Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSKUPLJENJE CIJENA USLUGA PODGORIČKE ČISTOĆE I DEPONIJE: Obračun za preispitivanje

Objavljeno prije

na

U obrazloženjima za povećanje cijena usluga Čistoće i Deponije mnogo je nelogičnosti. Monitorov izvor upozorava na štelovanje u obračunima

 

Podgorička Čistoća je nedavno povećala cijenu usluga sakupljanja i transporta komunalnog otpada za 50 odsto, pa će sada građani tom preduzeću plaćati 0,045 eura po kvadratu stambenog prostora umjesto dosadašnjih 0,03 eura. Sličnu odluku, da poskupi usluge za preradu i zbrinjavanje komunalnog otpada donijela je i Deponija. No, u obrazloženjima za povećanje cijena usluga ima mnogo nejasnoća, tvrdi Monitorov dobro upućen izvor.

Iz Plana prihoda Čistoće za 2020. godinu može se utvrditi da je planirani prihod za sakupljanje i odvoz otpada od građana 1. 463, 927 eura. U 2019. ostvareni prihod iznosio je 1. 396, 632 eura. ,,Planirano je, dakle, povećanje prihoda po ovom osnovu za oko 5 odsto. Odakle potreba za povećanjem prihoda po ovom osnovu i to za više od 10 puta u odnosu na Plan prihoda za prethodnu godinu? Nameće se jedini zaključak – planirani rashodi za 2020. godinu su drastično porasli. Sporno je – po kom osnovu“, navodi Monitorov izvor.

Sekretarijat za komunalne poslove je razmatrao cjenovnik i dao mišljenje. U njemu se konstatuje da su ispunjeni zakonski uslovi i da je povećanje cijene usluge Čistoće za 50 odsto ekonomski opravdano, jer su i troškovi koji ulaze u obračun u prosjeku povećani za 50 odsto. Drugim riječima, postojeća cijena je nedovoljna da Čistoća obezbijedi uslove za uredno izmirivanje obaveza. ,,Razlozi za utvrđivanje novog cjenovnika su u teritorijalnom povećanju površine koje Čistoća održava, odnosno u povećanju broja posuda koje postavlja i svakodnevno iz njih sakuplja i prevozi otpad, ali i u kontinuiranom investicionom ulaganju”, ističe se u mišljenju tog sekretarijata. Napominje se i da je broj posuda koje je Čistoća održavala 2007. godine, 2. 790 komada, do kraja 2019. godine narastao na 4. 132 komada, a da se broj specijalnih vozila i mašina sa 37 povećao na 68. ,,Time se sveobuhvatno uticalo na povećanje troškova poslovanja preko povećanja cijene elemenata reprodukcije (gorivo, rezervni djelovi, zarade), troškova amortizacije, registracije vozila, troškova tekućeg i investicionog održavanja komunalnih objekata i ostalih opravdanih troškova”, navode još nadležni.

Na osnovu razloga koje su iznijeli Čistoća i Sekretarijat za komunalne poslove, stiče se utisak da se prihodi tog preduzeća od 2007. nisu značajno mijenjali. ,,To je problematično jer Čistoća od 2013. posluje pozitivno, što se može zaključiti iz finansijskih izvještaja”, navodi Monitorov izvor.  U Godišnjem izvještaju za 2019. godinu navodi se povećanje cijena usluga kao predlog mjera za 2020. godinu, no u njemu, kao ni u Programu rada za 2020. godinu, ne pominje se konkretno i za koliko. ,,Iz Bilansa uspjeha za 2020. godinu utvrđuje se da su planirani prihodi dovoljni da pokriju planirane rashode, odnosno da se planira dobit od 21. 158 eura, što je na nivou dobiti iz 2019. godine – 25. 106 eura. Koje to onda troškove Čistoća nije dobro procijenila za 2020. godinu, pa je donijeta odluka o ovolikom povećanju cijena usluga, jer je i sa starim cijenama planiran pozitivan poslovni rezultat za 2020. godinu?

Iz Čistoće se pozivaju na Uredbu o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga, prema kojoj se cijena za upravljanje komunalnim otpadom na osnovu površine objekta određuje kao količnik procijenjenih godišnjih troškova upravljanja komunalnim otpadom. Ti troškovi se obračunavaju u skladu sa ukupnom površinom prostora koji koriste korisnici usluge na području jedinice lokalne samouprave, odnosno prostora za koji se vrši obračun po površini objekta, pomnožene sa 12 mjeseci.

,,U procesu računanja nove cijene usluga Čistoće prvo treba konstatovati da su procijenjeni godišnji troškovi upravljanja otpadom sa 6. 891, 368 eura pali na 4 488. 750, bez ikakvog objašnjenja od strane tog preduzeća. To, kao ni nevjerovatna činjenica da se dijeljenjem sedmocifrenog i osmocifrenog broja dobija poskupljenje cijene od tačno 50 odsto, nisu bili čudni ni Sekretarijatu, ni odbornicima u Skupštini Glavnog grada”, navodi Monitorov izvor.

Iz Čistoće navode da je fakturisana realizacija u junu 2020. godine 128. 111 eura, po staroj cijeni od 0.03 eura po metru kvadratnom. U imeniocu ‘formule’ prema kojoj se izračunava cijena koštanja usluge nalazi se ukupna površina korisnika usluga pomnožena sa brojem mjeseci. ,,Da bismo dobili ukupnu površinu  korisnika usluga treba 99. 750, 000 podijeliti sa 12. Tako je ukupna površina korisnika usluga 8. 312, 500 metara kvadratnih. Ako se ova površina pomnoži sa cijenom koštanja usluga u junu 2020. godine, odnosno sa 0,03 eura, trebalo bi da se dobije iznos fakturisane realizacije za jun, odnosno 128. 111 eura. Međutim, dobija se 249. 375 eura, odnosno za 121. 264 eura, odnosno skoro duplo više nego što je Čistoća prikazala”, objašnjava Monitorov izvor.

Nejasno je kako je došlo do ovakvog obračuna, odnosno zbog čega je Čistoća godišnje troškove upravljanja otpadom smanjila za 2. 402, 618 eura, a površinu korisnika usluga, koja bi po fakturisanoj realizaciji u junu trebalo da iznosi 4. 270, 367 metara kvadratnih, povećala skoro duplo.

Za provjeru površine korisnika usluga može da posluži i fakturisana realizacija po ovom osnovu za 2019. godinu, koja je iznosila 1. 484, 358 eura, odnosno, ako se uzme prosječna mjesečna fakturisana realizacija (dijeljenjem sa 12), 123. 697 eura. ,,To bi značilo da je u junu 2020. fakturisana realizacija bila veća za 4. 414 eura, odnosno za 3,57 odsto, što je objektivno očekivano uvećanje. Po Planu je povećanje prihoda po ovom osnovu 4,82 odsto. Jasno je da je u obračunu nešto pogrešno urađeno, a Glavni grad treba da objasni šta. Vjerovatno je Čistoća na neki način odvojila troškove pružanja usluga građanima, od ostalih troškova koji se odnose na pružanje usluga pravnim licima, održavanje javnih površina i drugo, ali se postavlja pitanje na koji način, jer to nigdje u dokumentima nije predstavljeno”, napominje Monitorov izvor.

To, prema riječima izvora, može biti jedino objašnjenje zašto u obračun nisu uzeti ukupni prikazani troškovi. ,,Kada bi se analizirala i ta opcija, došlo bi se do zaključka da su troškovi Čistoće za potrebe pružanja usluga građanima preko tri puta veći od prihoda po istom osnovu. Za 2019. godinu prihod od građana iznosio je 1. 396, 632 eura, a rashodi iz obračuna 4. 488, 750 eura, odnosno 3,21 put veći od prihoda. To je još jedna računica koja pokazuje da nešto u obračunu cijene koštanja usluga baš i ne ‘štima’”.

Zgodna je i podudarnost koja se pronalazi u odluci Deponije da poveća cijenu usluga za preradu i zbrinjavanje komunalnog otpada. ,,U dokumentaciji koja je dostavljena Skupštini Glavnog grada na razmatranje, vidi se da su troškovi Deponije u 2019. iznosili 3. 495, 881 eura, a u određivanju cijene koštanja usluga troškovi rastu na 4. 489, 000 eura, odnosno veći su samo za 250 eura u odnosu na troškove Čistoće, iz obračuna cijene koštanja usluga. Kako je ovo moguće, osim ako nisu iz Čistoće i Deponije računali ukupne zajedničke troškove, pa iste podijelili na jednake djelove, kako bi i povećanje cijena usluga bilo isto”, navodi Monitorov izvor.

Nadležni iz Glavnog grada duguju objašnjenje građanima.

Andrea JELIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZORAN ĆOĆO  BEĆIROVIĆ, OSVAJANJE MOĆI: Nasilniku vlast daje mahove

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je Zoran Bećirović postao toliko važan, bogat i, izgledalo je do prošlog ponedjeljka, nedodirljiv? Potraga za tim odgovorom vraća nas više od dvije decenije unazad. Počinje u Moskvi, nastavlja se u Budvi pa doseže, preko Kolašina, do obronaka Bjelasice. Konstanta u priči je Milo Đukanović

 

 

Nakon nedavnog, verbalnog i fizičkog, napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, kontroverzni kolašinski biznismen Zoran Bećirović nalazi se u pritvoru, skupa sa Mladenom Mijatovićem. Njegovi poslovi ne stoje. Država nastavlja da ih pomaže.

U  predloženom zakonu o budžetu za narednu godinu, u dijelu kapitalnog budžeta, imamo najavu više planiranih državnih investicija u poslove koji se direktno dotiču i Bećirovićevih poslovnih interesa na Bjelasici. Za izgradnju garaže za potrebe skijališta Kolašin 1450 i 1600, koja se gradi u podnožju Bećirovićevog skijališta (Ski centar Kolašin 1450), na zemlji koju je država otkupila od njega, nakon što je on postao njen vlasnik u sumnjivom stečajnom postupku (vidjeti dalje u tekstu), država će naredne godine uložiti milion, deset hiljada i jedan euro (podatak iz prijedloga zakona o budžetu za 2025: 1,010,001.00 eura).

Dodatno, izgradnja hidrotehničke infrastrukture za potrebe Ski centra Kolašin 1600 i Kolašin 1450 sa osnježavanjem  mogla bi nas koštati 2.000.001eura. Pod uslovom da se prethodno riješi spor sa mještanima koji se protive ideji da, potencijalno, ostanu bez vode da bi skijališta sa njihovih izvorišta punila akumulacije za vještačko osnježivanje staza. Na popisu kapitalnih investicija koji će se realizovati naredne godine nalazi se i projekat “glavni kolektor i fekalna kanalizacija Ski centar Kolašin 1400” vrijedan pola miliona eura. Okruglo.

Ima još. Opština Kolašin i kompanije Ski rizort Kolašin 1450 i 1600 (Bećirović je suvlasnik u obije) potpisali su ljetos Ugovor o regulisanju međusobnih prava i obaveza u vezi sa komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta na lokacijama u neposrednoj blizini dva skijališta. Suština Ugovora, objašnjavaju verzirani, je ta da Bećirović gradi infrastrukturu koju je trebalo da finansira i izgradi Opština, a da zauzvrat bude oslobođen plaćanje komunalnih naknada za planirane objekte na Bjelasici. Prema važećim planskim dokumentima tamo će se graditi oko 50 hotela i nekoliko desetina vila, a Bećirović se  pomenutim Ugovorom zaštitio i od eventualnog povećanja cijene komunalija u budućnosti.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVANSKI IZBORNI MARATON: Treći put bog (ne)pomaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Građani Budve na biračkim mjestima nisu kaznili vinovnike političke krize u svom gradu, odgovorne za nefunkcionalnu administraciju, blokirane institucije, komunalni haos, saobraćajni kolaps, koketiranje sa kriminalom, atmosferu straha i prostakluka svake vrste

 

 

Ni ponovljeni lokalni izbori u Budvi, po svemu sudeći, neće doprinijeti prevazilaženju dramatične političke krize koja potresa ovaj grad u poslednje dvije godine. Na proteklom izjašnjavanju preko 19.000 Budvana sa pravom glasa, u nedjelju 17. oktobra, za izbor odbornika , nije se desio obrt koji bi razriješio pat poziciju sa prethodnih izbora odrzanih u maju ove godine.

U maju je vladajuća koalicija u Budvi izašla na izbore u dvije kolone. Nadmetale su se dvije grupacije, nastale iz jedistvenog Demokratskog fronta, lidera Mila Božovića:  lista Za budućnost Budve koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro i lista Za naš grad, na čelu sa Nikolom Jovanovićem, tadašnjim predsjednikom SO Budva. Osvojile su  po 9 mandata. Imale su kvalifikovanu većinu od 33 odbornička mjesta, potrebnu za formiranje vlasti, ali se tokom dvomjesečnih pregovora nisu mogli dogovoriti oko podjele vlasti, niti napraviti samostalne koalicije sa drugim strankama koje su izašle na izbore. Pregovori ove dvije grupacije bili su mučni, obilovali su najprizemnijim međusobnim  optužbama i uvredama, ostavivši daleko ispod radara brigu za funkcionisanje grada tokom turističke sezone. Jedino rješenje bilo je ponavljanje izbora.

Na novembarskim izborima rezultati su se, kao preslikani, poklopili sa onima iz maja. Lista Mladena Mikielja je osvojila najveći broj glasova birača, 2.979 koji su donijeli istih 9 mandata. Lista koju predvodi Nikola Jovanović, dobila je povjerenje 2.907 gradjana Budve i ponovo 9 odborničkih mjesta.

Treća po snazi politička partija u Budvi Demokratska partija socijalista ponovila je majski rezultat od 7 mandata, sa nešto više glasova birača. Četvrta od osam prijavljenih lista, izborne koalicije Demokrata Crne Gore i Pokreta Evropa Sad –PES, koju je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić, jedina žena na budvanskoj izbornoj utrci, osvojila je 3 odbornička mjesta i zabilježila dupli pad u roku od samo 6 mjeseci.

Ni preostale dvije liste nisu značajno promijenile skor iz maja. SDP u koaliciji sa SD i LP, nosilac liste Petar Odžić,  osvojio je mandat više:  umjesto jednog sada raspolaže sa dva.  URA sa Blažom Rađenovićem, jedva je zadržala svoj uobičajeni jedan mandat.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SLUČAJEVI GREČIN I PELINJAGRA: Državni nemar opet da plate građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela je tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije. Mjesec prije toga, Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela

 

Nije mali broj primjera da su crnogorski tužioci nemarom, neznanjem ili svjesnom opstrukcijom istraga doveli do pada optužnica na sudu. Javnost je posebno bila u prilici slušati o milionskim odštetama pripadnicima klanova Šarić i Kalić, i pored toga što su u drugim državama njihovi šefovi pravosnažno osuđivani za teška krivična djela.

Osim domaćih tužbi i međunarodnih arbitraža, nedavno su u sudovima zaprimljene i tužbe stranih državljana koji su nezakonito zatvarani ili pretrpjeli maltretiranje državnih službenika.  Prošle sedmice je objavljeno da je ruska antiratna aktivistkinja Inga Pelinjagra podnijela tužbu protiv Crne Gore zbog bespravnog lišenja slobode na zahtjev Rusije.

Mjesec prije toga,  Crnu Goru je tužila Katarina Pindak za iznos od 1,17 miliona eura,  za naknadu materijalne i nematerijalne štete i torture koju je doživjela, nakon što ju je crnogorska policija navodno spasila od trafikinga osumnjičene kriminalne grupe američkog državljanina Vitalija Grečina. Policija je u akciji sprovedenoj 31. oktobra tvrdila da je spasila 18 djevojaka (državljanki Ukrajine, Rusije i Izraela) iz luksuznog Hotela Ridžent u Porto Montenegru u Tivtu u kome je Grečin zakupio čitav sprat.

Policija i tužiteljka Ana Kalezić tvrde da su djevojke bile žrtve trafikinga. Pravna zastupnica osam djevojaka (uključujući i Pindak) je nedavno podnijela Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Tivtu krivičnu prijavu protiv NN lica zaposlenih u Upravi policije – Odjeljenje bezbjednosti Tivat zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.

Policajci su, navodi se, prekoračili  ovlašćenja i nehumano i ponižavajuće se odnosili prema djevojkama. Kao dokaz se navode izjave iz spisa Višeg državnog tužilaštva u Podgorici (Kti br. 149/23).

O ovom navodnom slučaju trafikinga ljudi, Monitor je već pisao. Suđenje je zakazano za 28. novembar u Višem sudu. Optuženi Grečin i dva državljanina Ukrajine i jedan Rusije u pritvoru su već više od godinu dana. Spisi predmeta u koje smo imali uvid,  pokazuju da djevojke tvrde da su došle dobrovoljno na foto sesije za koje su naknadno dale pisani pristanak u za to predviđenim formularima . Kod svih su nađena putna dokumenta i znatne količine novca što je nesvakidašnji slučaj u trafikingu ljudi. Od 15 saslušanih, njih 10 je imalo ozbiljne primjedbe na policijsko ponašanje. U iskazima datim u novembru prošle i januaru i februaru ove godine, one opisuju ponašanje policije kao „grubo“, „užasno“ i „surovo“, i da su tretirane ne kao žrtve trafikinga već kao osumnjičene.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo