Povežite se sa nama

MONITORING

POSLANICI PRESUDILI: Miločer predat Grcima

Objavljeno prije

9 godina

na

branimir-gvozdenovic

Na izmaku 2015, između Božića i Nove godine, u Skupštini Crne Gore, koja je odlučivala u krnjem sastavu, bez prisustva poslanika Demokratskog fronta, glasovima 43 poslanika vladajuće Demokratske partije socijalista, manjinskih partija, Liberalne partije i dvojice nezavisnih poslanika bivšeg SDP-a, uz podršku poslanika opozicione Pozitivne, usvojen je kontroverzni aneks br.1 ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža u Miločeru.

Ovo je epilog osmogodišnjeg nastojanja Vlade da zakupcu elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer, izmjenama osnovnog ugovora o zakupu, obezbijedi brojne privilegije i omogući izgradnju novih, komercijalnih kapaciteta u ekskluzivnoj zoni miločerskog parka, prirodnog rezervata od nacionalnog interesa.

Poslanici su podržali zahtjev kompanije Adriatic properties, koja upravlja poznatim ljetovalištem, da joj se produži rok zakupa hotela Kraljičina plaža u Miločeru sa 30 na 90 godina, smanji renta za hotel sa 350 na 250 hiljada eura sa odloženim plaćanjem do izgradnje novog hotela, te da se zakupcu odobri pravo vlasništva i prodaje 66 apartmana koje će izgraditi u miločerskom parku. Što je u stvari prodaja Miločera i to bez nadoknade.

Dogodilo se ono u šta je malo koji građanin Crne Gore mogao povjerovati: Miločer, imanje bivše dinastije Karađorđević, postaće građevinsko zemljište za ostvarivanje profita privilegovanih i pohlepnih tajkuna.

Poslanici su u julu ove godine usvojili aneks ugovora koji se odnosi na zakup hotela Sveti Stefan, o produžetku roka sa 30 na 42 godine i smanjenju zagarantovane rente za 30 odsto. Čuveni ,,ugovor vijeka” zaključen 31. januara 2007, nema više ničeg zajedničkog sa originalom. Sve bitne odrednice su promijenjene, uz dodatni bonus zakupcu, da na biseru Crnogorskog primorja, posljednjoj neizgrađenoj oazi na budvanskoj rivijeri, izgradi oko 41.000 kvadrata stanova i apartmana. Grci su uspjeli da za ovu investiciju dobiju kredit u iznosu od 37 miliona eura od Evropske banke za obnovu i razvoj, za koji je garancije obezbijedila Vlada.

Za donošenje skandalozne odluke o žrtvovanju Miločera presudni su bili glasovi Pozitivne čiji se lider Darko Pajović upustio u obilazak terena i susrete sa grčkim biznismenom Petrosom Statisom, koji upravlja hotelima, kako bi na licu mjesta procijenio o čemu se tu radi. Pajović je došao do zanimljivog otkrića kako je Miločer zapravo jedna obična rupa, lokacija za gradnju stanova pozicionirana je iza brda od kojeg se ne vidi more, pa nije nikakva šteta da se zabetonira.

Daleko originalnija bila je poslanica Azra Jasavić, čiji su argumenti za urbanizaciju Miločera bili ,,ubjedljiviji” od onih koje su iznosili poslanici DPS-a. Elaboracija Jasavićeve o značaju gradnje stanova i apartmana u Miločeru i po Svetom Stefanu za razvoj Crne Gore, o privilegijama koje treba omogućiti stranom investitoru za varvarsko uništenje ovog prirodnog raja, bila je groteskna. Podršku je pravdala višim ciljevima, upravo na Miločeru ona želi da se prepozna ,,kao utemeljivač borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije u poslovima ugovaranja izgradnje kapitalnih objekata u kojima se vlast ugrađivala”. Žustrom pričom podržala je posao čiji je rezultat vrhunski zločin protiv prirode, od kojeg korist imaju samo neznani strani investitori, ali ne i građani Crne Gore. Pokazala je kako je Miločer postao moneta za potkusurivanje političkih računa. Ako Pozitivna postane dio izvršne vlasti, taj skok biće popločan stanovima u stoljetnoj šumi Miločera.

Priča o arbitraži iza koje se Pozitivna zaklanja pred građanima Crne Gore je proturena priča bez osnova, ako se zna da je gradnja stanova u Miločeru dogovorena još daleke 2006. godine, prije nego što je zaključen ugovor o zakupu, tada sa singapurskom kompanijom Aman Resort. Projekte planiranih zgrada, Monitor je objavio u februaru 2007, nakon potpisivanja ugovora. I tada, kao i osam godina kasnije, pominjao se isti broj od 66 stanova, svaki od po 120 kvadrata koji će biti prodavani na tržištu nekretnina. Betoniranje Miločera davno je dogovoreno, zato pogodba – stanovi i apartmani, manja kirija i duži rok zakupa u zamjenu za arbitražu kojom Statis prijeti – nije vjerodostojna.

Da li poslanici znaju čije su interese zastupali 29. decembra u Skupštini Crne Gore? Ko su vlasnici kompanije Aidway Investmen Ltd, registrovane na Britanskim Djevičanskim ostrvima, koja je prema podacima Centralnog privrednog registra stopostotni osnivač firme Adriatic properties, čije želje bespogovorno ispunjavaju.

Firmu Adriatic properties vodi familija Statis. Crnogorski zet Petros je glavni, on je član i predsjednik odbora direktora u firmi, njegov brat Teofanis je izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik, dok je Napoleon Statis član odbora direktora. Međutim, oni su samo izvršioci radova za tuđi račun. Vlasnička struktura Aidway-a, osnivača kompanije koja upravlja poznatim hotelima nije poznata. Zato se često mogu čuti špekulacije kako se iza of-šor stastusa skrivaju neki domaći tajkuni i političari.

Prosto je nevjerovatno da su predstavnici naroda u crnogorskom parlamentu zastupali interese nepoznatih investitora na štetu državnih interesa. Zemljišne transakcije u Miločeru zaslužuju veću transparentnost i pravo građana Crne Gore da znaju ko i kako gradi po Svecu i Miločeru.

Zakupac ili grupa anonimnih investitora koji su uspjeli da realizuju navedene olakšice sa par aneksa, znali su kako animirati predstavnike crnogorske vlasti. Priča o aneksima počela je za vrijeme premijerskog mandata Igora Lukšića čija ih je Vlada prihvatila 2012. godine. Njegovao je neuobičajeno bliske odnose sa zakupcima. Podsjećamo na spektakularno tajno putovanje premijera Lukšića u Maroko za novogodišnje praznike u januaru 2012. Ekipa iz školskih dana, premijer Lukšić, ministri Vladimir Kavarić i Milorad Katnić, sa sve suprugama i obezbjeđenjem bili su gosti u luksuznom ljetovalištu Amanjena na račun kompanije Aman Resorts. Ova kompromitujuća epizoda Vladinog tima prošla je bez sankcija koje se u sličnim situacijama u demokratskim društvima podrazumijevaju.

U hotelima Svetog Stefana i Miločera pojedini ministri ljetuju na račun zakupca, odmaraju iza zaključanih kapija i ograda na maloj Kraljičinoj plaži nedostupnoj za javnost od 2007. godine. Neki od njih nisu propustili priliku da obiđu egzotične destinacije u kojima Aman ima svoje hotele. Čime su zakupci očarali poslanike Pozitivne, za sada nije poznato.

U priču oko Miločera uključena su mnoga imena, političke partije, ministri, mediji, čitava jedna mašinerija radila je predano na uništenju bisera crnogorske obale. Interesi anonimnih investitora proglašeni su opštim, javnim interesom. Donošeni su zakoni i propisi koji će njihov građevinski biznis po maslinjacima i egzotičnim šumama Miločera i Svetog Stefana lišiti svih zapreka. Suspendovana je praksa urbanističkog i prostornog planiranja, Vlada je preuzela na sebe da sama određuje urbanističke uslove za lokacije za koje utvrdila opšti interes.

Neprikosnoveni borac za zaštitu prava grčkih i inih zakupaca na crnogorskom Akropolju svakako je ministar Branimir Gvozdenović. Opravdanost gradnje u poznatom ljetovalištu branio je u parlamentu, likom i djelom beogradski arhitekta i akademik Branislav Mitrović, koji je uzeo učešća u tom nečasnom poslu, kao član žirija Gvozdenovićevog nelegalnog konkursa za Miločer i Sveti Stefan. Iako je upravo Mitrović samo godinu ranije gradnju bilo čega u Miločeru ocijenio neprihvatljivom u svojim oštrim kritikama objavljenim u medijima. Arhitekta Mitrović razočarao je one koji su očekivali da će svojim autoritetom uspjeti da apetite investitora svede u razumne okvire. Desilo se suprotno, sprovedeni konkurs za Miločer je propao, od pozvanih 21. autora odazvalo se svega njih osam. Kvalitet ponuđenih rješenja bio je ispod očekivanja pa prva nagrada nije ni dodijeljena. Zato je druga, po kojoj će se gabaritni hotel Kraljičina plaža graditi, otišla , kome drugom, nego autorima iz Grčke.

Gradnja konačno može da počne, Grci idu nekoliko koraka ispred, pa su već zatražili urbanističko-tehničke uslove od ministra Gvozdenovića, prije glasanja u Skupštini, sa sigurnim glasovima u džepu, poslanika Pajovićeve Pozitivne.

Mamula Egipćanima

Glasovima Pozitivne obezbijeđena je potrebna većina za prolaz odluke o zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula, kompaniji Orascom, čiji je vlasnik Samih Saviris. Egipćani će koristiti Mamulu u narednih 49 godina uz nadokandu od 4.000 eura na mjesečnom nivou. Saviris je time kompletirao impozantan posjed na crnogorskoj obali na kojoj raspolaže sa sedam miliona kvadrata na poluostrvu Luštica na kojima gradi nove gradove i sela.

Branka PLAMENAC

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo