Povežite se sa nama

Izdvojeno

POSKUPLJENJE CIJENA USLUGA PODGORIČKE ČISTOĆE I DEPONIJE: Obračun za preispitivanje

Objavljeno prije

na

U obrazloženjima za povećanje cijena usluga Čistoće i Deponije mnogo je nelogičnosti. Monitorov izvor upozorava na štelovanje u obračunima

 

Podgorička Čistoća je nedavno povećala cijenu usluga sakupljanja i transporta komunalnog otpada za 50 odsto, pa će sada građani tom preduzeću plaćati 0,045 eura po kvadratu stambenog prostora umjesto dosadašnjih 0,03 eura. Sličnu odluku, da poskupi usluge za preradu i zbrinjavanje komunalnog otpada donijela je i Deponija. No, u obrazloženjima za povećanje cijena usluga ima mnogo nejasnoća, tvrdi Monitorov dobro upućen izvor.

Iz Plana prihoda Čistoće za 2020. godinu može se utvrditi da je planirani prihod za sakupljanje i odvoz otpada od građana 1. 463, 927 eura. U 2019. ostvareni prihod iznosio je 1. 396, 632 eura. ,,Planirano je, dakle, povećanje prihoda po ovom osnovu za oko 5 odsto. Odakle potreba za povećanjem prihoda po ovom osnovu i to za više od 10 puta u odnosu na Plan prihoda za prethodnu godinu? Nameće se jedini zaključak – planirani rashodi za 2020. godinu su drastično porasli. Sporno je – po kom osnovu“, navodi Monitorov izvor.

Sekretarijat za komunalne poslove je razmatrao cjenovnik i dao mišljenje. U njemu se konstatuje da su ispunjeni zakonski uslovi i da je povećanje cijene usluge Čistoće za 50 odsto ekonomski opravdano, jer su i troškovi koji ulaze u obračun u prosjeku povećani za 50 odsto. Drugim riječima, postojeća cijena je nedovoljna da Čistoća obezbijedi uslove za uredno izmirivanje obaveza. ,,Razlozi za utvrđivanje novog cjenovnika su u teritorijalnom povećanju površine koje Čistoća održava, odnosno u povećanju broja posuda koje postavlja i svakodnevno iz njih sakuplja i prevozi otpad, ali i u kontinuiranom investicionom ulaganju”, ističe se u mišljenju tog sekretarijata. Napominje se i da je broj posuda koje je Čistoća održavala 2007. godine, 2. 790 komada, do kraja 2019. godine narastao na 4. 132 komada, a da se broj specijalnih vozila i mašina sa 37 povećao na 68. ,,Time se sveobuhvatno uticalo na povećanje troškova poslovanja preko povećanja cijene elemenata reprodukcije (gorivo, rezervni djelovi, zarade), troškova amortizacije, registracije vozila, troškova tekućeg i investicionog održavanja komunalnih objekata i ostalih opravdanih troškova”, navode još nadležni.

Na osnovu razloga koje su iznijeli Čistoća i Sekretarijat za komunalne poslove, stiče se utisak da se prihodi tog preduzeća od 2007. nisu značajno mijenjali. ,,To je problematično jer Čistoća od 2013. posluje pozitivno, što se može zaključiti iz finansijskih izvještaja”, navodi Monitorov izvor.  U Godišnjem izvještaju za 2019. godinu navodi se povećanje cijena usluga kao predlog mjera za 2020. godinu, no u njemu, kao ni u Programu rada za 2020. godinu, ne pominje se konkretno i za koliko. ,,Iz Bilansa uspjeha za 2020. godinu utvrđuje se da su planirani prihodi dovoljni da pokriju planirane rashode, odnosno da se planira dobit od 21. 158 eura, što je na nivou dobiti iz 2019. godine – 25. 106 eura. Koje to onda troškove Čistoća nije dobro procijenila za 2020. godinu, pa je donijeta odluka o ovolikom povećanju cijena usluga, jer je i sa starim cijenama planiran pozitivan poslovni rezultat za 2020. godinu?

Iz Čistoće se pozivaju na Uredbu o bližim elementima i metodologiji za određivanje cijena komunalnih usluga, prema kojoj se cijena za upravljanje komunalnim otpadom na osnovu površine objekta određuje kao količnik procijenjenih godišnjih troškova upravljanja komunalnim otpadom. Ti troškovi se obračunavaju u skladu sa ukupnom površinom prostora koji koriste korisnici usluge na području jedinice lokalne samouprave, odnosno prostora za koji se vrši obračun po površini objekta, pomnožene sa 12 mjeseci.

,,U procesu računanja nove cijene usluga Čistoće prvo treba konstatovati da su procijenjeni godišnji troškovi upravljanja otpadom sa 6. 891, 368 eura pali na 4 488. 750, bez ikakvog objašnjenja od strane tog preduzeća. To, kao ni nevjerovatna činjenica da se dijeljenjem sedmocifrenog i osmocifrenog broja dobija poskupljenje cijene od tačno 50 odsto, nisu bili čudni ni Sekretarijatu, ni odbornicima u Skupštini Glavnog grada”, navodi Monitorov izvor.

Iz Čistoće navode da je fakturisana realizacija u junu 2020. godine 128. 111 eura, po staroj cijeni od 0.03 eura po metru kvadratnom. U imeniocu ‘formule’ prema kojoj se izračunava cijena koštanja usluge nalazi se ukupna površina korisnika usluga pomnožena sa brojem mjeseci. ,,Da bismo dobili ukupnu površinu  korisnika usluga treba 99. 750, 000 podijeliti sa 12. Tako je ukupna površina korisnika usluga 8. 312, 500 metara kvadratnih. Ako se ova površina pomnoži sa cijenom koštanja usluga u junu 2020. godine, odnosno sa 0,03 eura, trebalo bi da se dobije iznos fakturisane realizacije za jun, odnosno 128. 111 eura. Međutim, dobija se 249. 375 eura, odnosno za 121. 264 eura, odnosno skoro duplo više nego što je Čistoća prikazala”, objašnjava Monitorov izvor.

Nejasno je kako je došlo do ovakvog obračuna, odnosno zbog čega je Čistoća godišnje troškove upravljanja otpadom smanjila za 2. 402, 618 eura, a površinu korisnika usluga, koja bi po fakturisanoj realizaciji u junu trebalo da iznosi 4. 270, 367 metara kvadratnih, povećala skoro duplo.

Za provjeru površine korisnika usluga može da posluži i fakturisana realizacija po ovom osnovu za 2019. godinu, koja je iznosila 1. 484, 358 eura, odnosno, ako se uzme prosječna mjesečna fakturisana realizacija (dijeljenjem sa 12), 123. 697 eura. ,,To bi značilo da je u junu 2020. fakturisana realizacija bila veća za 4. 414 eura, odnosno za 3,57 odsto, što je objektivno očekivano uvećanje. Po Planu je povećanje prihoda po ovom osnovu 4,82 odsto. Jasno je da je u obračunu nešto pogrešno urađeno, a Glavni grad treba da objasni šta. Vjerovatno je Čistoća na neki način odvojila troškove pružanja usluga građanima, od ostalih troškova koji se odnose na pružanje usluga pravnim licima, održavanje javnih površina i drugo, ali se postavlja pitanje na koji način, jer to nigdje u dokumentima nije predstavljeno”, napominje Monitorov izvor.

To, prema riječima izvora, može biti jedino objašnjenje zašto u obračun nisu uzeti ukupni prikazani troškovi. ,,Kada bi se analizirala i ta opcija, došlo bi se do zaključka da su troškovi Čistoće za potrebe pružanja usluga građanima preko tri puta veći od prihoda po istom osnovu. Za 2019. godinu prihod od građana iznosio je 1. 396, 632 eura, a rashodi iz obračuna 4. 488, 750 eura, odnosno 3,21 put veći od prihoda. To je još jedna računica koja pokazuje da nešto u obračunu cijene koštanja usluga baš i ne ‘štima’”.

Zgodna je i podudarnost koja se pronalazi u odluci Deponije da poveća cijenu usluga za preradu i zbrinjavanje komunalnog otpada. ,,U dokumentaciji koja je dostavljena Skupštini Glavnog grada na razmatranje, vidi se da su troškovi Deponije u 2019. iznosili 3. 495, 881 eura, a u određivanju cijene koštanja usluga troškovi rastu na 4. 489, 000 eura, odnosno veći su samo za 250 eura u odnosu na troškove Čistoće, iz obračuna cijene koštanja usluga. Kako je ovo moguće, osim ako nisu iz Čistoće i Deponije računali ukupne zajedničke troškove, pa iste podijelili na jednake djelove, kako bi i povećanje cijena usluga bilo isto”, navodi Monitorov izvor.

Nadležni iz Glavnog grada duguju objašnjenje građanima.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo