokušaju da se odbranim. Vidim da su samo to moje priznanje, jer U.E. mene nije prijavio, službenici UP iskorstili da zahtijevaju da sudija odlučuje i o mojoj krivici. Odluku suda doživljavam kao još jedan napad na sebe.  Sad mi je jasno da nijesam smjela biti naivna i poći  bez advokata ni u policiju ni na sud“, kaže ona.

Pokušaj Monitora da od U.E, dobije izjavu na temu incidenta bio je bez uspjeha.  Nekolicina radnika, koji dijele smještaj sa njim u kolašinskom turističkom objektu nijesu  željeli čak da kažu ni da li je njihov sunarodnik još u tom gradu. Sve što su rekli je da su u „došli da rade i da nikom ne žele zlo“.

Iz Udruženja za promociju prava i sloboda građana za Monitor podsjećaju da se  radi o nepravosnažnoj odluci suda. Oni ukazuju da je, s obzirom na  posljedice koje je izazvala u javnosti, neophodan stručni osvrt na dio rješenja koji je u epicentru pažnje i reagovanja.

„Neophodno je konstatovati da se, sa pravnog stanovišta, nakon što je Državno tužilaštvo našlo da u konkretnom slučaju nema elemenata krivičnog djela, ne radi o pokušaju silovanja. Tako je slučaj percipiran u javnosti i na društvenim mrežama, uz doprinos medija… Međutim, vrlo ilustrativan razlog Rješenja u dijelu utvrđene krivice Živković za navodni prekršaj, dovoljno i za laičku svijest, pokazuje odsustvo osnova i za podnošenje zahtjeva za njeno prekršajno gonjenje“, zaključuju iz te NVO.

Centar za ženska prava incident je okarakterisalo kao „seksualno nasilje“, a rješenje Suda „ još jednim u nizu  razočarenja  nesposobnošću nadležnih institucija da osiguraju zaštitu i pristup žrtava pravdi“. Posebno je, kažu u toj NVO, poražavajuća činjenica da je protiv učinioca seksualnog nasilja podnijeta prekršajna prijava i da je tom prijavom, zbog remećenja javnog reda i mira, obuhvaćena i žena koja se branila od seksualnog nasilnika.

Opet su mnoga pitanja ostala bez odgovora. Prije svega, ona koja se odnose na to kako je u aktuelnim zakonskim rješenjima tretirana samoodbrana, gdje su njene granice i ko ih postavlja.

Za Kolašince ostalo je nejasno i zbog čega u noći vikenda, u vrijeme dok svi lokali još rade, u centru Kolašina nema policijske patrole i kako je incident koji je, kako Živković tvrdi, trajao oko 40 minuta, mogao ostati neprimijećen od čuvara reda. Takođe, policija nije saopštila ni da li su, prilikom utvrđivanja činjenica o tom događaju, korišćeni snimci video nadzora, koji, zasigurno,  postoje na nekom od brojnih poslovnih objekata u tom dijelu grada. Između ostalog, još  je nepoznanica ko je mladić, koji je prema riječima U.E. učestvova u napadu na njega, a prema riječima djevojke bio razlog da se njen napadač udalji.

Kolašinci su ovog puta jednodušno stali u odbranu svoje sugrađanke. Nažalost,  nije bilo tako kada  je, minulih godina, nekoliko mladih žena iz tog grada  optužilo muškarce za seksualno ili fizičko nasilje. Tada su, takođe, prema ocjeni onih koje su prijavile nasilje,  izostale pravdene odluke suda.

Pod okriljem „borbe za ljudska prava“, dio rekacija javnosti na odluku Suda za prekšaje izrodio se u targetiranje svih sunarodnika U.E.,  koji rade u Kolašinu. Svjedočili smo, nerijetko, govoru mržnje i nedvosmislenim prijetnjema. Pojedinci  su na društvenim mrežama pozivali  „na odbranu časti grada“, a neki tražili hitnu deportaciju svih stranih radnika. Prema nezvaničnim informacijama, incident u kojem je napadnuta Živković, bio je povod i za nedavnu tuču u kojoj su trojica Kolašinaca nanijeli povrede nekolicini kolega U.E. Okupljanje Kolašinki u znak podrške svojoj sugrađanki zakazano je za subotu. Odgovornost organizatora je da  ne dozvole da se se borba za prava jednih pretvori u poziv za kršenje prava drugih.

                                                                                      Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo